Riječ je o velikom dokumentu koje se zove “Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2018.-2019.”, a koje objavljuje Svjetski gospodarski forum

Upravo je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, s ocjenom od 60,1.

Analiza ima velik broj potkategorija, a u jednoj od njih, onoj o učinkovitosti javnog sektora, Hrvatska se nalazi na predzadnjem mjestu. Od Hrvatske je jedino gora Venezuela, zemlja koja se posljednjih godina bori s ogromnom gospodarskom krizom i siromaštvom.

Prema globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je pozicionirana kao najmanje konkurentna od svih članica Europske unije, a pokazalo se da smo u cijelom svijetu, po efikasnosti javne uprave, uspješniji samo od Venezuele.

Dakle, javna uprava služila bi vam bolje kao građaninu bilo koje druge od 140 analiziranih zemalja, neovisno radi li se o državi naše regije, Afrike, EU ili nekoj od siromašnih, prirodnim katastrofama opterećenih zemalja. Što Ministarstvo uprave čeka s provođenjem reforme?

“Ima li jasnijeg pokazatelja očajnog stanja u javnoj upravi od toga da je iza nas samo država u kojoj je 80 % stanovništva ispod granice siromaštva, u kojoj vlada korupcija, glad i kolaps zdravstvenog i mirovinskog sustava? Koliko je onda Hrvatska daleko od tog stanja kad nam je javna uprava najsličnija njihovoj?” – kaže Mostova Sonja Čikotić koja je prva komentirala ovakve podatke vezane za javni sektor.

“Javna uprava mora hitno prestati biti poligon za političko kadroviranje. Troškove javne uprave od 27,9 mlrd kuna potrebno je smanjiti bez odgode kroz optimizaciju poslova i nadležnosti te okrupnjavanje jedinica lokalne s ciljem kvalitetnog servisa građanima i poduzetnicima i prestanimo se sramotiti u svijetu ovakvim poraznim podacima. Apsurdno je da se ministar Kuščević za to vrijeme na društvenim mrežama hvali kako građanima, i to valjda samo onima iz svog kraja, pomaže kad mu se jave preko WhatsApp poruka. U svakoj bi državi, osim eto možda Venezuele, to bio skandal”, izjavila je Sonja Čikotić.

Svi susjedi su daleko bolji od nas

A u kakvom se društvu nalazi Hrvatska?

S 2,3 boda (od ukupno sedam), Hrvatska se smjestila ispred Venezuele. Javnim sektorom ne može se pohvaliti ni susjedna Italija, kao ni Grčka. One su zauzele 135. odnosno 134. mjesto.

Od susjeda, Bosna i Hercegovina je na 128. mjestu. Srbija je 98. Slovenija je 102.

Najefikasniji javni sektor, da i to spomenemo, ima Singapur. Na drugom mjestu su Ujedinjeni Arapski Emirati, a treća je Švicarska.

U top deset još su se smjestili Ruanda, SAD, Hong Kong, Novi Zeland, Finska, Katar i Luksemburg. Njemačka je 11., Nizozemska 12, a Norveška je na 13. mjestu.

(index.hr)

Hrvatski ekonomist Gojko Drljača iznio je mračnu viziju razvoja ekonomije u Hrvatskoj

Pišući o skandalu „Agrokor“, Drljača kaže da je kombinacija osobne pohlepe pojedinaca i nesmotrenosti političara pokrenula lavinu novog populizma, čiji su nositelji vodeće stranke HDZ i SDP.

„Prognoziram da ćemo u roku od 2 do 4 godine gledati pokušaj formiranja prve prave populističke vlade, nešto slično onome što upravo s pažnjom pratimo u Italiji, samo primitivnije i opasnije. I to iz dva razloga — prvo, naši populisti su gori od talijanskih, a hrvatske državne institucije su puno slabije od onih sa Apeninskog poluostrva. Posljedica će biti to da će Hrvatska postati najsiromašnija članica EU, i dugo ostati na začelju, osim ako se ne ’spasimo‘ hitnim prijemom Srbije u obitelj europskih nacija. Kako napredujemo, u roku od 5 do 10 godina stići će nas i prestići čak i ta Srbija“ – cinično zaključuje Drljača.

Analitičar kaže da to što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović podržala premijera Andreja Plenkovića predstavlja kontinuitet čudnog hrvatskog državništva.

Drljaču je na sve podsjetila izjava Kolinde Grabar-Kitarović kojom je pokušala opravdati kupovinu vojnih zrakoplova starih 30 godina:

„I ja bih najradije kupila ’mercedes‘, ali si onda ne mogu priuštiti hranu i mnoge druge stvari“.

„Kad sam čuo tu izjavu, upitao sam se zbog čega smo onda kupili ’mercedese‘ stare 30 godina, ako nemamo ni za hranu ni za druge stvari? Po čemu je to, ako nemamo za hranu, bolje kupiti staru kramu s ’nišanom‘ na haubi od, recimo, kupovine novije i skromnije ’škode oktavije‘ koja će, bar, sigurno voziti još deset godina?“ – pita se Drljača.

On smatra da je hrvatska predsjednica ovom izjavom pokušala zamutiti činjenicu da je Hrvatska pala na nivo „bijedne afričke državice koja, naravno, nema za moderne avione pa mudro kupuje leteće krntije“.

„Venecuelizacija je, bojim se, naš put — pad standarda, nemaština, nestašice, hiperinflacija… Odmah nakon sljedećih izbora. U mraku Balkana sljedit ćemo Albaniju kao svjetli primjer. Zašto sam tako siguran? Pa nitko ozbiljan se neće više upustiti u pokušaj upravljanja ovom zemljom“.

Nitko nije ni primijetio da jedan od najuspješnijih poduzetnika pokušava javnost dozvati pameti, ali nitko ne čuje. Citirat ću ipak za kraj u ovom napadu očaja te Tedeschijeve, molećive apele, ali potpuno je jasno da niti njegovi vapaji ni na koji način više ne mogu upaliti:

“Ovu dramu kojoj svjedočimo nije zakuhala ni Vlada, ni mailovi, ni savjetnici, nego neodgovorna i neprofesionalna uprava… Prestali smo govoriti o tome tko je stvorio rupu od dvije milijarde eura. Jučer sam čuo jednog saborskog zastupnika iz oporbe koji je rekao pola milijarde nečega, kuna, eura. Iako nisam siguran da zna izbrojiti do 20. Gospodin očito ima potrebu govoriti bez razumijevanja sadržaja, i to je najveći problem našeg društva”.

Tedeschi je zaboravio reći da ozbiljnih problema s razumijevanjem sadržaja imaju i oni koji raspolažu s nekoliko desetaka savjetnika i cijelom vojskom državnih službenika koji rade za njih: i predsjednik i predsjednica.

Analizu je kratko završio ovim riječima: „Jao, dakle, nama“.

Hrvatska na samom dnu ljestvice konkurentnosti, od nas lošije samo Mongolija i Venezuela

Hrvatska je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti.

Od Hrvatske su, prema konkurentnosti, tek dvije zemlje svijeta lošije – Mongolija i Venezuela. Hrvatska je na šezdeset i prvom mjestu, što je pad od dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Rezultati su to najnovijeg IMD-ovog godišnjaka svjetske konkuretnosti. SAD, Hong Kong i Singapur na vrhu su ljestvice zemalja koje dobro upravljaju svojim resursima i kompetencijama.
 
(sputniknews.com,dnevnik.hr)