Minimalno sedamdeset posto ljudske rase će postati nekorisno u roku od samo tri generacije. Zašto? Zbog tehnologije robota koja napreduje takvim brzim tempom da će sposobni humanoidni roboti s naprednim vizualnim prepoznavanjem i sustavom motoričke koordinacije preuzeti većinu radnih mjesta.

Potpora ovog zaključka je novo istraživanje koje je upravo objavio Oxfordski tim znanstvenika koji je zaključio da je 47% svih radnih mjesta “u opasnosti” od se zamijeni sustavom automatizacije i robota u samo jednoj generaciji (oko 20 godina). No, to je samo uvodno poglavlje revolucije robotike koje će rapidno napraviti ljudski rad “zastarjelim” i nekorisnim.

Prema njihovoj procjeni, tijekom iduće tri generacije (oko 75 godina), vidjet ćemo kako humanoidni roboti preuzimaju gotovo sve tradicionalne radne uloge u društvu, uključujući i proizvodnju, poljoprivredu, graditeljstvo, vatrogastvo, pripreme i usluživanje hrane, pa čak i djelovanja u zajednici.

Većinu fizičkog posla koje danas obavljaju ljudi će biti predat humanoidnim robotima koji će biti izgrađeni u više manje istom obliku: dvije ruke, dvije noge, dva oka i otprilike veličine i oblika čovjeka od 180 cm.

To će pak, učiniti gotovo sve ljudske radnike van funkcije i beskorisnima. Neće više biti potrebe za ljudima koji će sijati usjeve, bojati kuće, čisti prozore, voziti vozila hitne pomoći ili čak ići i ratove. Humanoidni roboti će preuzeti svaki zatupljujuć, opasan, odvratan ili dosadan posao koji ljude trenutno uznemirava radnika, od čišćenja zahoda i brisanje podove pa sve do vožnje taksija.

Fascinantna nova knjiga izlazi na ovu temu za samo nekoliko dana, pod naslovom “Naš Finalni Izum: Umjetna Inteligencija i Kraj Ljudske Ere”, pisca James Barrat.

Zašto budućnost puna robota možda nije tako ružičasta kao što mislite

Za tipične naivnog građanina, koji misli da proces u kojem će roboti preuzeti ljudski rad radnih zvuči futuristički i uzbudljivo. “Mi svi možemo nakon sjesti i opustite se!”, oni će misliti. “Ti roboti će učiniti sav posao za nas! “

Osim samo jednu stvar: jedini pravi razlog zašto se nekvalificirana populacija tolerira od strane bogatih i moćnih koji stvarno kontroliraju svijet, je zato što su radnici potrebni za pokretanje gospodarstva. Netko treba pokupiti ljetinu, pomesti pod i napraviti kemijsko čišćenje, drugim riječima.

Nakon prijelaza na sposobnog humanoidnog robota kod poslova koje trenutačno provode i ljudi od krvi i mesa, više neće postojati potreba za velikim segmentom ljudske populacije.

To zajedno u kombinaciji sa strašnom cijenom koštanja svjetske populacije u smislu uništavanja okoliša i korištenja potrošnih resursa, već ima sljedbenike poput Bill Gates-a koji govori o kontroli stanovništva … koja se naziva riješenje “depopulacije”. Globalna depopulacijska tehnologija je u u razvoju već desetljećima, razvija se brzinom od blage do agresivne. Ovdje su tri glavne vrste depopulacijski tehnologija koje postoje upravo sada:

Depopulacijska tehnologija, od blage do agresivne

# 1) Planiranje obitelji – kontrola rađanja, pobačaja i politike jednog djeteta kojima se smanjuje populacija tijekom vremena ograničavanjem porođaja. Tako gledaju globalisti kao najbolji “humani” način za smanjenje globalnog stanovništva, jer to ne zahtijeva stvarno ubijanje odraslih ljudi.

