Možda nepravedno, ali Milenijalci nose mnoge nazive, uključujući i “najnekorisnija generacija svih vremena”

Međutim, nedavna istraživanja mogu objasniti zašto se neki Milenijalci bore sa stvarima koje su prethodne generacije provele sa manje napora: Odrastanje, iseljenje, karijera, vjenčanje, kupnja kuće itd.

Nedavno istraživanje odraslih Babyboomera (54 do 72 godine starosti), Generacije X (osobe u dobi od 38 do 53 godine) i Milenijalaca (osobe u dobi između 20 i 37 godina), koje je provela Američka psihijatrijska udruga (APA), pronađeno je da je genaracija Milenijalaca najviše prestrađena generacija od svih.

Suočeni s porastom stope nezaposlenosti, većim studentskim zajmovima i manjim mogućnostima posjedovanja vlastitog doma, mnogi se Milenijalci bore s tjeskobom i depresijom.

Istraživanje je pokazalo da su mladi Amerikanci pod nevjerojatnim stresom zbog zdravlja, sigurnosti i sposobnosti plaćanja računa.

Konvencionalni tretmani za anksioznost i depresiju uključuju antidepresivne lijekove kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) i benzodiazepine poput valiuma, ali ti lijekovi nose ozbiljne nuspojave i rizik od dugotrajne ovisnosti.

Srećom, sve veći broj Milenijalaca se okreće se daleko sigurnijem izvoru za spriječavanje anksioznosti – CBD ulju.

Zašto su Milenijalci tako uznemireni

Publikacija QZ nedavno je provela anketu koja je utvrdila da je stopa anksioznosti dvostruko veća među Milenijalcima nego među starijim generacijama.

Prvo, napuhivanje studentskog duga stvara veliku tjeskobu, pogotovo kada se radi o povećanju stope nezaposlenosti.

S druge strane, istraživanje je pokazalo da su mnogi Milenijalci imali “helikopter” roditelje koji su ih natjerali da vjeruju da jednostavno postojanje nije dovoljno, već je postizanje nečega bitnog.

Još jedan veliki problem za Milenijalce je lažni online svijet u kojem su odrasli. QZ je primijetio:

Milenijalci su prva generacija koja odrasta sa sofisticiranom mobilnom tehnologijom i žestokim društvenim medijskim navikama. Stoga su manje hranjene, da tako kažemo, interakcijom licem u lice, što može ublažiti neke simptome stresa i depresije, ukazuju psihološka istraživanja. U međuvremenu, svi selfiji psihu Milenijalaca pune skromnim hvalisanjima, showboatingom i obmanjujućim prikazima savršenog života drugih ljudi.

Sve veći broj stresnih Millennialsa okreće se CBD-u kako bi se nosili s njihovom sve većom tjeskobom.

Kao što je izvijestio Healthline, CBD je vrsta kanabinoida koji se nalazi u marihuani i konoplji. Dok je tetrahidrokanabinol (THC) – drugi kanabinoid koji se nalazi u tim biljkama – poznat po tome što proizvodi osjećaj opijenosti, CBD pruža nevjerojatne koristi bez zloglasnog “napušenog stanja”.

Kao što je ranije izvijestila dr. Sarah Brewer, direktorica tvrtke Healthspan, istaknula je da CBD ulje smanjuje anksioznost, istovremeno promovirajući opuštanje i dobar noćni san.

Nakon provedenog niza studija, Nacionalni institut za zlouporabu droga utvrdio je da CBD ulje smanjuje razinu stresa kod životinja, smanjujući bihevioralne znakove anksioznosti.

Osim toga, studija objavljena 2011. godine u časopisu Journal of Psychopharmacology otkrila je da doza CBD-a od 400 miligrama učinkovito smanjuje simptome anksioznosti u bolesnika sa Sezonskim afektivnim poremećajem (SAD).

Bezbroj drugih studija je došlo do istog zaključka: kad je riječ o tjeskobi, CBD ulje djeluje – i sve više i više Milenijalaca ga otkriva.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Velike su šanse da Hrvatska uskoro postane ozbiljan proizvođač i izvoznik marihuane. One za medicinske svrhe

Ne samo da lijekova od kanabisa više ne bi smjelo ponestati u ljekarnama, što je danas slučaj, nego bi oni s oznakom domaćeg proizvoda trebali biti i mnogo jeftiniji nego sada.

Upravo zbog visoke cijene u ljekarnama većina se pacijenata kojima pripravci od te biljke pomažu i dalje uglavnom opskrbljuje na crnom tržištu.

Osim za poljoprivrednike i farmaceute nova proizvodna grana, koja je do sada bila izvan zakona, pružit će i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanaom, a hrvatske zdravstvene ustanove, uključujući i toplice će im moći pružati takve tretmane.

Investitori – domaći, ali i strani – koji su spremni uložiti u pokretanje proizvodnje već kucaju na vrata.

Hrvatska je zahvaljujući izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koje su stupile na snagu 25. travnja, dobila jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu, daleko liberalnije nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, koje tvrtkama registriranima za proizvodnju lijekova pruža mogućnost da u svoj proizvodni asortiman uključe i lijekove od kanabisa.

Do sada, zadnjih nekoliko godina, liječnici su takve preparate mogli prepisivati pacijentima za određene bolesti, no ljekarne su ih uvozile jer proizvodnja u Hrvatskoj nije bila dopuštena.

