Još u veljači je američki PIRG (Istraživačke grupe za javni interes) objavio je nalaze nekih testova koje je proveo na nekolicini najpopularnijih piva, otkrivši da mnoge od njih sadrže glifosat (Roundup)

No, koliko ima glifosata u vašim omiljenim pivima i je li ta koncentracija zaista razlog za zabrinutost?

Razina glifosata u 26 alkoholnih pića koje je osobno testirao vlasnik portala Natural News u vlastitom laboratoriju uz pomoć masene spektrimetrije toliko su niske da su poprilično bezopasne, vjerovali ili ne.

Koristeći napredne instrumente LC-MS-MS koji su precizno podešeni za točno otkrivanja toksina na razini koja je ispod 1 ppb, uspjeli su otkriti da mainstream mediji zapravo sakrivaju podatak o tome koliko se glifosata nalazi u pivu, skrećući pozornost na problem koji, relativno gledano, možda ipak nije sve toliko problematičan.

Iako glifosat zdravstveno možda nikada nije dobro konzumirati ili biti izložen njemu na bilo kojoj razini, njegov utjecaj na vaše tijelo izravno je proporcionalan njegovoj koncentraciji – a koncentracije glifosata u mnogim popularnim pivima i alkoholnim proizvodima jednostavno su preniske da bi se primijetile.

„Kao i druge poljoprivredne kemikalije, toksičnost glifosata je izravno proporcionalna njegovoj koncentraciji u krvi. To se određuje preko koncentracije glifosata u proizvodima koje konzumirate ili stavljate na kožu.”

Kako ističe portal NaturalNews, trebalo bi popiti oko 41.000 litara ovog piva da bi se unijela jednaka količina glifosata koja je jednaka jednoj kapljici koja dođe na vašu kožu, što bi se moglo lakše dogoditi kada vam se slučano prolije Glifosat na kožu prilikom prskanja dvorišnog korova.

“Ako prospete samo jedan mililitar 41-postotnog glifosata na kožu, izloženi ste koncentraciji od 410.000 mikrograma glifosata, koji ide izravno kroz vašu kožu i u vašu krv”, objašnjava laboratorij.

“Za razliku od toga, ako popijete litru piva koje sadrži koncentraciju od samo 10 ppb glifosata, vaša ukupna izloženost je samo 10 mikrograma.”

Uvijek je važno uzeti u obzir koncentraciju, a ne samo opću kontaminaciju, prilikom procjene potencijalnih rizika sigurnosti hrane.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Korov je prokletstvo svake okućnice, ali određena biljka koja se zove trputac je sve samo ne korov

Biljka Plantago major ili trputac je svestrana biljka o kojoj svaki čovjek koji voli prirodu treba znati.

Trputac, koji se razlikuje od zelenih banana koje su također nazivaju “plantaine”, može se naći gotovo bilo gdje. Trputac ima ovalni oblika lišća sa vertikalnim cvjetnim izdankom.

Trputac također ima razne medicinske namjene. Listovi imaju nekoliko bioaktivnih spojeva, kao što su:

• Alantoini – antiinflamatorni spoj, alantoin može izliječiti rane i dobar je za autoimune bolesti.
• Flavonoidi – prema istraživanjima, flavonoidi imaju antimikrobna svojstva i sprječavaju proljev.
• Fenolni spojevi – Ova skupina kemijskih spojeva ima antioksidativna svojstva koja se mogu koristiti kod različitih bolesti kao što je upale prostate.

Ovi spojevi čine ovu bilju korisnom u mnogim medicinskim svrhama, pogotovo kada nemate pristup modernoj medicini.

Možete koristiti trputac da napravite učinkovitu mast za osip od pelena ili druge kožne tegobe poput čireva. Ova biljka potiče „ponovni rast stanica i anti-upalna svojstva”. Evo recepta za mast:

1. Uzmite lišće trputca, usitniti ih, a zatim ocijedite.
2. Stavite listove u staklenku ili bilo koju posudu sa poklopcem.
3. Ulijte ulje u staklenku dok nije najmanje 3/4 puna.
4. Protresite i neka mješavina odstoji tijekom nekoliko tjedana.
5. Procijedite ulje kroz neku tkaninu i prelijte ulje u drugu posudu.

Mast se može koristiti kakva je, no možete pomiješati malo rastopljenog pčelinjeg voska ili neki drugi organski vosak. Samo pustite da se ohladi prije nego što ju koristite.

Trputac se također možete koristiti za ublažavanje zubobolje. Žvakanjem lišća trputca može vam ublažiti bolove, a ako ga ne možete žvakati, zgnječite lišće u tarioniku i zatim primijenite kašu na bolni zub. Neka tako odstoji 30 minuta. To će olakšati bol i također će spriječiti infekcije zahvaljujući antimikrobnim svojstvima biljke.

Osim toga, lišće trputca se može koristiti da se napravi topao oblog za „posjekotine, rane i ubode insekata” poput ugriza smeđeg pustinjskog pauka. Recept u nastavku možete koristiti kroz anti-upalna i antimikrobna svojstva ove biljke:

• Uzmite nekoliko listova trputca.
• Izmeljite lišće do kaže, ali možete ih i prožvakati. Ljudska slina pomaže oslobađanje aktivnih sastojaka potrebnih za oblog. Međutim, nemojte progutati sok, jer ćete ga koristiti za oblog.
• Uzmite tu kašu, zagrijte ju u ruci, i razmažite na zahvaćena područja.

Listovi trputca se također mogu koristiti za čaj kako bi se olakšali mnogi probavni problemi kao što je proljev.

- Uzmite veliku šaku lišća trputca i nasjeckajte ih ugrubo. Stavite sjeckano lišće u lonac za kuhanje vode.
– Skuhajte dvije do tri šalice vode u posebnoj posudi. Nakon što ste skuhali, prelite nasjeckane listove.
– Ostavite mješavinu neko vrijeme, dok ne dobije okus čaja i pravu aromu.
– Procijedite tekućinu pomoću krpe, ali zadržite lišće za oblog (recept gore).
– Popijte tekućinu. Dodajte neki citrus (npr. limun) kako bi se prikrio adstrigentni okus.

Čaj od trputca također može koristiti za rješavanje peruti i drugih problema sa vlasištem. Primjenite čaj na vlasištu i isperite nakon 60 minuta.