# 2) Tehnologija tajne neplodnosti – to uključuje i GMO i živu u cjepivu, od kojih oba uzrokuju spontane pobačaje ili dovode do rasprostranjene neplodnosti. Kemikalije iz plastike također spadaju u ovu kategoriju. Ključ s tim sustavima je da su one prikriveno razmještene, kroz stanovništvo, kroz zdravstveni sustav ili prehrambeni sustav.

Globalna elita koja je svjesna tih depopulacijskih smjerova namjerno izbjegava GMO hranu, cjepiva napunjena živom  i ne-organsku hranu, iz istog razloga. Nedavno je objavljen članak da u Bijeloj Kući u SAD-u, predsjednik jede samo organsku hranu, dok zakonima za provođenje i neoznačavanje GMO hrane truje svoje građane.

# 3) Izravno ubojito oružje – glavno oružje u ​​ovoj kategoriji je bio-oružje. Vojska SAD-a je posebno već razvila “Razinu IV” bio-oružja sposobno za ubijanje 98% onih ljudi koji se zaraziti.

Ostala izravna ubojita oružja uključuju sabotažu nuklearne elektrane, nuklearni rat (rakete koje napadaju napučena područja) i namjerni kolaps globalne opskrbe hranom, što bi rezultiralo masovnom gladi.

Snaga globalnih igrača trenutno leži u Strategiji # 1, koja se provodi vrlo agresivno kroz planiranje obitelji i pobačaje.

Strategija # 2 je u punom tijeku uz pomoć masovnog cijepljenja i potrošnjom GMO-a.

Strategija # 3 se održava u pričuvi, spremna biti oslobođen kada dođe vrijeme za uklanjanje mase i prijelaz na globalno gospodarstvo u kombinaciji sa humanoidnim robotima (većina) koje će voditi mala skupina ljudske elite.

Konačna jednadžba u svemu ovome: Radnike će zamijeniti roboti i oni će biti polako izbačeni iz ljudskog genetskog bazena. Ono što globalisti žele je visoko automatizirani društvo s relativno malim brojem ljudi koji će biti sposobni pojedinci visokog IQ-a s naglaskom na tehnološki napredak za opstanak ljudske rase u svemiru koji je pun natjecateljskih civilizacija.

Jedan od primarnih fokusa područja tog truda će biti stacionirano oružje u svemiru za obranu čovječanstva protiv ne-zemaljskih prijetnji. Te potencijalne prijetnje uključuju široko priznate stvari poput asteroida, kao i “tajne” stvari kao što su napadi naprednih vanzemaljskih civilizacija Zemlju.

U kozmičkom mjerilu stvari, to je zapravo vrlo važna strategija kako bi strateški ojačali obranu našeg domaćeg svijeta, pogotovo to što mi trenutno nemamo rezervni plan i nema kolonija na drugim svjetovima. Ako se Zemlja uništi, čovječanstvo umire s njom.

Kome će biti dozvoljeno da živi? Onima koji mogu stvoriti

Evo kako globalisti misle:

Kako bi oblikovali budućnost na način koji čuva resurse, maksimiziranjem tehnološkog napredka ljudske civilizacije, i sve takozvane “beskorisne izjelice” (kako čovječanstvo zove elita), moraju biti eliminirani, jer na njih otpada i previše hrane, energije i zemljišta. Dragocjeni resursi planete Zemlje, moraju biti sačuvani za ono malo ljudi koji imaju visoku inteligenciju da znaju što učiniti s njom.

Tijekom narednih stoljeća, postat će očito da samo inovativni, visoki-IQ pojedinci mogu nad-razmišljati  i nadmudriti robote, te će oni imati stvarnu vrijednost u društvu. Ljudi koji mogu programirati robote – ili pomoći u dizajnu novih – su iznimno vrijedni i njima će biti dozvoljeno da žive. Ljudi koji mogu izmisliti nove tehnologije, stvarati inspirativnu umjetnost, ili pisati izvornu prozu će se vrednovati upravo zato što oni mogu učiniti ono što roboti ne mogu.