Bez velike pompe Ministarstvo zdravstva, odnosno njegovo Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe, predložilo je, a Vlada prihvatila, vrlo smjele zakonske izmjene koje mnogi dočekuju s nestrpljenjem.

Među njima je i Gradska ljekarna Zagreb, tvrtka koja posluje u sklopu Zagrebačkog Holdinga i koja drži najveći lanac ljekarni u gradu.

Iz njezine Uprave obavijestili su nas da su “zainteresirani za preradu konoplje i opskrbu hrvatskog zdravstva raznim oblicima lijekova – ljekovitih magistralnih i galenskih pripravaka koji sadrže prirodne kanabinoide iz biljke konoplje”.

“Trenutno smo u fazi razrade kapitalnog projekta cjelovitog vlastito dizajniranog postupka korištenja uzgojene konoplje u Hrvatskoj za širu medicinsku uporabu u zdravstvu.

Taj projekt uključuje ugovorni uzgoj konoplje kod hrvatskih uzgajivača koji imaju odobrenje Ministarstva zdravstva te daljnju preradu i ekstrakciju kanabinoida s konačnom izradom različitih farmaceutskih oblika ljekovitih pripravaka za individualne potrebe pacijenata ili za male izradbene serije pripravaka za određene specifične terapijske skupine”, kažu u Gradskoj ljekarni.

U idućih šest mjeseci ministar zdravstva, uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutarnjih poslova, mora donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe.

U Ministarstvu ističu kako će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima.

Na temelju iskustva drugih zemalja, procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane.

(jutarnji.hr)

Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

Ozbiljne tvrdnje da zakonski kanabis u drogeriji nije dovoljno jak, zbog čega se obraćaju trgovcima i završavaju u zatvoru

Kada je Irfanu Ribiću, studentu glume u Sarajevu, 2015. godine dijagnosticirana multipla skleroza, teško imuno oboljenje, za ovu bolest gotovo da nije znao, a kamoli o načinu njenog liječenja.

Kako lijekovi koje su propisali liječnici nisu djelovali, njegovo stanje se pogoršavalo i završio je u invalidskim kolicima. Prisjećajući se tog vremena, kaže da se radilo o ‘golom opstanku’ gdje su on i njegova porodica u očaju pokušavali pronaći neko rješenje, bez puno nade.

Tada je slučajno na televiziji ugledao Huanita Luksetića, oboljelog od iste bolesti, čija je priča podigla veliku prašinu u Hrvatskoj nakon što ga je sud osudio na dvije godine zatvora zbog ilegalne proizvodnje i držanje marihuane, koju je koristio kako bi se liječio. Zbog velikog pritiska javnosti, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila je donijeti odluku o njegovom pomilovanju.

“Sjećam se da sam došao kući i slučajno upratio Huanita na televiziji, što me zainteresovalo kao osobu kojoj je tek uspostavljena dijagnoza. Ustvari, bilo mi je interesantno što je u emisiji gost bio i krim inspektor, jer sam pomislio šta će on tu kada se priča o bolesti, a onda je u jednom trenutku Huanito rekao da se on liječio uljem kanabisa i ustao iz kolica. Zapitao sam se kakav kanabis, ja sam mislio da se ljudi drogiraju s tim”, počinje Irfan svoju priču o tome kako je upoznao Huanita koji mu je objasnio cijeli proces liječenja tim uljem i kako ga nabaviti.

Bo je svjestan, kaže, da će od tada sve što budio radio raditi ilegalno. Kupio je ulje od kanabisa na crnom tržištu od dilera i za prvi dio terapije dao približno 5.000 eura.

“Ti dileri sami diktiraju cijenu, umjesto da država to uzme u svoje ruke, oporezuje, zaradi, da to bude u apotekama, da neko stoji iza toga, a ne neki čovjek kojeg sretneš prvi put na ulici. Za nas oboljele je to vrlo opasna stvar, ne znaš šta kupuješ – da li će to to na kraju ubiti ili izliječiti.”

‘Ulje možete pronaći svaki dan u mom frižideru’

Ipak, ističe, njega je izliječilo. Kada je otišao na kontrolu liječnici nisu mogli vjerovati o kakvom se poboljšanju radi. Iako im je, kaže, rekao da je koristio ulje, oni to nisu mogli napisati u nalazima i pripisati poboljšanje tome.

“Na prvom snimanju magnetnom rezonancom, imao sam sedam lezija, odnosno sedam oštećenja, a na drugom je ostala samo jedna. Vratio sam se studijima, istračao sam maratone i polumaratone i sada ću diplomirati. Nikada nisam bio u situaciji da mi korištenje ulja predstavlja smetnju, da ne mogu učiti tekstove za uloge. Vratio sam se svojim normalnim aktivnostima, što svako na ovom svijetu zaslužuje.”

Irfan je nakon toga odlučio da javno progovori o svemu. Sa prijateljima je osnovao udruženje KANABIH, pokušavši da se zakonski bori za pravo na liječenje. Cilj mu je bio okupiti određenu grupu ljudi koji bi napravili platformu šta bi iz perspektive oboljelih bilo najkorisnije i najbolje, odnosno šta su njihove potrebe.