Osim svojih ljekovitih svojstava, trputac je jestiva i hranjiva biljka. Ona je bogata vitaminima i mineralima poput željeza, vitamina A, B6 i C. Ovi vitamini mogu potaknuti imunološki sustav i olakšati borbu protiv infekcija.

Kao i špinat, trputac se može jesti sirov. Međutim, sirovi trputac je prilično ljepljiv i težak. Blanširajte ga lagano tako da ne izgubi minerale i vitamine.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Mislite li da je GMO siguran za ljudsku upotrebu? Razmislite još jednom

Postoje mnogo razloga zašto bi GMO trebao biti zabranjen, ili, u najmanju ruku, označen.

Tijekom dvadeset godina savezna vlada i razne agencije izjavljuju nedvosmisleno da su genetski modificirani organizmi (GMO) sigurni i mogu pomoći nahraniti svijet i spasiti živote.

Međutim, tijekom posljednja dva desetljeća neovisni znanstvenici se oduprijeli izazovima prevladavajuće dogme o ovom važnom pitanju.

Odgovor GMO industrije na bilo koju kritiku ili znanstvene dokaze je uvijek negativan.

Da bi se utvrdilo gdje se nalazi istina, mi smo pregledli svu dostupnu znanstvenu literaturu o sigurnosti i učinkovitosti GMO-a.

Kao rezultati našeg nezavisnog istraživanja navedena su sljedeća 44 razloga za zabranu ili označavanje GMO-a:

1. Zato jer 91% Amerikanaca žele označavanje GMO hrane.

2. Zato jer 64 zemalja diljem svijeta, uključujući Japan, Australiju, Kinu i cijelu Europsku uniju zahtijevaju označavanje GMO hrane.

3. Zato jer je u rujnu 2015. godine Rusija u potpunosti zabranila proizvodnju GMO hrane. To se dogodilo nakon što je zemlja poduzela samostalna znanstvena istraživanja o GMO hrani.

4. Zato jer GMO kompanija Monsanto ima povijest proizvodnje vrlo opasnih kemijskih spojeva, uključujući DDT, Agent Orange, saharin i rekombinantni goveđi hormon rasta, od kojih su svi poznati da uzrokuju značajne zdravstvene probleme.

5. Zato jer je Monsanto pokrenuo kampanje protiv zagovornika GMO označavanja, organskih poljoprivrednika, anti-GMO organizacija, i ​ prijetio tužbama protiv državne vlasti i medija čak i za predlaganja obveznog označavanja.

6. Zato jer pro-GMO lobi gura svoja ​​vlastita istraživanja koja proturječe zaključcima nezavisnih studija o sigurnosti GMO.

7. Zato jer prema meta-analizama provedenim od strane istraživača na Sveučilištu Caen u Francuskoj, GMO prehrana doprinosi toksičnosti bubrega i hepatotoksičnosti u štakora.

8. Zato jer studija objavljena u Turkish Journal of Biology u prosincu 2014., povezuje potrošnju GMO kukuruza i soje s nekoliko zdravstvenih komplikacija kod štakora, uključujući oštećenje DNA, abnormalne sperme, promjene u krvi, te oštećenja jetre, bubrega i testisa.

9. Zato jer kod trudnih koza hranjenih GMO sojom je utvrđeno da proizvode manje hranjivo mlijeko i rađaju potomke koji su rasli sporije i bili kraći.

10. Zato jer su kod GMO rajčica otkrili da uzrokuju lezije na želucu kod sisavaca.

11. Zato jer genetski promjenjena hrana može izazvati alergijske reakcije na GMO supstance. Na primjer, jedna studija provedena od strane istraživača na Sveučilištu u Nebraski je pokazala da alergen koji se obično nalazi u brazilskim oraščićima koji se koriste u stvaranju GMO soje je izazvao alergijsku reakciju kod pojedinaca koji su konzumirali soju.

12. Zato jer je istraživanje pokazalo da fragmenti DNA iz GMO hrane mogu ući u ljudski krvotok.

13. Zato jer se povećanje potrošnje GMO u SAD-u poklopio s porastom zdravstvenih problema među američkom populacijom. Prema Jeffrey Smith Institutu – “Broj brojnih zdravstvenih problema je porastao nakon što je GMO uveden 1996. godine”

14. Zato jer su GMO usjevi skloni neuspjehu uzgoja kroz neko vrijeme. Štetočine postaju otporne na GMO usjeve i prinosi padaju.

15. Zato jer su GMO usjevi kontaminiraju ne-GMO poljoprivredu kroz unakrsno oprašivanje, zagađuju genetski integritet usjeva za godine koje dolaze.

16. Zato jer se Južna Koreja, koja je zabranila uzgoj GMO usjeva, trenutno natječe s divljim GMO usjevima koji su proklijali u cijeloj zemlji. Dužnosnici strahuju da će ove divlje sorte GMO poremetiti lokalne ekosustave.

17. Zato jer je GMO križno oprašivanje rezultiralo financijskim kolapsom i poteškoćama za poljoprivrednike koji žele uzgajati usjeve koji nisu GMO i koji su organski.

18. Zato jer GMO istraživanja mogu biti skupa i neučinkovita. U 2015, testiranje isplativosti GMO pšenice u Velikoj Britaniji je propalo kada su lisne uši uništile cijeli urod, koštajući porezne obveznike 5 milijuna dolara.

19. Zato jer se praksa permakulture i organske poljoprivrede pročistila i stvorila održive dugoročne poljoprivredne modele. Na primjer, znanstvenici su otkrili da biljke zaista mogu osjetiti približavanje štetnika i privuči uništavače štetnika kako bi preživjele.

20. Zato jer je kod štakora hranjenih GMO hranom, koja je špricana herbicidom Roundup Ready, primijećeno da imaju strukturne i funkcionalne promjene na stanicama jetre.

21. Zato jer je 2015. godine otkriveno da je GMO losos još više osjetljiv na bolesti i sporije raste nego njegov ne-GMO kolega.

22. Zato jer je FDA odobrila da GMO bude uveden u američke državne zalihe hrane, unatoč nekim znanstvenicima iz FDA koji su postavljali pitanja o sigurnosti potrošnje GMO na duge staze.