Namjenski stručnjaci poput kirurga će uvidjeti da su se njihove uloge radikalno promijenile. Oni će postati strateški donositelji odluka, a njihov pratilac u obliku robota postati će mehaničari koji zapravo obavljaju postupke s ekstremnom preciznošću.

Vojnici će također postati stvaratelji strateških odluka kojima će se upravljati odredima robota. To znači da će se broj vojnika potrebnih za pokretanje rata drastično smanjiti, i ljudske vojne žrtave će biti drastično smanjene. (Broj vojnika stvara opasan poticaj imperijalističkih nacija za početak ratova, i ljudi će misliti “Oh, to su samo roboti koji umiru, a ne ljudi.”)

Uloge vozača kamiona, policajaca, bankovnih činovnika, fast food konobara, radnika priređivača, radnika koji šišaju travu i mnogih drugih će se radikalno promijeniti kad roboti preuzmu. Važno je kad svaki robot preuzme neki posao, on zamjenjuje ljudskog radnika koji će tada postati nezaposlen.

Kako će roboti napraviti veliku socioekonomsku podijeljenost

Roboti naglo će podijeliti ekonomsku klasu. Oni koji su zamijenjeni robotima će ostati bez posla i krova nad glavom.

Oni čiji su životi su obogaćeni u korist roboti će postati obilno bogati u materijalnoj kvaliteti njihova života. (Iako, prije svega, roboti neće učiniti da njihov duhovni život ima više smisla, tako da ne očekuju da će revolucija  robota voditi do povećane sreće.)

S vremenom, broj ljudi raseljenih zbog roboti će postati tako velik i ljudi će biti tako bijesni da se masovni neredi mogu očekivati ​​da će se odvijati po gradovima glavnih svjetskih nacija gdje će roboti široku implementaciju.

Ovi neredi će ojačati ideju globalista da sve ove “beskorisne izjelice” trebaju biti eliminirani. Uostalom, oni više nemaju ništa za ponuditi društvu koje će biti učinkovitije od robota.

Uskoro očekujte vidjeti ubrzane napore da bi se pronašli načini za tajno otklanjanje tih ljudi kroz smjerove poput hrane i lijekova, uključujući i kampanje za “besplatna cjepiva za siromašne” koja se namjerno ubrizgavaju raseljenim radnicima i uzrokuju srednjoročnu smrt ili rasprostranjene spontane pobačaje u kombinaciji sa neplodnošću.

Povijesna referenca koja ima potporu navedenom: imajte na umu da su polio cjepiva koja se daju gotovo 100 milijuna Amerikanaca, kasnije je otkriveno da su kontaminirana sa skrivenim virusom raka. Već desetljećima, CDC – Agencija za Kontrolu Bolesti u SAD-u, otvoreno priznaje, u nedavnoj revizionističkoj povijesnoj shemi. Tim povodom je CDC izbacio činjenicu o cjepivu sa svoje web stranice, nadajući se da će izbrisati tu znanstvenu istinu iz društvene memorije.

Kako ćete biti sigurni da vas budućnost treba

Ako ste blagajnik, đubretar, suhozidni instalater ili bilo kakav kopač kanal, trijezna istina je u tome da TI budućnosti ne trebaš. Sustav će pronaći način da vas eliminira nakon nekoliko kratkih godina nakon što je vaš posao je eliminiran i zamijenio ga je robot. Uostalom, svjetski moćni donositelji odluka ne mogu imati stotine milijuna beskorisnih izjelica u neredima na ulicama i na taj način ometaju napredak, zar ne? (To je način na koji oni misle o tome …)

Dakle, jedini pravi način da se osigura budućnost je ulagati u svoje obrazovanje i pojačati svoje mentalne sposobnosti. Saznajte kako nešto napraviti što robot neće biti u mogućnosti napraviti u idućih 75 godina: inovacije, kreativnost i komuniciranje. Provedite svoje snove u stvarnost kroz disciplinirano ulaganje-u-sebe, poduzetništvo i akcija.

