Uznemirujući video otkriva kako se tretira piletina u masovnom uzgoju na tri farme koje proizvode pileće meso

Pilići koji se uzgajaju isključivo za ishranu u restoranima brze hrane pronađeni su u užasnim životnim uvjetima — udareni u vrat, paralizirani i deformirani.

Riječ je o mesu koje se uzgaja za poznati Fast food brand u Velikoj Britaniji — „Nando’s“, a aktivisti tvrde kako situacija sigurno nije drugačija ni sa drugim lancima brze prehrane.

Tajne snimke, nastale na tri farme u Engleskoj koje snabdijevaju fast food restorane Nando’s, takođe prikazuju mlade piliće bačene u kante nakon što su ubijeni, a razlog je što su proglašeni bolesnima ili presporo rastu.

Kosti pucaju zbog prebrzog tovljenja

Kako prenosi portal „Express“, pilići su imali razne poremećaje koštanog tkiva i zglobova, a način na koji su tretirani je ilegalan i protiv svih zdravstvenih standarda.

Društvo za zaštitu životinja „World animal protection“ razotkrilo je zastrašujuće uvjete u velikim farmama koje drže na tisuće pilića.

Iz lanca restorana su odgovorili kako će pomnije istražiti svoje dobavljače i uvjete u kojima se uzgajaju životinje.

Svjedoci su vidjeli piliće sa neprirodno ispruženim nogama, znakovima koštanih deformacija izazvanih prebrzim povećanjem tjelesne težine, a neki su imali teška oštećenja kičme koje je prouzrokovalo paralizu.

U jednom trenutku na snimci se vidi kako ih radnik na farmi ubija zamahujući im prema vratu, a pilići su snimljeni kako se bacaju u kante ili kolica nakon što su ubijeni. To nije u skladu sa standardima eutanazije koje je propisalo udruženje „Humane Slaughter Association“.

„Smatramo da je važno da kupci vide istinu o hrani koju jedu, kako ona nastaje i koliko u tome ima životinjske patnje, da ne pričamo o tome koliko takvo meso može biti zdravo“, rekao je Jan Vudherst, koji je otkrio da su iz „Nando’s“ restorana odbili komentarati ove snimke.

Ne mogu ni stajati

Zakržljala tijela koja je bolest dokrajčila, živina toliko genetski modificirana da ne može uspravno stajati, truli leševi — zvuči kao scenario za horor filmove, ali zapravo je stvarnost na brojnim farmama za uzgoj mesa širom svijeta.

Živina je sve podložnija raznim bolestima jer im je zbog genetskih modifikacija oslabljen imunitet, a brojne životinje ne mogu ni uspravno stajati zbog nepravilnog razvoja uslijed tovljenja i hormona rasta koje dobijaju.

Zbog toga im noge stoje neprirodno, a životinje samo sjede, odnosno ustaju samo da bi jele.

Na snimci se može videti velika hrpa mrtvih pilića koji su uginuli nakon pucanja nogu. To se radi kako bi pilići imali neprirodno velika prsa — najskuplji i najtraženiji dio njihovog mesa.

(sputniknews.com)

“Postoje dokazi da su ove abnormalnosti povezane s brzorastućim pticama”, kaže dr. Massimiliano Petracci

Tvrtke koje uzgajaju perad desetljeća su provela uzgajajući takve hibride ptice koje bi i brzo rasle i brzo razvijale velike prsne mišiće.

Industrija sada troši stotine milijuna dolara kako bi se nosila s posljedicama; od fileta pozatih kao “špagetno meso”, zato što se vrlo lako raspada, do mesa tvrdog poput kože, zvanog i “drvena prsa”.

Ove pojave ne predstavljaju nikakvu prijetnju po zdravlje, prenosi The Wall Street Journal zaključke stručnjaka i službenika iz tvrtki.