“Tragao sam za odgovorima, zašto mi je to zabranjeno to ulje a toliko mi je pomoglo, zašto se ne plašim tog nekog zakona. Mislim da ne radim ništa loše. Ne mogu vjerovati da neko može da pomisli za mene da sam diler i narkoman, jer ne znam nijednog dilera da je izašao u javnost i rekao ‘ja imam ulje kanabisa u svom frižideru’. Lijek možete u svako doba pronaći u mom frižederu, u mojoj kući.”

Objašnjava da ono što se može pronaći legalno u apotekama nije dovoljno za oboljele, jer ta koncentracija kanabisa ništa ne znači kod korištenja.

Uprkos tome što već tri godine javno govori o ulju kanabisa i promoviše njegovo korištenje kod oboljeljih, Irfan ističe da nikada nije imao problem sa policijom. Razgovarao je sa inspektorima, ali nikada nije priveden zbog načina na koji se liječi. Također, dodaje, ne poznaje da je iko od drugih oboljelih u BiH imao problema.

Sarajka, koja nije željela da se njeni podaci iznose u javnost, za majku oboljelu od karcinoma pluća također nabavlja ulje kanabisa na crnom tržištu.

Ističe da se ne boji policije i da će pod cijenu zatvora i dalje to nabavljati za majku, jer joj, dodaje, pomaže da se nosi sa nuspojavama hemoterapije.

“Mi smo nabavili ulje na crnom tržištu i platitli 200 eura za pet mililitara. To joj je trajalo mjesec dana, a treba primati šest mjeseci. Preporuka od koga kupiti ulje ide od usta do usta. Mi smo ga nabavili u Banjaluci. Otkako to koristi, mama puno bolje spava i manje kašlje. Prije je imala velike napade kašlja. Sutra da me uhapse zbog toga… apsolutno se ne bojim.”

Veće kazne nego za ubistvo iz nehata

Međutim, u susjednoj Srbiji, situacija je mnogo gora nego u BiH. Mnogi oboljeli su privođeni, a kazne su, kako kažu, gore nego za teška krivična djela.

U javnosti je odjeknuo slučaj Danijela kojeg su na putu kući zaustavili policajci i pronašli mu kesu sa marihuanom koju je kupio kako bi za ženu oboljelu od multiple skleroze napravio ulje. Prvostepeno je osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora, da bi ga u ponovljenom procesu oslobodili. Njegov slučaj je tako postao presedan.

“To je praktično jedini ozbiljan slučaj da je neko oslobođen. Imamo još jednog oboljelog od multiple skleroze, nađeno je ulje kod njega, ali nisu hteli dalje da mu sude, samo su sklonili slučaj. To su dva uspešna slučaja, ali nažalost ima jako puno drugih bolesnih koji su hapšeni, čiji procesi nisu završeni, a neki su već u zatvoru”, kaže Miloš Simić iz Udruženja građana IRKA (Inicijativa za promenu zakonske regulativa kanabisa).

A kazne su, dodaje, tri godine zatvora, što je apsurd jer se za ubistvo iz nehata dobije manje. S druge strane, protiv 15 članova udruženja IRKA, od koji su dvoje samo aktivisti i članovi porodica oboljelih, a ostali oboljeli, vođeni su ili se još uvijek vode krivični postupci.

“Majka sa troje dece leči se od multiple skleroze, nju su sačekali, bukvalno je sačekuša bila ispred kuće, našli su je određenu količinu, njoj se na kraju sudilo i osuđena je na uslovno. Recimo da je dobro prošla, ali osuđena je kao kriva osoba. Isto se desilo i sa Danicom, u jesen 2017. su joj pretresli kuću i našli ulje od cvetova kanabisa koje je ona namenila da pokloni, kako mi često doniramo pacijentima, i ona je po kratkom i hitnom postpuku osuđena, čak je nisu ni saslušali, pošto je bila bolesna, oni su je u odsustvu osudili na uslovnu kaznu, tako da njoj ako bilo šta nađu, ona ide momentalno u zatvor”, kaže Simić.

‘Zločin prema zdravlju’

U Srbiji se formalno legalno mogu koristiti neki lijekovi na bazi kanabisa, međutim, Simić kaže da je sada dostupan samo Sativex, koji je reduciran, te sintetski tetrahidrokanabinol, poznatiji kao THC. Međutim, dodaje, niko ga nije uvezao u Srbiju već tri godine i niko se ne može liječiti njim.

Dodatno, u ovoj zemlji se najavljuje još rigorozniji zakon kojim će se korisnici strožije kažnjavati bez toga da su učestvovali u prodaji ili švercu. Već sada je jedna četvrtina svih uhapšenih u Srbiji, u zatvoru zbog posjedovanja kanabisa, a ne prodaje ili uzgoja, kaže Simić.

“To tera obolele da se okrenu crnom tržištu, a reč je o hiljadama pacijenata. U najavi je pooštravanje krivičnih kazni, što konkretno znači da ako nekoga nađu sa jednim cvetićem i bude kažnjen novčano prvi put, sledeći put kad ga nađu, odmah će ići u zatvor. Predloženo je da se da presuda duplo niža od maksimalne kazne, to znači ako je maksimalna kazna u Srbiji 12 godina za šverc kanabisa – prvi put ste dobili uslovnu kaznu, a sledeći put ćete dobiti šest godina, ili ako za sebe uzgajate jednu biljku, drugi put ako vam nađu, dobit ćete šest godina, bilo da ste bolesni ili niste.”