Što više unaprijedite svoje vještine i mentalne sposobnosti, više ćete se uzdignuti između sebe i svih onih koji će biti “mekano ubijeni” jer će roboti preuzeti radna mjesta u društvu. Roboti, na primjer, nikada neće biti savjetnici za odnose s javnošću, modni dizajneri ili pisci fantastike. Oni neće biti novinari, scenaristi i psiholozi. Roboti nemaju um, duh ili dušu, tako da nikada ne mogu iskoristiti beskrajni kreativni potencijal ljudskog uma.

Sve što možete ostvariti kroz kreativnost nikada neće biti u potpunosti replicirano od strane robota, jer kreativnost se jednostavno ne može programirati. Kreativnost se može simulirati na neki način, ali robotski računalno upravljan mozak nikada ne može biti usporedba kreativnim sposobnostima nematerijalnog uma. Dakle, svjesna ljudska bića s dušama i umovima uvijek će imati prednost nad mehaničkim robotima dok razvijaju svoje jedinstvene duhovne darove.

Ovdje su neke od uloga roboti kakve će oni predstavljati u društvu, kako humanoidni roboti postaju sve pristupačniji:

Primjena humanoidnih robota: tijekom vremena

• Prvi humanoidni roboti koje ćemo vidjet će biti vojnici. Oni će koštati oko 20 milijuna dolara svaki, i oni će nositi posebne senzore (infra-crveno kamere) i opremu (prva pomoć) za praćenje neprijateljskih vojnika i pomaganje postojećim vojnicima da bidu “učinkoviti” na bojnom polju. Tijekom vremena, prijelaz na robotske vojnike postaje vrlo učinkovit i oni postaju strojevi za ubijanje. Terminatori, drugim riječima, će uskoro nositi puške, provaljivati kroz vrata i bacati bombe na neprijateljske borce “.

• Kako će trošak humanoidnog robota padati, oni će biti raspoređeni u općenitim ulogama. Gradovi će moći ulagati u robote kao policajace nakon što će postati pristupačni po cijeni od 2.000.000 $ (raspon cijene). Očekujte da ćete vidjeti te robote kako izgledaju i funkcioniraju slično kao policijski robotai opisanih u sci-fi filmu “Elysium” u kojem glumi Matt Damon. Pogledajte trailer ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=oIBtePb-dGY

Sličnu stvar možete naći u filmu I, Robot (2004). 

Kad se sve to dogodi, masovna proizvodnja humanoidnog robota za vojne i policijske aplikacija će smanjiti troškove i poboljšati pouzdanost. Tijekom vremena će se roboti prevesti na više pristupačnije modele koji će potom biti lako razmješteni u širem rasponu komercijalne uporabe:

• Do 1.000.000 dolara raspona cijene, humanoidni roboti će biti prihvaćena od strane privatnog sektora za tvorničke poslove: sastavljanje proizvoda, zavarivanje, skladišnu logistiku i tako dalje. Dok se 1.000.000 dolara može činiti skupo, u usporedbi s ljudskim radnikom koji se pojavljuje na poslu pijan, a zatim podnosi tužbu protiv tvrtke, milijun dolara je zapravo jeftina investicija za radnika koji nikada ne kmeči, stenje, krade ili seksualno zlostavlja kolege na poslu.

• Nakon što cijena humanoidnih robota padne na oko 500.000 dolara u troškovima, oni će biti široko usvojenai od strane poljoprivrede. Pouzdan agro-robot može zamijeniti nekoliko nisko plaćenih radnika, dok obavljaju svoj ​​posao uz bolju kontrolu kvalitete, manje infekcija od strane E.coli i ne brinući se o zakonu o radu. Roboti ne obolijevaju od izloženosti pesticidima, bilo da poljoprivredna industrija oslobodi izuzetno otrovne kemikalije s nula rizika od tužbi od strane radnika. Ova kemijski kontaminirana hrane će hraniti nezaposlenu masu, naravno, u nastojanju da ih ubiju zbog razloga gore navedenih. ( Građani gornje klase će inzistirati, jedući organsku, neotrovanu hranu.)