23. Zato jer se neke GMO usjevi prskaju s kemikalijama za koje se utvrdilo da smanjuju njihovu prehrambenu vrijednost.

24. Zato jer je kod GMO kukuruza utvrđeno da nutritivno zaostaje za ne-GMO kukuruzom u pogledu vitalnih sadržaja hranjivih tvari. Jedan test je utvrdio da je ne-GMO kukuruz bogatiji kalcijem za 437%, i 56% bogatiji magnezijem i 16% bogatiji kalijem.

25. Zato jer su trgovine Grocery Manufacturer’s Association (GMA), koje predstavljaju prehrambene divove PepsiCo, ConAgra, Nestle i Kellogg dobile nekoliko desetaka milijuna dolara za lobiranje kod Amerikanaca da se ne bi saznalo za GMO komponente u njihovoj hrani.

26. Zato jer velike poljoprivredne tvrtke doprinose neodrživoj i ekološki nezdravoj monokulturi kao obliku poljoprivrede, u kojoj se obrađuje samo jedna vrsta usjeva.

27. Zato jer je domaća proizvodnja GMO kukuruza, koja čini oko 90% kukuruza uzgojenog u SAD-u, prisiljava SAD da uvozi organski i ne-GMO kukuruz iz drugih zemalja.

28. Zato jer su nova istraživanja pokazala da su se neke biotehnološke tvrtke upustile u neke vrlo upitne znanstvene prakse, dok provode istraživanja u kojima se procjenjuje sigurnost GMO-a u hrani za životinje.

29. Zato jer se glifosat (Roundup), naširoko korišten pesticid koje Monsantovo GMO sjemene (Roundup Ready usjev) može preživjeti, pokazao da uzrokuje rak.

30. Zato jer je utvrđeno da glifosat ometa pravilnu funkciju enzima u tijelu sisavaca, što uzrokuje upale.

31. Zato jer je istraživanje povezalo izlaganje glifosatu sa alarmantnim porastom kroničnih degenerativnih bolesti u SAD-u.

32. Zato jer glifosat može djelovati kao genotoksični endokrini disruptor u ljudskim stanicama.

33. Zato jer je glifosat identificiran kao potencijalni zdravstveni rizik već desetljećima, a još ništa nije učinjeno na zaustavljanju proizvodnje.

34. Zato jer glifosat više ne može biti učinkovit u ubijanju korova. Što je još gore, upotreba glifosata se pokazala da uzrokuje “superkorov” koji je otporan na kemikalije i stoga vrlo problematičan za poljoprivrednike.

35. Zato jer se glifosat ne razgrađuje brzo i potpuno već na kraju truje naša tla, kišnice i zrak, u skladu s službenim istraživanjima države.

36. Zato jer dokazi upućuju na to da glifosat zagađuje ne samo tlo sa svojim kemijskim spojevima, već zapravo uništava i korisne organizme tla.

37. Zato jer je kontaminacija glifosatom postala toliko raširena da je prisutan u našem urinu.

38. Zato jer je izlaganje glifosatu povezano s urođenim manama .

39. Zato jer dokazi sugeriraju da glifosat može pridonijeti Parkinsonovoj bolesti.

40. Zato jer glifosat može ozbiljno oštetiti bubrege.

41. Zato jer su nedavna istraživanja otkrila da Monsantov Roundup herbicid pridonosi odumiranju pčelinje populacija.

42. Zato jer sprječavanje prekomjernog korištenja pesticida može biti zaustavljeno ozbiljnim sukobima interesa.

43. Zato jer je uspon monokulture velikih poljoprivrednih kompanija i GMO uzgoja u Indiji rezultirao značajnim gospodarskim i socijalnim poteškoćama među indijskim poljoprivrednicima i njihovim obiteljima.

44. Zato jer je jednostavno rukovanje usjevima GMO pamuka uzrokovalo zastražujuće simptome kod Indijskih poljoprivrednika, koji su, prema jednom izvješću “alergijske reakcije na različitim dijelovima tijela, što je uključivalo i ruke, noge, lice, oči i nos, a neki nije ozbiljno pali bolesni.”

Danas je vrijeme da djelujemo

Vrijeme istječe i vaš glas se mora čuti po ovom pitanju. Obratite se svom lokalnim članovima parlamenta i sabora danas i recite im neka znaju da želimo da se sva GMO hrana mora obilježavati, ako se ne ukloni s polica u potpunosti, dok ne dokažu da je sigurna za konzumaciju.

Neka znaju da želimo kongresne rasprave po ovom pitanju u kojem će kvalificirani nezavisni znanstvenici prezentirati dokaze za širenje štetnog GMO-a. Čitaj više
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Poljoprivredna tvrtka “Monsanto” priopćila je da je razvila revolucionarnu tehnologiju pomoću koje će njeni usjevi postati otporniji na bube i štetočine

Nova tehnika će omogućiti eliminiranje insekata koji su razvili otpornost na prethodno genetski modificirane usjeve.

Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Harvard u suradnji s tvrtkom “Monsanto”. Cilj je bio da se isproba i ubrza proces stvaranja proteina, koji ubijaju štetočine.

Tim je koristio tehnologiju koja može eliminirati insekte otporne na ranija poljoprivredna rješenja. Kako kaže istraživački tim, ta metoda je sto puta bra od drugih metoda u pokušaju da se identificiraju insekte ubojice.

“Znanstvena otkrića poput te tehnologije su ključ za rješenje problema poljoprivrednika diljem svijeta.

Cilj nam je da im omogućimo da iz svakog svog hektara izvuku više”, napisao je u priopćenju za medije Tom Adams, potpredsjednik biotehnologije u “Monsantu”.

Breakthrough PACE technology marks importance of collaboration between industry and academia. Read more in @nature: https://t.co/TNP7czHu6E

— Monsanto Company (@MonsantoCo) 27. travnja 2016.

“Izuzetan napredak koji je postignut u primjeni te metode u poljoprivrednoj biotehnologiji je ogroman dokaz uspjeha koji dolazi kada strane rade zajedno i surađuju na unapređenju znanosti na način koji može donijeti dugoročne koristi za globalnu poljoprivredu“, dodao je on.

Važnost tehnike je u tome da se proteini mogu razvijati brže nego što insekti i pesticidi mogu razviti otpornost na njih.

“To je takav proboj kojim se može nositi s otporima u budućnosti”, rekao je Tom Malvar, načelnik odjela za suzbijanje insekata u “Monsantu”, prenosi “Agricultural journal”.