Udruženje IRKA, objašnjava Simić, traži da se u svrhu liječenja donese zakon koji će omogućiti pacijentima potpuni pristup svim sortama kanabisa i mogućnost za lično sađenje ako neko od pacijenata to želi.

“Mi smo tražili od države da zvanično počne da proizvodi ili da dopusti pacijentima da to rade. Jer ljudi koji su bili osobe sa invaliditetom sada mogu da igraju košarku, trče, umesto da su u kolicima i da ih guramo.”

Kako ističu oboljeli koji koriste ulje kanabisa u svrhu liječenja, ne mogu da shvate da im je pravo da se bore za svoje zdravlje onemogućeno i zabranjeno. To nazivaju “zločinom prema zdravlju”.

Zbog toga je parola koju koriste članovi IRKA-e “bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”.

(balkans.aljazeera.net)

Još jedna zapanjujuća pobjeda za američki narod koji se bori protiv kriminalnog i korumpiranog establišmenta

Predsjednik Donald J. Trump je legalizirao industrijsku konoplju diljem zemlje potpisujući novi zakon o poljoprivredi.

Odredbu o legalizaciji konoplje predvodio je voditelj većine u Senatu Mitch McConnell (R-KY), što je dodatno pokazao da republikanci podupiru legalizaciju konoplje i poljoprivrednu slobodu.

Nakon gotovo 50 godina zabrane, industrijska konoplja će biti legalna za uzgoj po cijeloj Americi počevši od 1. siječnja 2019. godine.

To je još jedna velika pobjeda koja pomaže da Amerika ponovno postane velika tako što će osloboditi moć poljoprivredne slobode i prirodnog zdravlja.

“Ovaj zakon označava prvu promjenu u federalnoj klasifikaciji biljke kanabisa, budući da je u početku ova biljka bila klasificirana kao kontrolirana supstanca Klase 1. koju je Kongres tako postavio 1970. godine, i utire put za prvu odobrenu komercijalnu proizvodnju konoplje na federalnoj razini nakon Drugog svjetskog rata” – rekao je zamjenik ravnatelja NORML-a Paul Armentano.

Nacionalna organizacija za legalziaciju konoplje NORML također dodaje:

“Odredbe specifične za konoplju u Zakonu iz 2018. mijenjaju federalni Zakon o kontroliranim tvarima iz 1970. godine, tako da biljke konoplje, koje sadrže više od 0,3 posto THC-a, se više ne klasificiraju kao kontrolirane tvari prema saveznom zakonu.”

“Premda konoplja više neće biti u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, budući proizvođači će morati prijaviti planove uzgoja američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), bilo putem državne vlade ili preko same agencije USDA” – izvješćuje portal Marijuana Moment.

CBD i drugi kanabinoidi su u suštini “de-klasificirani” sa popisa tvari pod kontrolom 1. Klase, ali samo ako su proizvedeni u skladu s odredbama zakona o poljoprivredi, što znači da se proizvođači moraju pridržavati državnih i saveznih propisa koji do sada nigdje nisu opisani.

USDA će navodno sada regulirati proizvodnju konoplje, a savezne države koje žele izvršiti restriktivniju državnu kontrolu moraju uskladiti svoje planove sa USDA-om.

Kao što NORML izvješćuje:

Zakon (Odjeljak 297B) dopušta američkim državama koje žele posjedovati “primarno regulatorno ovlaštenje za proizvodnju konoplje” da podnesu plan američkom ministarstvu poljoprivrede. Agencija ima 60 dana da odobri, odbije ili izmijeni plan. U slučajevima kada plan kojeg je predložila država nije odobren, “biti će nezakonito proizvoditi konoplju u toj državi … bez dozvole.”

Institut Brookings dalje navodi:

Zakon će izričito dopustiti transport proizvoda dobivenih od konoplje preko državnih granica u komercijalne ili druge svrhe. Također ne postavlja nikakva ograničenja na prodaju, prijevoz ili posjedovanje proizvoda dobivenih od konoplje, pod uvjetom da se te stavke proizvode na način sukladan zakonu.

FDA i dalje tvrdi da ima potpunu kontrolu nad CBD-om, ali može ublažiti svoja ograničenja u bliskoj budućnosti

Pod vodstvom Trumpove administracije, FDA ukazuje da bi mogla provoditi regulatorne reforme kako bi legalizirala CBD u prehrambenim proizvodima kao dodatak prehrani diljem zemlje.

Putem priopćenja od 20. prosinca FDA napominje:

Između ostalog, ovaj novi zakon mijenja određene savezne ovlasti koje se odnose na proizvodnju i marketing konoplje … Ove promjene uključuju uklanjanje konoplje iz Zakona o kontroliranim tvarima, što znači da konoplja više neće biti ilegalna tvar prema saveznom zakonu.

U početku, FDA ponavlja da održava potpunu kontrolu CBD-a i da se CBD trenutno ne smije prodavati kao dodatak prehrani zbog bizarnog razloga zbog kojeg određene tvrtke proučavaju CBD kao mogući lijek na recept. (farmaceutske kompanije će najviše izgubiti legalizacijom CBD-a)

Međutim, FDA signalizira svoju spremnost na razgovore s vodećim proizvođačima s mogućim ishodom izdavanja novih propisa kojima bi se eliminirale trenutne restrikcije na prodaju prehrambenih dodataka na bazi CBD-a.