• Nakon što cijena humanoidnih robota padne na oko 300.000 dolara u prosjeku, oni će postati široko prihvaćeni od strane obitelji i pojedinaca, te čitave zajednice. Ovi opće namjenski roboti će se prodavati i na leasnig (najam), a kupci će plaćati mjesečnu naknadu poput rate kredita na nekretninu ili vozilo.

Robot “Osnovne cijene” će iznimno biti ograničen u funkcijama, najvjerojatnije obavljajući samo vrlo jednostavne poslove kao što su brisanje prašine, posluživanje pića ili pružati osnovnu sigurnost. Vlasnici koji žele svoje robote za obavljanje složenijih funkcija će morati kupiti dodatnu funkcionalnu nadogradnju.

Što potrošačima neće biti kazano, je da će svaki kućni robot špijunirati za NSA, i pružati izravan vizualni sažetak koje će se arhivirati u vladinim tajnim arhivima. Roboti će također čuti sve razgovore i oni će se programirati za “crvene zastave” (red flag). Svatko tko govori o slobodi, ili slobodi drugih i “nezakonitim aktivnostima” će biti nadgledan.

Ukratko, roboti će s vremenom prijeći iz iznimno skupe verzije vladinih vojnika na cijene pristupačne kućanstavima koji će također djelovati kao špijuni za Vladu. Roboti će također igrati veliku ulogu u bolnicama i zdravstvu. Jedan od pokretačkih sila robotike R & D u Japanu, je potreba za kućnu njegu starijeg stanovništva u Japanu.

Još je uvijek potrebna ključna tehnologija potrebna da bi humanoidni roboti postali izvedivi

Upravo sada, ne postoje roboti koji mogu obavljati sve ove funkcije. Današnje humanoidni roboti su sretni ako neće moći hodati gore stubama, bez padanja. Prijenosne baterije također iznimno ograničavaju robote upravo sada, i mogu biti primarni izazov za komercijalizaciju humanoidnih robota.

Ovdje su neke od izazova koji se trebaju prevladati da bi roboti postali komercijalno održivi:

• Prijenosni izvor energije: baterije su loš izvor energije. To je razlog zašto većina robota koje vidite online na youtubeu su povezani za vanjski izvor napajanja.

• Vizaulna analiza i on-board računalo. Trenutni algoritmi za vizualnu analizu su spori i pokazuju slabu točnost. Naizgled jednostavan čin prepoznavanja objekata u određenom prostoru i dalje je vrlo nedostižan u robotici za software programere.

• Motorna koordinacija, pokretljivost i snage. To je jedan od onih stvari koje mi ljudi uzimamo zdravo za gotovo. Kako točno dizajnirati i izgraditi robota koji može pokupiti vašeg kućnog ljubimca bez da mu slučajno otkine glavu? To je strahovito kompliciran pothvat, a današnji roboti nisu ni blizu razine sofisticiranosti potrebne u ovom području.

• Ograničenja ponašanja i sugurnosti robota. Kako naučiti robota da slučajno ne ozlijediti živo biće kao što je obiteljski pas ili ljudsko dijete? To će biti potrebno prije nego roboti mogu biti prodani u domove, ali ovo je također vrlo složeno područje koje zapravo zahtijeva inženjering dubokog “moralnog kodeksa” robotike.