Ipak, neugodne pojave smatraju se posljedicom genetske selekcije zahvaljujući kojoj kompanije koje prodaju meso uspijevaju uzgojiti kokoš od 2,9 kilograma za samo 47 dana, odnosno dvostruko brže nego prije 50 godina, kako navodi National Chicke Council.

Ovakva efikasnost pomogla je američkim mesnim divovima Tyson Foods, Pilgrim’s Pride, Perdue Farms i Sanderson Farms da u 2018. godini proizvedu rekordnih 20 milijuna tona.

No, oni sada troše i 200 milijuna dolara godišnje kako bi identificirali i izbacili iz proizvodnje ona pileća prsa koja smatraju pretvrdima, premekanima ili na bilo koji način problematičnima za prodaju restoranima ili trgovačkim lancima.

“Postoje dokazi da su ove abnormalnosti povezane s brzorastućim pticama”, kaže dr. Massimiliano Petracci, profesor na Sveučilištu Bologna, koji predvodi skupinu znanstvenika koji istražuju upravo taj problem.

Dvije glavne tvrtke za uzgoj peradi, Cobb-Vantress u vlasništvu Tysona i Aviagen Inc., opskrbljuju najveći dio svjetskih tvrtki za uzgoj peradi raznim vrstama hibirdnih sorti kokoši.

Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, prodaja bijelog mesa, odnosno mišića prsa, donosi 13 posto prihoda od prodaje mesa. Uzgajivači i znanstvenici sada nastoje utvrditi što je točan uzrok problema s mesom hibridnih ptica koje brzo rastu.

“Iako postoje neki čimbenici povezani s težinom ptica, sastojcima hrane za životinje i dobom godine kada se ptica uzgaja, čak i kombinacija tih čimbenika neće nužno dosljedno dovoditi do istih problema”, rekao je glasnogovornik Tysona.

Glasnogovornica Aviabena nije imala komentara. “Špagetsko meso” naziv što su ga stručnjaci nadjenuli pilećim filetima s prsa u slučajevima kad ih čovjek može poderati rukom ili probiti prstom, počelo se pojavljivati 2015. i sada se pojavljuje u između 4 i 5 posto uzoraka.

Istraživači su tu pojavu uočili kod komercijalno uzgojenih pilića oko 2010., da bi se “drvena prsa” pojavila oko 2013., rekao je dr. Petracci. Drvena prsa nađena su u oko 10 posto uzoraka, dok se bijelo pruganje javlja u oko 30 posto uzoraka pilećih prsa. Ozbiljnost problema može se jako razlikovati i često ne utječe na cijela prsa, kažu istraživači.

Znanstvenici kažu da sumnjaju da brzina rasta komercijalno podignutih pilića može dovesti dotle da mišićno tkivo raste previše brzo za adekvatnu opskrbu tkiva kisikom iz krvi, pri čemu se mišićna vlakna mogu razgraditi. To može promijeniti gustoću i teksturu mesa, rekli su.

Neki restorani i neki trgovački lanci nisu htjeli čekati peradarske tvrtke da riješe problem. Lanac hamburgera Wendy’s Co 2016. je primijetio da su neki od njihovih pečenih pilića pretvrdi i od 2017. počeo je nabavljati manje ptice, zaklane prije nego što su narasle do 3,4 kilograma, iako su pileći fileti ostali isti.

To je za kompaniju značilo troškove veće za 30 milijuna dolara jer su opskrbljivači manjim pilićima manje efikasni.

No, iz tvrtke kažu da su odmah osjetili da im se mušterije vraćaju u restorane brze hrane. Lanac dućana Whole Foods Market još 2016. najavio je da će nabavu kokošjeg mesa okrenuti prema sporije rastućim vrstama, navodeći kao razloge dobrobit životinja i kvalitete proizvoda.

Panera Bread planira započeti s testiranjem sporijih ptica nakon kanadske studije o različitim sortama, rekla je Sara Burnett, voditeljica tog lanca za hranu.