“FDA ima ovlasti za izdavanje propisa kojima se dopušta uporaba farmaceutskog sastojka u hrani ili dodatku prehrani”, kaže FDA, što znači da je CBD “farmaceutski sastojak” čak i kada je CBD prisutan u biljkama već milijune godina, mnogo prije nego što su postojale farmaceutske tvrtke.

“Poduzimamo nove korake kako bismo procijenili treba li slijediti takav proces.”

FDA dalje objašnjava da će održati javne sastanke kako bi prikupila informacije o daljnjim regulatornim promjenama koje bi mogla slijediti:

“S obzirom na značajan javni interes za ovu temu i jasan interes Kongresa u poticanju razvoja odgovarajućih proizvoda od konoplje, namjeravamo održati javni sastanak u skoroj budućnosti za zainteresirane strane kako bi podijelili svoja iskustva i izazove u svezi tih proizvoda, uključujući informacije i mišljenja koja se odnose na sigurnost takvih proizvoda” – ističe američka Administracija za hranu i lijekove.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Predsjednik Trump je napravio “čvrstu obvezu” da legalizira medicinsku marihuanu u svih 50 država, ostavljajući pitanje legalizacije rekreacijske marihuane svakoj državi, izvijestio je republikanski zastupnik

Odvjetnica Dana Rohrabacher kaže da je Trumpova uprava napravila “solidnu predanost” u borbi protiv reforme kanabisa – jednog od obećanja u predizbornoj kampanji predsjednika Trumpa.

“Razgovarala sam s ljudima unutar Bijele kuće koji znaju nešto o tome i unutar predsjedničke pratnje … Dugo sam razgovarala s njima. Uvjerena sam da predsjednik namjerava održati obećanje koje je dao u kampanji.”

Rohrabacher kaže kako je predsjednik govorio u prilog legalizaciji medicinske marihuane na saveznoj razini – ostavljajući pitanja legalizacije rekreacijske marihuanate svakoj od država.

“Očekivala bih da će nakon izbora sjesti i početi provoditi nešto specifično i stvarno” – izjavila je republikanska zakonodavka za Fox Business.

Predsjednik Trump je izjavio da je “provođenje zabrane marihuane – šala”, i da marihuana mora biti legalizirana kako bi “smanjili dobit tih farmeceutskih Cezara”.

Prema Trumpu, porezni prihodi od legalizirane trgovine marihuana mogu se koristiti za obrazovanje javnosti o opasnostima od teških droga.

Čini se da se Trumpovo predizborno obećanje da vrati proizvodnju nazad u SAD također vrijedi i za proizvodnju marihuane.

Ne želi da se strani proizvođači marihuane bogate i zapošljavaju tisuće inozemnih kadrova kad bi to trebali biti američki proizvođači koji stvaraju dobit i osiguravaju zaposlenje Amerikancima.

Rekreacijska marihuana je tek nedavno legalizirana u Kaliforniji prošle godine, ali reforme na saveznoj razini za cijelu Ameriku su zaustavljane desetljećima. Međutim, prema republikancu Rohrabacheru, uskoro će se i to promijeniti.

“To bi moglo biti već u proljeće 2019. godine, ali svakako na sljedećem zakonodavnom zasjedanju”.

Pravo pitanje je hoće li rezultati srednjoročnog izbora igrati ulogu u određivanju hoće li predsjednik Trump ispuniti mnoštvo obećanja koje je obećao američkom narodu tijekom izbora 2016. godine. To se tek treba utvrditi.

Međutim, ako se riječima Donald Trumpa bude vjerovalo, onda je jasno da će Donald Trump biti najveći predsjednički zagovornik za legalizaciju marihuane u povijesti ove zemlje.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

NoviSvjetskiPoredak.com

Udruženim zajedničkim interesima, sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća smišljena je jedna od najvećih svjetskih zavjera

Američki pamučni lobi, kemijska industrija, farmaceuti, međunarodni bankari, naftne korporacije, korumpirani političari i mediji započeli su rat do istrebljenja konoplje. A od konoplje se može napraviti gotovo sve…

Prvi pisani tragovi o proizvodnji konoplje datiraju još od prije 5000 godina. Prvenstveno se uzgajala zbog vlakana, a u antičkoj Kini od nje su pravljeni odjeća, papir i konopci.

Gotovo svi značajni povijesni dokumenti i knjige, od prve Biblije, stare geografske mape, zastave bili su na papiru ili platnu od konoplje.

Na platnima od konoplje slikali su i Rembrant, Vincent van Gogh i mnogi drugi poznati slikari.

Širom svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova. Konoplja je nazivana „usjev od milijardu dolara“, jer se u to vrijeme od jedne žetve mogao zaraditi ogroman prihod.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje, a uzgajali su je i američki predsjednici George Washington, Thomas Jefferson i ostali njihovi nasljednici. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Koliko je konoplja bila važna, svjedoče i tvrdnje pojedinih publicista da je i rat 1812. godine vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku.

Sve do 20. stoljeća, bila je najisplativija biljka na tržištu.

I u Jugoslaviji se masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekada u Jugoslaviji bilo prekriveno 50.000 hektara.