Programiranje moralnih kodova je izuzetno teško, jer to zahtijeva razvoj cijelog kurikuluma života koji se mora poučiti mozak robota. Na primjer, roboti će morati biti programirani s nekom vrstom sklopa “zrcalnog suosjećanja” uz pomoću kojeg bi robot “osjetio” što drugi osjećaju oko njega, tako da ako slučajno stane na nečiji prst i čuje da osoba kaže: “Joj! ” robot bi zapravo trebao osjećati neku vrstu zrcalne slike “boli” u vlastitom mozgu, i time učiti da ne šteti drugim ljudima.

Većina ljudi već imaju tu sposobnost, usput rečeno. Oni koji nemaju taj takozvani “sklop empatije” se zovu sociopati . Oni imaju tendenciju da postanu visoko rangirani političari i korporativni izvršni direktori, jer se obje pozicije mnogo lakše postižu ako imate apsolutno nikakvu samilost prema bližnjima.

Jedan drugi aspekt svega ovoga je da će robotima morati biti jasna pravila za samoodržanje. To također podrazumijeva da će roboti morati biti učeni vrlo složenom carstvu “uzroka i reakcije”. To nadalje znači da roboti moraju naučiti zakone fizike, tako da mogu, primjerice, predvidjeti kako bi objekt koji pada mogao naštetiti njegovom tijelu ili tijelu njihovig vlasnika. Dok se takve stvari pojavljuju jednostavno u ljudskom umu, oni će biti mahnito izazovni problem za programere koji se bave prostornim robotskom hardverom u trodimenzionalnom prostoru.

Čak i jednostavan čin branja jagoda zahtijeva koordinaciju između zapanjujuće vizije, tumačenja mozga, koordinaciju mišića, vrijeme i tako dalje. Kako programirati robota, da bi se izbjeglo drobljenje jagodu. To su izuzetno kompleksni problemi, i trebati će desetljeća da ih se riješi.

Dno dna

Konačni učinak svega toga je da, iako je robotika još uvijek daleko od postizanja razine sofisticiranosti potrebne da biste vidjeli humanoidna robote razmještene kroz vojne, poslovne i kućne aplikacije, no dolazi dan kada će roboti zamijeniti većinu ljudskih radnika.

Kad taj dan dođe, nekvalificirani radnici više neće imati (komercijalne) vrijednosti u društvu. Robotika će proširiti jaz između ultra-bogatih i beskućnika – nezaposlene masama. Globalna elita će postaviti sredstva depopulacije stanovništva i kontrole kako bi uklonila “beskorisne izjelice” i drastično smanjiti ljudsku populaciju na planeti.

Jedini ljudi kojima je “dopušteno” da ostanu živi će biti onih koji posjeduju vrijedne informacije, znanje ili kreativnost koje roboti ne mogu zamjeniti. Osobe s kreativnim vještinama uvijek će biti cijenjeni, čak i u visoko automatizirani društvu.

Najbolji način da zaštitite svoju budućnost i izbjegnete beskorisnost je ulagati u razvoj vlastite kreativne sposobnosti, tako da ste uvijek u mogućnosti ponuditi nešto za društvo što roboti ne mogu. To će osigurati kontinuiranu vrijednost.

Ako imate djecu, voditi ih prema razvoju kreativnih vještina je najbolji način da se osigura njihov dugoročni opstanak u društvu koje je na prelasku u doba ROBOTA.
 
Za kraj malo REALNOSTI:

 
(preveo i uredio: mag. spec. Alfred Bošković)

Znanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, što je ekvivalent padu zbog kroničnog alkoholizma. Hrvatska je na samom dnu europskih zemalja prema visini koeficjenta iteligencije, navodi istraživanje.

Financijski problemi mogu oslabiti mentalne sposobnosti te utjecati na donošenje loših odluka, zaključak je dviju studija britanskih i američkih znanstvenika, objavljenih u prestižnom časopisu Science. Istraživanja, provedena među kupcima u američkom šoping-centru te među uzgajivačima šećerne trske u Indiji, prvi su eksperimentalni dokaz da siromaštvo može utjecati na ljude tako da im ostavlja manje mentalnog kapaciteta za važne, ali složene zadatke poput učenja.