“Ta tehnologija nije ograničena samo na kontrolu insekata. Imamo viziju njezine šire primjene”, dodao je.

Monsanto to face ‘tribunal’ in The Hague for ‘damage to human health and environment’ https://t.co/zilG5u398A pic.twitter.com/QKnRDDxOuK

— RT (@RT_com) 6. prosinca 2015.

Izvještaj “Greenpeacea” iz studenog bio je žestok udarac za GMO industriju, jer se nisu bavili problemima super-buba koje su nastale od insekata koji su postali otporni na prethodne genetički modificirane usjeve.

“GMO sjeme može povećati prinose smanjujući gubitke koje izazivaju štetočine u godinama visoke stope zaraza i taj efekt nije stalan, jer usjevi koje proizvode pesticidi vode ka otpornosti super-buba.”

“GMO prinosi često nisu uspijevali izolirati učinke GMO tehnologije od ostalih čimbenika”, navodi se u izvješću.

GMO kukuruz i soja su posljednjih godina imali manje prinose u SAD jer su štetočine i korov postali otporni na pesticide i herbicide.
 

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Kako cigarete poskupljuju, duhan se naveliko promovira kao zdraviji i jeftiniji, pa njemu pribjegava veliki broj ljudi

Po pravilu duhan bi trebao “biti zdraviji”, međutim u današnje vrijeme teško je bilo što uzgojiti bez otrova pa tako i duhan. Jedan uzgajivač duhana pobrojao je sve otrove koje koristi u proizvodnji.

“Kad je duhan mali špricam ga protiv korova s klomazonom, poslije s fiziotropima (sredstvima protiv zaperaka), treće špricanje je sistemičnim sredstvima koja zaustavljaju rast stabljike i zaperaka, tako da se list deblja da bi duhan dobio na kilaži, prošle godine sam koristio sistemični otrov za zlatice i lisne uši, još sam koristio i još jedan otrov za uši.

“Svi ti otrovi prodiru u biljku, list to upija i ljudi potom to puše i truju se.”

“Nitko u našoj kući ne puši jer znam što proizvodim, to je živi otrov”, kazao je.

Na upit što bi bilo kad se duhan ne bi špricalo, pojasnio je da postoji toliko loših stvari da bi duhan propao.

“List ne bi imao kilažu niti kvalitetu, taj duhan je genetski modificiran. Tu je doktor znanosti s fakulteta u Zagrebu, dr. Konzuplik koji je rekao da se taj duhan genetski modificira radi kilaže i kvalitete, da bi imao ‘pušačka svojstva’, tako to oni navode”, dodao je.

Cijena tvorničkih cigareta svake godine je sve veća, pa se mnogi okreću kupnji duhana koji ne tržište dolazi bez ikakvih kontrola.
 
(Avaz/uredio:NSP)

Monsanto je proglašen krivim za trovanje francuskog farmera Paul Francois-u. Njegovo je zdravlje stradalo jer je udisao prašinu od sredstva za uništavanje korova, nakon čega je doživio gubitak pamćenja, a počeo je i mucati

Francuski sud potvrdio je ovih dana presudu protiv američkog biotehnološkog diva Monsanto-a, poznatog po proizvodnji GMO sjemena i pesticida, kojeg je proglasio krivim za trovanje lokalnog farmera koji je imao ozbiljne neurološke smetnje od udisanja otrova protiv korova, javlja RT America (nekad poznata kao ‘Russia Today America’).

Monsanto je proglašen krivim za trovanje te je sud u Lionu kompaniji naložio da obešteti farmera Paul Francois-u.

Prema Francois-ovim riječima, njegovo je zdravlje stradalo tijekom 2004. godine nakon što je udisao dim (prašinu) od sredstva za uništavanje korova dok je koristio proizvod Monsanto-a. Francois tvrdi da je u to vrijeme imao problema s čestom glavoboljom, gubitkom pamćenja i mucanjem.

Tijekom suđenja, Francois je tvrdio da je Monsanto znao za opasnost i prije nego je sredstvo protiv korova povukao s francuskog tržišta tijekom 2007. godine. Sporno sredstvo protiv korova ‘Lasso‘ sadrži velike količine vrlo otrovne tvari zbog čega je povučen s kanadskog tržišta još 1985. godine, a s belgijskog i britanskog 1992. godine.

I mnogi drugi proizvodi Monsanto-a proglašeni su štetnim, javlja RT America te dodaje da građani širom svijeta sve glasnije govore protiv Monsanto-a. U svibnju su se na maršu protiv Monsanto-a okupili aktivisti u preko 400 gradova svijeta te su prosvjedovali protiv prodaje otrovnih kemikalije, kao i protiv nastojanja Monsanto-a da sruši zakonsku regulativu koja nalaže da se GMO proizvodi na deklaracijama označe kao genetski modificirani.

I Zagreb je, da podsjetimo, u svibnju bio jedan od gradova u kojima se održao marš protiv Monsanto-a.

Valja napomenuti da Monsanto često dolazi na područja poharana elementarnim nepogodama (poplave, suše…) nudeći očajnim poljoprivrednicima svoje sjeme isprva besplatno. Tako su hrvatski, bosanski i srbijanski portali u proljeće 2014., nakon tadašnjih katastrofalnih poplava, zabilježili da je Monsanto iskoristio priliku da uveze svoje proizvode na ovo područje.

Monsanto je tada donirao oko 445 tisuća eura vrijedno sjeme kukuruza poljoprivrednicima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Vijest je objavljena na službenoj stranici biotehnološkog američkog diva, a količina sjemena navodno je dovoljna da se zasadi oko tri tisuće hektara zemlje. Mnogi smatraju kako je time ova korporacija iskoristila najgore poplave u posljednjih 120 godina u ovim zemljama i pod krinkom humanosti i solidarnosti, na njihova polja uvela GMO sjeme.

A o tome koliko je GMO loš i štetan može se najbolje vidjeti na primjeru SAD-a, gdje se GMO usjevi sade već godinama, a gdje je svaki četvrti stanovnik alergičan na gluten koji se nalazi u pšenici (pitajte rodbinu u SAD-u i Kanadi zašto ne jedu kruh – op. a.)