A onda se promijenilo sve…
 

 

Pod svaku cijenu istrijebiti konoplju

Udruženi zajedničkim interesima, sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća smišljena je jedna od najvećih svjetskih zavjera. Američki pamučni lobi, kemijska industrija, farmaceuti, međunarodni bankari, naftne korporacije, korumpirani političari i mediji započeli su rat do istrebljenja konoplje.

Konoplja je svima zasmetala: proizvođačima drvne celuloze, plastike, naftašima zbog jeftinog biodizela od konoplje, farmaceutima zbog prodaje skupih lijekova, i započela je medijska ofenziva sa namjerom da se proizvodnja ove biljke stavi van zakona.

Tendenciozno je apostrofirana samo jedna vrsta konoplje sa visokim udjelom THC-a, izabran je naziv marihuana i u orkestriranoj kampanji lobisti su izjednačili marihuanu i industrijsku konoplju i uvjerili javno mnijenje da je konoplja opasna i da je hitno treba zabraniti.

Već krajem tridesetih godina za uzgajanje konoplje uvedena je petogodišnja kazna zatvora ili novčana od 2000 dolara.

#Vremenom, industrijska konoplja u potpunosti je iščeznula sa njiva, uprkos činjenici da od ove biljke koja se uzgaja bez ikakvih pesticida i koja čisti zemljište od radioaktivnosti i teških metala, može nastati više od 20.000 proizvoda.

Tihi povratak na svjetska tržišta

„Bivša Jugoslavija je bila jedna od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi, a u Vojvodini se uzgajalo na više od 40.000 hektara.

“Širom Vojvodine bile su stotine kudeljara koje su je prerađivale, a danas ne postoji niti jedna“ – ističe u razgovoru za Sputnjik predsjednica udruženja prerađivača i proizvođača alternativnih vrsta konoplje Maja Timotijević.

Ona ističe da se od prije 15 godina konoplja polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, te da u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju industrijsku konoplju.

Jedna biljka stvorena za sve…

Uzgajanje je jako isplativo, ali se ograničava proizvođače. U Europi je inače dozvoljeno uzgajanje čak 46 sorti konoplje.

Inače, baš svaki dio konoplje može da se iskoristi, sjeme, cvijet i stabiljka.

„Kažu da je Bog stvorio jednu biljku za sve i uvjerena sam da je to konoplja, jer od se nje možete i hraniti i liječiti i obući se i napraviti kuću… Oko 80 posto stvari koje vidimo oko sebe mogu se napraviti od konoplje“.

Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida i herbicida, to je ekološka biljka, biljka budućnosti. Ne prska se, ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakve štetne tvari.

Konoplja pored svega toga čisti zemljište od zagađenja. Zato su u Černobilu posijali ogromne količine zemljišta pod konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolci rudnika, gde se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd.

Od sjemena se dobija ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda.

Ulje industrijske konoplje djelotvorno za autoimune bolesti

Koristi se u farmaceutske svrhe jer se od cvijeta dobija CBD ulje koje je bogato kanabidiolima koji djeluju na imunološki sustav ljudi i životinja.

Od konoplje se pravi i biorazgradiva plastika i od nje se može napraviti više od 20.000 proizvoda.

I industrijska konoplja može da se koristi u medicinske svrhe, a najnovija istraživanja su pokazala da je ona mnogo bogatija kanabidiolima ili CBD-om od marihuane.

Dok za neke bolesti bolje djeluje kanabisovio ulje, na mnogo više bolesti, a pogotovo bolesti autoimunog sustava, mnogo bolje djeluje upravo ulje iz industrijske konoplje.

Jedna država u Americi koja je prije dvije godine dozvolila uzgajanje industrijske konoplje ostvarila je više stotina miliona profita u proračun.

A sjeme industrijske konoplje je izuzetno bogato proteinima i to visoko kvalitetnim proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline.

Sjeme industrijske konoplje sadrži protein edestin koji je veoma lako probavljiv i omega masne kiseline tri i šest u idealnom odnosu. I po tome je jedinstvena na svijetu.
 
(sputniknews.com)

Coca-Cola želi ući u bujajuću industriju kanabisa sa linijom specijalnih pića

S godišnjom padom prodaje svojih gaziranih pića, obećavajuće tržište marihuane koje je u razvoju bez sumnje privlači ovu kompaniju.

Coca-Cola je nedavno otkrila da je u “razgovorima” sa kanadskom tvrtkom za proizvodnju kanabisa poznatom kao Aurora Cannabis Inc.

Poznati proizvođač gaziranih pića je zainteresiran za razvoj pića sa CBD-om. Nije iznenađenje da Coca-Cola želi kapitalizirati eksploziju tržišta kanabisa: Mnogi proizvođači pića traže načine za povećanje profita dok im prodaja pada, a marihuana je novi sastojak du jour.

Konoplja i CBD-a su neki drugi trendovski sastojci koji proizvođači dodaju u sve ovih dana, ali hoće li nova Cola s infuzijom CBD-a biti dovoljna da spasi polagano umiruću industriju gaziranih pića?

Hoće li kanabis dati novi život poznatom gaziranom piću?

Prodaja gaziranih pića je u padu u Sjedinjenim Državama više od jednog desetljeća. Potrošači se prebacuju sa gaziranih puća na vodu u boci, kavu i ostala pića u kratkom roku, a poznato gazirano piće pokušava zadržati korak sa tržištem.