Neke peradarske tvrtke, uključujući i Sanderson Farms sa sjedištem u Mississippiju, počele su klati piliće u nešto mlađoj dobi kako bi smanjili učestalost mesa koje je zahvaćeno drvenastim prsima. To je upola smanjilo pojavu odnosno na jednoznamenkaste postotne udjele, rekao je glavni financijski direktor Mike Cockrell.

Dužnosnici peradarske industrije uvjereni su da će njihove high-tech oplemenjivačke operacije na kraju moći minimizirati probleme kroz genetsku selekciju, način na koji je industrija riješila prethodne nuspojave brzog rasta ptica, poput slabih kostiju nogu i problema sa srcem.

Proces, kažu dužnosnici, vjerojatno će trajati još nekoliko godina. Udruženje proizvođača peradi i jaja SAD-a u protekle tri godine uložilo je pola milijuna dolara u istraživačke projekte kako bi se utvrdio uzrok problema i identificirale hranjive tvari koje bi ih mogle ublažiti.

(express.hr)

Tijekom godina hrana i prehrana mijenjaju trendove, dolaze i odlaze, ali jaja, uz mlijeko i kruh, se već dugo smatraju među osnovnim prehrambenim proizvodima

Većina kućanstava će uvijek imati pri ruci kutiju ili dvije, ovih krhkih namirnica.

Neki ljudi čak ulažu u piletinu i sagrade kokošinjac uz njihovo kućanstvo, ubirući i hraneći se jajima koje njihove kokoši snesu.

Nisu sva kokošja jaja jednaka i postoje dvije osnovne vrste koje su široko dostupne potrošačima: prirodna seoska i ona sa tvorničkih farmi.

Razlike između ove dvije vrste se jasno vide i pobliža inspekcija uočava razlike koje su očigledne.

Kada je u pitanju ove namirnice, jaja koja dolaze iz velikih tvornica nisu zdrava kao ona koja dolaze iz manjih seoskih farmi.

Pilići koji slobodno pasu, kljucaju uokolo i kreću se, naravno su zdraviji od onih smuljanih u prljavim kavezima ili boksevima.

Dio razloga je zbog toga što su kokoši svejedi i tradicionalno se njihova ishrana sastojala od puno više hrane nego samo jefting kukuruza za životinje kojim se hrane na tvorničkim farmama.

Kukuruz kao hrana nema stvarnih nutritivnih vrijednosti za piletinu i ne čini ih zdravima, on ih jednostavno deblja i proizvodi zlatnožutu boju jajeta. Za usporedbu, ishrana domaće kokoši nadopunjuje se vrstama hrane koju je kokoš našla u prirodi.

Oni jedu travu i žitarice zajedno sa svim vrstama kukaca i crva, uključujući kukace, skakavace, crva i ličinki. Ova raznolika, prirodna prehrana čini kokoši zdravijima zdravijima i to ima efekt da one nesu zdravije jaja.

Možete uočiti jaje domaće kokoške, jer je njezin žumanjak deblji, puniji i tamno narančast, ne žuti. Također, ljuska je deblja i teže puca.

Narančasto žumance je znak da pile koje je sneslo jaje nije jednostavno hranjeno samo kukuruznom hranom, i imalo je uravnotežeu, zdravu i hranjiu ishranu. Ova jaja imaju bolji okus. Ona nisu kao blaga i imaju puniji, prepoznatljiv okus.

Kokoši koje vode bolji način života i koji su mogu slobodno kretati daju puno zdravija i više hranjivija jaja, puna okusa.

Ako želite dobiti puno više nutrijenata iz hrane, najbolje kvalitete, kupujte jaja sa malih seoskih farmi, i ne brinite, ima dosta i za vas.

Molimo podijelite ovo s obitelji i prijateljima.
 
(preveo:mag.A.B./uredio:nsp)