U isto vrijeme u Europi je na gluten osjetljivo, navodno, tek od 0,1 do 0,2 posto ljudi, a u Kini i Rusiji u kojima se ne sadi GMO sjeme, alergija na gluten je nepoznata. Eksperimenti sa štakorima dokazali su, prema tvrdnjama stručnjaka koji su gostovali u emisijama Krešimira Mišaka, da GMO hrana nakon tri generacije izaziva neplodnost kod štakora te razne deformacije na spolnim organima (tri generacije ljudi još se ne hrane GMO proizvodima – pa ne znamo točno kako GMO djeluje na ljude).

Zbog ovih zastrašujućih posljedica koje uzrokuje GMO sjeme, aktivisti i globalni borci protiv Monsanto-a, upozorili su hrvatske poljoprivrednike da oni koji svoju zemlju kontaminiraju GMO sjemenom, otpornim na herbicide, riskiraju plodnost zemlje na dugi niz godina.

”Opće je poznato da poslije GMO sjemena u zemlji u kojoj je sjeme raslo, dugi niz godina nije moguće saditi ništa drugo osim GMO-a. Mnogo godina treba zemlji da bi se pročistila. Isto tako u velikoj su opasnosti i svi oni koji ne žele GMO sjeme na svojim poljima. GMO čestice šire se vjetrom i zrakom i na taj način dolazi i do moguće kontaminacije većine organskih polja u Hrvatskoj. Hrvatski seljaci koji su prihvatili GMO sjeme mega korporacije Monsanto moraju znati da sađenje ovog sjemena sa sobom nosi velike posljedice za cijelo naše gospodarstvo”, jedna je od alarmantnih poruka koju na stranicama društvenih mreža i putem drugih medija odašilju aktivisti protiv multinacionalne kompanije Monsanto.

A da je plan Monsanto-a za probitak na hrvatska polja započeo još prije nekoliko godina, javno je priznao Zoran Petrović, direktor Monsanta za područje bivše Jugoslavije i Albanije u lanjskom intervjuu za tjednik Globus. On je između ostalog najavio kako Monsanto želi preuzeti trećinu hrvatskog tržišta kukuruznog sjemena. Čini se kako se taj plan vrlo dobro razvija.

”Ako na 99 posto lokacija u usporedbi s bilo kojom konkurentskom tvrtkom postižemo veće prinose, onda poljoprivrednici imaju razloga zašto kupuju naše proizvode. Cilj u ovom projektu u Hrvatskoj i okolnim zemljama nije samo prodati sjeme i nestati. Naš cilj je ispratiti proizvodnju, educirati proizvođače, donijeti nove tehnologije i nove ideje. Nikoga ni na što ne prisiljavamo”, izjavio je lani Petrović te dodao kako će sjedište kompanije najvjerojatnije biti u Osijeku.

Posljedice korištenja Monsanto proizvoda u Hrvatskoj ćemo, po svemu sudeći, tek osjetiti.
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)

Sada nas uvjeravaju čak i da moramo zahvaljivati GMO znanosti jer neke biljke ne bi postojale uz njihovu pomoć. GMO kakvog danas poznajemo postoji tek nekoliko desetljeća, no tijekom tog vremena počeo se koristiti u gotovo svim industrijama

Današnje genetski modificirane organizme možemo pronaći u svemu, od pamuka do gaziranih pića, a da ga nema ne bismo imali neke od ovih svakodnevnih stvari:

Sve lubenice koje danas jedemo su proizvod pripitomljavanja i jednog od najranijih oblika modifikacije gena među usjevima.

Prve modifikacije, u najširem smislu termina GMO, odvijale su se na farmama. Naime, odabirom određenih osobina, kao što su veći plodovi, više sjemena i življe boje, poljoprivrednici su probirali gene za određene usjeve. Tako je i današnja lubenica puno drugačije od one iz 17. stoljeća.

Prije 300-tinjak godina, seljaci i znanstvenici počeli su unakrsno uzgajati i gnojiti nove vrste biljaka pomoću dvije ‘roditeljske biljke’ koje inače ne bi došle u dodir u prirodi. Tako smo dobili krumpire i mnoge različite vrste bobičastog voća.

Kukuruz je pripitomljen prije stotinu godina, ali ono što jedemo danas je dodatno izmijenjeno s genima živućih organizama koji nisu iz biljnog svijeta.

Kukuruz, najčešće uzgajan usjev u SAD-u, modificira se na dva načina, ili dodavanjem gena iz Bacillus thuringiensis bakterije, kako bi se odbila brojni kukci koji su ljubitelji kukuruza, ili genima iz Agrobacteriuma, čime postaje otporan na sredstvo za uništavanje korova – RoundUp.

A današnji kukuruz koristi se proizvodnji svega; od kukuruznog sirupa koji se nalazi u gaziranim pićima do većine slatkiša, pri čemu je čak 92 posto cjelokupnog usjeva genetski modificirano.

1990-ih godina papaja bi iščezla s Havaja da nije bilo GMO-a

Usjeve papaje na Havajima prije 20 godina napao je virus kojeg su prenosili kukci. Kako bi riješili taj problem, znanstvenici su u DNK papaje dodali bezopasan gen zahvaljujući kojem je voće dobilo imunitet na navedeni virus, a do danas je oko 77 posto svih papaja s Havaja prozvedeno genetskim inženjeringom.

Soja je genetski modificirana otprilike u isto vrijeme kad i kukuruz i druge žitarice, kako bi se oduprijele herbicidima poput RoundUpa

Soja kao da je ovih dana posvuda, i nemoguće ju je izbjeći. Neko vrijeme se stavljala na pijedestal zbog svojih dobrobiti, no onda je otkriveno da je većina (čak 94 posto) američke soje proizvedeno uz pomoć GMO-a, što je mnoge ‘spustilo na zemlju’ i natjeralo da preispitaju njezin značaj.

GMO pamuk počeo se koristiti istodobno kad je modificirana soja i kukuruz, no on ne dobiva ni blizu istu količinu pozornosti

GMO se ne nalazi samo u hrani koju jedemo, on je i u biljkama koje nosimo na sebi. Naime neke su biljke pamuka genetski modificirane kako posebna vrsta crva (ljubitelja ove biljke) ne bi uništila usjeve, dok je s drugima učinjeno isto kako bi bile otporne na sredstva za uništavanje korova.

Zanimljivo je da je čak oko 94 posto američkog pamuka genetski modificirano, piše Business Insider.