Po volumenu, Amerikanci svake godine troše manje gaziranih pića. Dok je Coca Cola uspjela zadržati svoju dobit prodajom manjih limenki sode po višoj cijeni, zalihost potrošača možda nije najbolji plan igre za dugo razdoblje.

Nasuprot tome, tržište kanabisa u 2016. godini je vrijedilo 9,3 milijarde dolara – i taj se broj očekuje samo povećati s vremenom. Kako sve više država legalizira medicinski i rekreacijski kanabis, industrija marihuane očekuje veliki poticaj potražnje – i najvjerojatnije, još veći profit.

Sa medicinskoe strane, izvješća su ukazala da postoji snažna sklonost ekstraktima i jestivim proizvodima u odnosu na pušenje.

S obzirom na novi proizvod, vrijeme će pokazati da li će ova kompanija ostati na površini. Coca-Cola nije jedina tvrtka koja je “bacila oko” na kanabis; mnogi proizvođači pića žele pokrenuti proizvonju proizvoda koji sadrže kanabis.

Sama kompanija Coca-Cola je svjesna činjenice da će kanabis biti sljedeći veliki trend u industriji pića. “Zajedno s mnogim drugima u industriji pića, pažljivo promatramo rast proizvodnje ne-psihoaktivnog CBD-a kao sastojka funkcionalnih wellness napitaka širom svijeta” – navodi se u nedavnoj izjavi tvrtke.

Ali pad prodaje gaziranih pića ne može biti jedini napad na profit kompanije Coca-Cola. Istraživanja su pokazala da mladi ljudi sve manje vjeruju velikim svjetskim prehrambenim tvrtkama. Nedavni podaci ankete pokazali su da 43 posto Milenijalaca ne vjeruje Prehrambenim industrijama – dok samo 18 posto starijih generacija dijeli taj osjećaj.

Jednostavno rečeno, dok mlađa generacija može snažno podupirati industriju kanabisa, ta podrška možda neće biti dobra za svjetski poznatu prehrambenu tvrtku, poput Coca-Cole.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Baš poput sličnih presedanskih odluka u SAD-u od kojih je najpoznatiji onaj bračnom paru Jenkins, Hrvatska je donijela revolucionarnu sudsku odluku

I ta odluka mogla bi značajno utjecati na budućnost sličnih presuda vezanih uz već uvršene indikacije kao i neke neuvrštene – poput PTSP-a, kroničnih bolova i ovdje aktualnog hepatitisa C.

Hepatitis C, HIV, zatajenje organa i invalidnost

Naime, kako javlja Glas Istre – sutkinja Općinskog suda Pula Vera Glasnović Gjoni oslobodila je od krivnje izvanbračne supružnike iz Italije koji su bili optuženi da su ilegalno uzgajali kanabis radi daljnje prodaje.

Ženu (48) s dvojnim državljanstvom teretilo se da je sa suprugom (49) Talijanom tijekom proljeća i ljeta prošle godine u rentanom stanu u Istri uzgajala kanabis, a zbog količine se pretpostavljalo da je u pitanju daljnja preprodaja.

Biljke su uzgajane pod poluprofesionalnim uvjetima – ‘indoor’ šatorom, lampom, ventilatorima i tekućinom za prihranjivanje. Kao rezultat dobili su devet biljaka između 14 i 65 centimetara. Nije specificirano kojih sorti i potencije.

Hrvatska praksa je takva da se uzgoj automatski smatra ‘neovlaštenim prometom’ pod ilegalnim uvjetima – jedini dozvoljeni način nabavke onaj je uvozom iz Kanade, i to od strane ovlaštenih kanala.

Optužena je baš poput Huanita Luksetića u medijski eksponiranom slučaju pred sud iznijela niz dokaznog materijala kroz koji je medicinskom dokumentacijom nastojala dokazati kako joj je ovakav tretman bio nužan i donosio benefite u pogledu boljeg zdravstvenog stanja.

Ona je od 1996. HIV pozitivna, a uz to nosi i hepatitis C zbog čega je desetljećima na tabletama i terapijama, te je 74%-tni invalid. Kontraindikacije donijele su joj probleme s bubrezima i jetrom uz velike bolove.

‘Ovo je beznačajno djelo’

Na suđenju je svjedočila kako je na Internetu pročitala da bi joj u svemu mogao pomoći maslac od indijske konoplje, vjerojatno iz sličnih tvrdnji kanadskog aktivista Ricka Simpsona. Tako je nabavila opremu za kućni uzgoj, a suprug joj je pomogao u realizaciji.

Konzumacija maslaca značajno joj je pomogla u tretmanu i smatra ga lijekom, a medicinska dokumentacija potvrđuje da se stanje popravljalo zbog ‘nepoznatog razloga’.

Sutkinja je iznenadila konzervativne pravosudne relikte iz bivšeg sustava svojom presudom i dodatkom kako je riječ o ‘beznačajnom djelu’.

“U prvom redu treba imati razumijevanje, pa i neku vrstu sućuti radi bolesti okrivljene i poći od nesporne okolnosti da je čovjek u takvom stanju spreman učiniti sve da bolove ukloni”, rekla je sutkinja Glasnović Gjoni.

Iako hrvatski pravosudni sustav ne funkcionira po načelu presedana, ovaj slučaj mogao bi ohrabriti brojne suce da u procesima uvaže sve olakotne okolnosti teško bolesnih ljudi kojima je kanabis jedini način da se nose s bolesti i vjerojatno će u zatvoru bez lijeka biti osuđeni na smrt.