Koristeći standardizirane testove, znanstvenici su otkrili da financijske brige uzrokuju smanjenje kvocijenta inteligencije (IQ) za 13 bodova, što je ekvivalent padu intelektualnih sposobnosti zbog učinka kroničnog alkoholizma ili cijele neprospavane noći. Znanstvenici smatraju da to može objasniti zašto siromašni ljudi češće griješe ili donose loše odluke koje samo pogoršavaju njihove financijske nedaće.

Manja briga za zdravlje

Opseg učinka siromaštva na kognitivne sposobnosti za nas je bio iznenađujući. Siromaštvo utječe na informacijsku protočnost ljudskog uma tako da ostavlja manje prostora za ostale stvari – izjavio je za indijski Telegraph jedan od autora istraživanja dr. Eldar Shafir, profesor psihologije na Princetonu, koji proučava kako ljudi donose odluke u nesigurnim uvjetima.

Od sredine 90-ih godina do danas objavljeno je nekoliko studija koje pokazuju povezanost siromaštva i onoga što znanstvenici nazivaju kontraproduktivnim ponašanjem, primjerice neučinkovitim gospodarenjem novcem i vremenom, lošim roditeljstvom i slabom produktivnošću na poslu. Siromašni se, također, manje brinu za svoje zdravlje.

Brojna takva ponašanja koja su se nekoć pripisivala manjku motivacije, snage volje ili inteligencije mogla bi biti prouzročena time što su smanjeni resursi za pažnju, a to je direktno potaknuto siromaštvom – rekla je dr. Anandi Mani sa Sveučilišta Warwick, prva autorica studija u Scienceu.

U jednom od eksperimenata znanstvenici su analizirali IQ 400 osoba slabe i srednje kupovne moći u jednom šoping-centru u New Jerseyju. Kupci su bili suočeni s četiri scenarija financijskih gubitaka, a dok su o tome duboko razmišljali, testirane su njihove kognitivne sposobnosti. Znanstvenici su zatim spoznali kako razmišljanje o financijskim problemima smanjuje kognitivne sposobnosti ispitanika, i to više kod onih slabijeg nego kod ljudi boljeg imovinskog stanja. Kod siromašnih ljudi zapažen je pad kvocijenta inteligencije za 13 bodova.

Ta razlika u kvocijentu inteligencije opaža se kad alkoholičara usporedimo sa zdravom odraslom osobom – rekla je Mani. – U terminima dobi, to je razlika u kvocijentu između 45-godišnjaka i prosječne osobe u 60-im godinama. U terminima nedostatka sna, ta se razlika opaža nakon cijele neprospavane noći – dodala je Mani.

U drugom eksperimentu znanstvenici su testirali 464 uzgajivača šećerne trske u 54 sela na području Tamil Nadu. Pritom su farmere testirali prije žetve, odnosno u razdoblju kada su imali smanjene financijske resurse, i nakon žetve, kada su prodajom šećerne trske zaradili novac. Pokazalo se da isti farmeri koji su prije žetve pokazivali smanjene kognitivne sposobnosti nakon žetve imaju bolje rezultate. Ti su rezultati bili slični kao u istraživanju u američkom šoping-centru, ali je učinak bio blaži.

Pratili smo iste ljude mjesec dana prije žetve i mjesec dana nakon nje te uvidjeli da kvocijent inteligencije raste kao i kognitivna kontrola, a pogreške se smanjuju. Zapazili smo rast kvocijenta za devet ili deset bodova – rekao je Sendhil Mullainathan, profesor ekonomije na Harvardu i koautor studije.

Kada ste zarobljeni novčanim problemima, razmi-šljanjima kako platiti račune, stanarinu i slično, rezultat je slabija usredotočenost na druge probleme. Zanemarujete druge stvari u životu koje zaslužuju vašu pozornost – objasnio je dr. Jiaying Zhao sa Sveučilišta British Columbia, koji je sudjelovao u istraživanju dok je bio student na Princetonu.