Od 2005. godine u SAD-u je dozvoljena genetski modificirana šećerna repa

Većina šećera kojeg konzumiramo dolazi iz jednog od ova dva izvora: šećerne trske ili šećerne repe, a potonja je ‘uređena’ tako da bude otporna na RoundUp, čiji je glavni sastojak koji ubija korov – glifosat.

Oko 95 posto američkih usjeva šećerne repe nastalo je kao rezultat GMO-a od 2010. godine, što čini oko 52 posto sveg šećera proizvedenog u SAD-u.
 
(express.hr,youtube/uredio:nsp)

Sredstvo protiv korova koje je u širokoj uporabi diljem svijeta od strane korporacije Monsanto, vjerojatno može izazvati rak, izvijestila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prije par dana, a prenosi Reuters

Podružnica WHO-a, Međunarodna agencija za istraživanje o karcinomu (IARC), navodi kako je glifosat, aktivni sastojak Monsantovog herbicida Roundup, klasificiran kao vjerojatno kancerogen za ljude.

Navedeno je također da postoje ‘ograničeni dokazi’ da glifosat izaziva non-Hodgkinov limfom.

Iz Monsanta, vodećeg svjetskog proizvođača herbicida glifosata, izvijestili su znanstveni podaci ne podupiru zaključke IARC-a te ih pozvao da sazovu hitan sastanak i objasne svoje nalaze.

“Na znamo kako je IARC došao do zaključka koji tako drastično odstupa od istraživanja svih drugih regulatornih agencija diljem svijeta” – kazao je Philip Miller iz Monsanta

Glifosfat na hrani vruća je tema o kojoj se u Sjedinjenim državama naveliko razglaba, a savezna država Vermont prošle je godine uvela obavezno označavanje hrane koja je genetski modificirana.

Glifosat je kao tema jako aktualna i u Hrvatskoj, te na čitavom Balkanu, jer je njezin “otac” zločinačka korporacija Monsanto.

Američka vlada je izjavila da je ovaj herbicid siguran za ljude. 2013. godine Monsanto je zatražio i dobio odobrenje Američke Agencije za Zaštitu Okoliša, da podigne razinu tolerancije za glifosat, tj. da poveća njegovu razinu.

Glifosfat se uglavnom koristi na genetski modificiranim žitaricama poput kukuruza i soje.

“Ubojica korova” kako još nazivaju glifosat je otkriven u hrani, vodi i u zraku, nakon što je prskan, prema izvješću agencije WHO. Međutim, uporaba glifosata je uglavnom mala u blizini naselja u kojoj bi se suočila s najvećim rizikom izloženosti, navodi se u izvješću.

Dokazi za WHO zaključak dolazi iz studije, većinom poljodjelaca iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Švedske, koja je objavljena 2001. godine.

Karcinogene tvari mogu dovesti do raka pod određenim razinama izloženosti.

Uskoro i kod nas kreće proljetna sezona ‘špricanja’, a Monsantov herbicid u Hrvatskoj je u širokoj primjeni. “Živi” bili pa vidjeli.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(jutarnji,youtube.com/uredio:nsp)

Analize DNK na kanadskom sveučilištu pokazale da veliki broj tableta koje po deklaraciji sadrže ljekovite biljke nisu ništa drugo do riža u prahu pomiješana s korovom

Amerikanci godišnje troše pet milijardi dolara na biljne dodatke prehrani čija učinkovitost nije dokazana, a koji obećavaju razne koristi za zdravlje, od toga da sprječavaju prehlade i valove vrućine do poboljšanja pamćenja.

Međutim, sada postoji razlog da kupci ovih preparata postanu zaista oprezni: testovi DNK pokazuju da veliki broj pilula koje po deklaraciji sadrže ljekovite biljke nisu ništa drugo do riža u prahu pomiješan s korovom, piše “New York Times”.

Uz pomoć testa koji je poznat kao DNK bar-kodiranje, koji se također koristi da se otkriju prijevare s deklariranjem proizvoda iz mora, kanadski istraživači su testirali 44 bočice popularnih suplemenata od 12 kompanija. Otkrili su da unutra nije ono što se navodi na etiketi i da su popularne biljke često razblažene ili potpuno zamijenjene jeftinim dodacima kao što su soja, pšenica i riža.

Udruge za zaštitu potrošača i znanstvenici kažu da je ovo istraživanje još jedan dokaz da u industriji biljnih preparata postoji mnogo sumnjivih metoda.

Predstavnici industrije tvrde da ovakvi problemi nisu rašireni

Za istraživanje su znanstvenici uzeli popularne ljekovite biljke i onda nasumično kupili različite marke u trgovinama u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Nisu objavljivali imena tvrtki.

Otkrili su da se u bočicama ehinaceje, koju milijuni Amerikanaca koriste da spriječe i izliječe prehladu, nalazi samljevena gorka trava parthenium hysterophorus, invazivni korov kojeg ima u Indiji i Australiji i koji može izazvati osip, mučninu i nadutost.

U jednom biljnom lijeku protiv napada vrućine kod žena u menopauzi nije otkrivena navedena biljka, već druga koja je potencijalno toksična za ljude.

U dvije bočice s natpisom “kantarion”, koji po raznim istraživanjima liječi blaže oblike depresije, nije uopće pronađena ova biljka. U jednim tabletama je pronađena samo riža, a u drugim samo aleksandrijska Sena, egipatsko žuto šiblje koje ima snažna laksativna svojstva.

Preparati ginko bilobe, koji po tvrdnjama iz reklama poboljšavaju pamćenje, pomiješani su s raznim dodacima, uz dodatak jedne vrste oraha, što je potencijalno opasna mješavina za ljude koji su alergični na orašaste plodove, kaže za “New York Times” Steven Newmaster, profesor biologije na Sveučilištu Gelp u Ontariju.

Od 44 testirana preparata, jedna trećina nije sadržavala ni u tragovima biljke navedenu u deklaraciji. Umjesto nje je podmetnuta neka druga biljka.

Ovo je posljednja u nizu studija koja ukazuje da veliki postotak biljnih preparata nisu ono što se tvrdi. Međutim, pošto su u posljednjem istraživanju korištene analize DNK, ovo je dosad najpouzdaniji dokaz raširenih obmana u industriji medicinskih suplemenata, brzorastućem području alternativne medicine koja na sjevernoameričkom tržištu ima 29.000 različitih biljnih preparata.