Skandalozne izjave poput one da sutkinja ‘nije u presudu željela uključiti osjećaje’ tako polako postaju stvar prošlosti, a neki novi vjetrovi pušu iz Istre – pokrajine za koju se i očekuje da nešto liberalnijim pogledima destigmatizira uporabu konoplje u medicinske svrhe, naročito nakon legalizacije takve uporabe kroz pravilnik i struku.
 

(dnevno.hr)

Donosimo osam svjedočanstava ljudi čija medicinska dokumentacija pokazuje da ulje kanabisa itekako liječi teško bolesne

Što god mi mislili o legalizaciji kanabisa u ljekovite svrhe činjenica je da su uistinu brojna svjedočanstva ljudi koji ozdravljaju. Njihove inspirativne priče pomažu oboljelima od ‘neizlječivih’ bolesti u toliko da su brojni slučajevi ipak izliječeni uz pomoć CBD ulja koje je osmislio Rick Simpson i tako sebe izliječio od raka kože.

Ovdje vam donosimo 8 medicinskih čuda – odnosno svjedočanstava ozdravljenja po CBD ulju koje se dobiva iz biljke konoplje, a čije su priče ponajviše utjecale na javnost i živote brojnih ljudi.

1. Rick Simpson

Rick Simpson je poznat po receptu za ulje konoplje – lijek kojim je on tretirao svoj rak kože, nakon što je postao, kako kaže, kemijski zombi uz lijekove od kojih je samo još više patio. Simpson je rak izliječio CBD uljem te javno plasirao recept.

Danas se smatra herojem medicinske marihuane s ogromnim brojem sljedbenika. Navodno je 5 tisuća svjedočanstava ozdravljenja po CBD ulju Ricka Simpsona. On je napravio i dokumentarac ‘Run for Cure‘ koji možete pogledati i uvjeriti se.

2. Shoana Banda

Patila je od Crohnove bolesti osam godina. Shona je bila prikovana za krevet i mogla je hodati samo sa štapom. Kao krajnje bolesna, Shona je odlučila istražiti alternativne lijekove u posljednjem pokušaju da spasi svoj život. Tada je vidjela video Rick Simpsona i počela se liječiti CBD uljem kanabisa! Sada se smatra izliječenom i ima normalan život. Ona je kasnije napisala knjigu, „Live Free or Die”, u kojoj detaljno opisuje iskustvo izlječenja od neizlječive bolesti uz pomoć ulja.

3. Charlotte Figi

Šestogodišnja Charlotte je malo čudo koje je patilo od neizlječivog oblika epilepsije. U vrijeme kad je imala dvije godine roditelji su doslovno pokušali sve lijekove kako bi je izliječili, a neki su je lijekovi skoro doveli do smrti. Nakon što je uzastopno imala i 50 napadaja noću, roditelji su uspjeli dobiti medicinsku marihuanu u Coloradu.

Nakon prve doze CBD ulja njezini napadaji odmah su prestali, tvrde roditelji. Priča, o danas zdravoj djevojčici Charlotte, zabilježena je na CNN dokumentarcu koji je dokumentirao njenu priču.

4. Kristen Courtney

Sok sirovog kanabisa izliječio je Crohnovu bolest, tvrdi Kristen koja si je tim sokom spasila život. Nakon dijagnoze zbog koje je 4 godina provela prikovana u krevetu počela je piti sirovi sok kanabisa, a nakon samo mjesec dana bol je prestala i započela je svoj oporavak. Ona je danas potpuno zdrava i zastupnik je udruge za medicinsku marihuanu koja pomaže teško oboljelima.

5. Petar Germain

Petar je patio od dijabetesa tipa 2, za koji kaže da je utjecao na njegovu kvalitetu života na dnevnoj bazi. Nakon što se upoznao s uljem kanabisa počeo ga je koristiti, a prve rezultate vidio je u roku šest tjedana. Njegova razina šećera u krvi znatno je smanjena. Danas Petar tvrdi da mu je uljem kanabisa izliječio dijabetes i pretilost.

6. David Triplett

David je uljem kanabisa tretirao kancerogene lezije. Prvo je dobio kemijsku kremu od koje je odustao kad je vidio uznemirujuće slike ljudi koji su je koristili. Umjesto toga liječio je lezije uljem kanabisa u obliku masti i za tri ili četiri tjedna, kako medicinska dokumentacija pokazuje, rak je nestao.

7. Cheryl Shuman

Nakon što joj je dijagnosticiran rak, slavna Cheryl Shuman s Beverly Hillsa počela je uzimati koktel lijekova i do 27 morfija dnevno, u pokušaju da prevlada bolest. Međutim, nakon što je saznala za ulje kanabisa ulja, Cheryl se počela liječiti. Ona kaže da je izliječena u 90 dana i rak je i dalje u remisiji, do danas.

8. Dennis Hill

„Kanabis ubija rak!” To je poruka koju često ponavlja i biokemičar Dennis Hill, koji tvrdi je rak tretirao uljem od kanabisa prema receptu Ricka Simpsona. Nakon tri mjeseca korištenja ulja, u kombinaciji zdrave prehrane i vježbe, njegov tumor je nestao. Nakon šest mjeseci, Hill je rekao da je siguran da je potpuno zdrav.
 
(dnevno.hr)