“Rezultati nam govore da su problemi rašireni i da je kontrola kvalitete u mnogim tvrtkama zakazala, bilo zbog neznanja, bilo zbog nestručnosti ili nepoštenja. Imajući u vidu ove rezultate, teško je preporučiti bilo koji biljni preparat potrošačima”, kaže David Sarda, nutricionista iz neprofitne udruge “Centar za znanost u javnom interesu”.

Predstavnici industrije se brane i kažu da ima propusta u deklariranju pripravka, ali da razmjeri nisu ovoliki.

Stefan Gafner, glavni znanstvenik u Američkom botaničkom savjetu, neprofitnoj skupini koja propagira korištenje biljnih dodataka u prehrani, kaže da je posljednja studija manjkava djelomično zbog toga što korištena tehnologija DNK bar-kodiranja ne može uvijek identificirati biljke koje su pročišćene i obrađene na visokom stupnju.

Američka agencija za hranu i lijekove FDA koristila je ovu tehnologiju da bi upozorila i u nekim slučajevima tužila prodavače pogrešno deklarirane hrane iz mora. Korištena je i u kontroli kvalitete biljnih čajeva, kada je pokazala da veliki broj sadrži trave i sastojke koji nisu navedeni u deklaraciji.

Međutim, kontrola biljnih preparata je poseban izazov. FDA zahtijeva da tvrtke same testiraju svoje proizvode i osiguraju njihovu sigurnost. U suštini ovaj sustav se temelji na poštenju. Za razliku od lijekova koji se dobivaju na recept, preparati se smatraju sigurnim dok se ne dokaže suprotno.

Po zakonu iz 1994. mogu se prodavati bez regulatornog nadzora, a sa polica se povlače tek poslije žalbi da su nekom nanijele ozbiljnu štetu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vestinet.rs)

Približavaju se veliki praznici Božić i Nova Godina. To su dana kada se obitelj okuplja na svečanom ručku. No tom prilikom ne razmišljamo, čak i ne pomišljamo kako bi taj ručak izgledao kad ne bi bilo polinatora, kad ne bi bilo pčela

I ne samo taj svečani ručak, kako bi izgledala naša sveukupna prehrana kad ne bi bilo pčela, jer svaki treći zalogaj naše hrane potječe od usjeva koji oprašuju pčele. Tijekom mojih javnih nastupa i pisanja, stalno naglašavam sveopću povezanost i međusobnu ovisnost svega živoga na kugli zemaljskoj. Milijuni godina evolucije i životne prilagodbe stvorilo je ovaj stupanj prirodne ravnoteže i sklada.

Pomicanjem, uklanjanjem ili dodavanjem samo jednog elementa, remeti tu ravnotežu, taj sklad. Pritom ne tvrdim, da se ravnoteža o kojoj govorim, stalno ne mijenja, ali te se promijene dešavaju relativno sporo i postupno.

I tada dolazi čovijek modernog doba. Promatram okoliš – samo za mog životnog vijeka Svijet se je više promijenio nego li za proteklih desetak tisuća godina. Umjesto planinskih puteva, danas imamo autostrade s nekoliko voznih traka u jednom smjeru, umjesto sporog hoda krećemo se u strojevima koji postižu i nadzvučne brzine.

Danas imamo uvijek dostupno obilje hrane, čak i one egzotične iz dalekih krajeva, hrane koja može stajati na policama, a da se ne kvari, hrane lijepog izgleda, ali hrane bez mirisa i okusa kakav je ta hrana imala nekada. Sve to zahvaljujući čovjeku, znanstveniku, tehnologu i njegovom ‘genijalnom’ umu.

Da poveća produkciju mlijeka čovjek ‘genijalac’ koristi sintetski hormon rasta (rBGH) ne pomišljajući kakav će učinak tog hormona biti na potrošača tog mlijeka. Da poveća i olakša proizvodnju zrnja u polju koristi herbicid, ne predviđajući njegov učinak na sve živo, pa na kraju i na čovjeka.

Danas imamo uvijek dostupno obilje hrane, čak i one egzotične iz dalekih krajeva, hrane koja može stajati na policama, a da se ne kvari, hrane lijepog izgleda, ali hrane bez mirisa i okusa kakav je ta hrana imala nekada. Sve to zahvaljujući čovjeku, znanstveniku, tehnologu i njegovom ‘genijalnom’ umu

Ne predvidi sposobnost nekih korova da se pod vanjskim pritiskom prilagode i steknu otpornost na taj herbicid, ne predvidi učinak rezidua (ostataka) tog herbicida na sve živo što koristi to zrno za hranu. Taj pomalo umišljeni čovjek, u svom stvaralačkom zanosu i ne pomišlja na mogućnost greške u koracima. U toj svojoj stalnoj težnji za sve bržim razvojem i ne pomišlja da razvoj ne može biti održiv, da će se jednog dana urušiti kao kula od karata.

Pomućenje razuma

Moć čovjeka porasla je do te mjere da danas, kad mu je oholost pomutila razum, pomišlja i na to da se igra Boga, da mijenja život oko sebe, da briše pojedine vrste s lica kugle zemaljske. Jasno, sve to čini naoko u plemenitoj namjeri. Tako pronalazi tehnologiju nazvanu “gene drives”(1), kojom može u kratkom vremenskom razdoblju uništiti neku vrstu, npr. komarca prenositelja malarije.

U plemenitoj namjeri da riješi problem malarije i ne pomišlja o drugimulogama tog komarca, koji je zasigurno hrana nekoj ptičici, kojoj je Priroda dodijelila zadatak da održava populaciju tog komarca unutar okvira postojeće ravnoteže.

No tko kaže da će se čovjek zadržati na komarcu. Ako mu te promijene donose materijalnu korist i moć da vlada drugima, tada mu se razum može potpuno pomutiti. Što ako tako umno poremećeni čovjek upotrijebi tu tehniku kao oružje za uništenje druge etničke rase ili nacije? Porast znanja danas je enorman.

Tako kažu, da se znanje na području genetike udvostruči svake dvije godine, pa danas niti mi, kojima je genetika bila specijalizacija i zanimanje cijeli život, tu genetiku ne možemo spoznati. Smatram da je stoga nepotrebno zalaziti u tumačenje pojedinih novih genetičkih tehnologija. Dovoljno je reći ono vezano uz hranu, za što je svaki čovjek zainteresiran.

Ovih dana američki Centar za sigurnost hrane (CFS) upozorava američku javnost, da je USDA odobrio novi GM krumpir, koji se uskoro može naći na tržištu, a da prethodno nije prošao neophodna ispitivanja sigurnosti. Krumpir pod nazivom Simplot (tvrtke J.R. Simplot Co.) je danas jedina GM sorta krumpira na komercijalnom tržištu. Sorta je dobivena ‘Gene Silencing’ technologijom, odnosno RNA-interference (RNAi) tehnologijom, koja umiruje izražajnost nekog vlastitih gena unutar vrste. U ovom slučaju radi se o genu odgovornom za potamnjenje (oksidaciju) narezanoga krumpira, točnije o jednom od pet gena odgovornih za sintezu polifenol oksidaze(2).

Međutim, znanstvenici nemaju dovoljno spoznaje o ostalim ulogama tog gena, pa stoga niti o mogućim popratnim pojavama na krumpiru. Pritom ne smijemo zaboraviti da GM hranu na američkom tržištu ne treba obilježavati jer je ona, prema navodu nadležnih službi, navodno jednaka onoj drugoj konvencionalnim metodama proizvedenoj hrani.(!?) Kako se američki potrošač u toj zemlji demokracije može zaštititi?

Ovo spominjem samo da bi razumjeli brzinu kojom se pronalaze nove tehnologije koje su potpuno nepoznatih učinaka na čovjeka i njegovu sredinu. I dok se novi proizvod postojeće tehnologija još ne uspije niti testirati, već je proizvod dobiven novom tehnologijom tu, na tržištu.

Svaki treći zalogaja koji pojedemo potječe od usjeva koje oprašuju pčele

Vratimo se našem svečanom Božićnom ručku. Da Vam pišem o oprašivačima i ovisnosti naše prehrane o njima, ponukala me je upravo pročitana vijest o masovnom uginuću pčela u Kanadi. Već desetak godina piše se o umiranju pčela. Isprva su bili krivi mobiteli i zračenja, a potom kemikalije koje koristimo u proizvodnji hrane.

Nacionalni servis za poljoprivrednu statistiku SAD-a izvještava o smanjenju broja pčela za polovinu. Znanost ovom fenomenu daje naziv Colony Collapse Disorder (CCD) i započinje očajnu potragu za uzrokom. Nove studije ukazuju da je krivac glifosat, aktivna tvar herbicida Roundup, danas masovno korištenog u proizvodnji GM usjeva.(3) Danas se na američkim poljima troši blizu 250 miliona kilograma tog herbicida.

Ovih dana američki Centar za sigurnost hrane (CFS) upozorava američku javnost, da je USDA odobrio novi GM krumpir, koji se uskoro može naći na tržištu, a da prethodno nije prošao neophodna ispitivanja sigurnosti. Krumpir pod nazivom Simplot (tvrtke J.R. Simplot Co.) je danas jedina GM sorta krumpira na komercijalnom tržištu.

Utvrđeno je da glifosat može utjecati na učenjem usvojeno ponašanje pčela i kroz neko vrijeme utjecati na osobine roja u košnici. U praksi korištene koncentracije Rounup herbicida mijenjaju (umanjuju) kratkoročno pamćenje pčela. Kako pčele ne umiru odmah, već se vraćaju u košnicu, donose herbicid u kontakt s ličinkama. To znači da će mlade pčele imati manji krug leta od košnice, a s vremenom to će uvjetovati nestanak roja.

Iako su pobornici s GMO usjevima imali namjeru osigurati veću proizvodnju hrane za gladne u svijetu (koje li licemjerne tvrdnje), nestanak polinatora će imati katastrofalan učinak na proizvodnju hrane, jer prema Programu za okoliš Ujedinjenih Naroda, od 100 usjeva koji osiguravaju 90 % svjetske potrebe za hranom, sedamdeset i jednog oprašuju pčele. Procjenjuje se da samo u SAD, vrijednost hrane nastale polinacijim pčelama iznosi preko 20 biliona US$ godišnje. Dovoljno da se i oni koji misle samo o novcu i profitu ozbiljno zabrinu.

Komentator Judson Parker navodi: “Usprkos ovom kolapsu pčelinih rojeva, Agencija za zaštitu okoliša SAD-a spremna je dati dozvolu korištenja glifosata u kombinaciji s još učinkovitijim herbicidom zvanim 2,4-D.

Studenoga 2014. Natural News izvještava: pored Ontaria u Kanadi, deseci miliona pčela uginulo je odmah nakon sjetve kukuruza. Jedan pčelar izvještava o gubitku 600 košnica s nekih 37 miliona pčela.(4)

Uzrok takvom pomoru pčela je sjeme kukuruza tretirano neonikotinoid insekticidom firme Bayer CorpScience Inc. Kakve ima veze sjeme kukuruza sa pčelama, pitati ćete. Nova tehnologija sjetve pneumatskim sijačicama u zraku ostavlja dovoljno otrovne prašine od koje umiru pčele.

Ovdje treba napomenuti, da su pesticidi na bazi neonikotinoida u EU zabranjeni, a neke članice su zabranile i uporabu herbicida na bazi glifosata. Međutim u SAD i Kanadi ti su otrovi dopušteni.

Bez polinatora, cijeli poljoprivredni proizvodni sistemi Sjedinjenih Država i Kanade će se urušiti, ostavljajući građanstvo bez hrane. Uza svu agresivnost korporacija koje proizvode te otrove, teško je povjerovati da Vlade zemalja mogu pokazati toliko malo brige za vlastiti narod. Stvarno mračna budućnost.
 

 
 
Marijan Jošt

1. Esvelt K.M., Smidler Andrea L., Catteruccia Flaminia, Church G.M. 2014. Concerning RNA-guided gene drives for the alteration of wild populations. eLife, July 17, poveznica

2. 2014. Poorly Tested Gene Silencing Technology to Enter Food Supply with Simplot Potato. Center for Food Safety, poveznica

3. Parker, J. 2014. New study shows honeybees harmed by herbicide used on GMO crops. Food Safety Examiner, poveznica

4. Huf E.A. 2014. GMO corn plantings lead to death of 37 million bees in Canada. Natural News, November 26, poveznica