Prijašnji izvještaji o siromaštvu okrivljavali su siromašne za njihove osobne neuspjehe. Mi tvrdimo da siromaštvo oštećuje kognitivne funkcije jer sputava osobne sposobnosti u donošenju dobrih odluka. To može produbiti siromaštvo – naglasio je Jiaying Zhao.

Nove spoznaje britanskog i američkih znanstvenika zacijelo će obnoviti dugo vođenu i kontroverznu raspravu o povezanosti blagostanja i IQ-a. U kontroverznoj knjizi “IQ i bogatstvo nacija” iz 2002. britanski psiholog Richard Lynn i finski politolog Tatu Vanhanen na temelju dohodaka iz 81 zemlje pokazali su visoku povezanost između prosječnog IQ-a stanovništva i bruto nacionalnog proizvoda neke zemlje. Na toj ljestvici prednjačile su azijske države Japan, Hong Kong, Južna Koreja i Tajvan, a na začelju su bili Etiopija, Sijera Leone i Gana iz Afrike.

Upitna metoda

Listu europskih naroda predvodili su Nijemci i Nizozemci s prosječnim IQ-om 107, Hrvati su se s prosječnim IQ-om 90 našli na predzadnjem mjestu zajedno s Turcima, a na zadnjem je mjestu bila Srbija gdje je prosječan IQ 89. Lynnova lista izazvala je mnogo kontroverzi, a i metodologiju mnogi smatraju upitnom.

Loše rezultate Hrvata na listi Lynn je objašnjavao genetskim i čimbenicima okoliša, poput tople klime i života u komunizmu. Neki od stručnjaka odmah su to doveli u pitanje navodeći kako Kinezi, unatoč lošijoj prehrani i životu u komunizmu, imaju bitno veći IQ od Hrvata.

Hrvatska ima među najnižim koeficjentom IQ u Europi

Glavni su faktori genetika i okoliš. Koliko se ti faktori mogu primijeniti na pojedince, mogu i na narode. Po tom se kriteriju vidi kako se vi Hrvati hranite, čime se hranila vaša majka dok vas je nosila u trbuhu, u kakvoj klimi živite, koliki vam je standard i kada se vaša zemlja industrijalizirala – rekao je Lynn u razgovoru za Globus, predvidjevši Hrvatima rast IQ-a nakon ulaska u EU.

Kontroverzne razlike

Istraživanja o povezanosti IQ-a i blagostanja, odnosno siromaštva pojedinaca, ali i nacija uvijek izazivaju kontroverze zbog razlika koje se uočavaju među spolovima i različitim etničkim skupinama. Postoji više definicija inteligencije, no uvriježena je ona da je to mentalna karakteristika koja uključuje snalaženje u novim situacijama, sposobnost učenja na osnovi iskustva te razumijevanje i korištenje apstraktnih pojmova.

Inteligencija se mjeri IQ testovima koje je 1905. godine uveo francuski psiholog Alfred Binet kako bi mogao predvidjeti uspjeh djece u školi i identificirati one mališane kojima će u učenju trebati posebna pomoć.

Najinteligentnija etnička skupina na svijetu su Židovi Aškenazi čiji je prosječni IQ 115, a najslabije rezultate na IQ testovima postižu nacije iz subsaharske Afrike.

Razlike među rasnim skupinama prvi je uočio američki psiholog Arthur Jensen sa sveučilišta Berkeley koji je 1969. spoznao da afroamerička djeca imaju prosječan IQ 85, dok djeca bijelaca imaju IQ 100. Jensen je zaključio da je to velikim dijelom nasljedno, što je izazvalo skandal, a kritičari su tvrdili da je razlika rezultat različitih uvjeta odrastanja.

Svjetski skandal

Jensen je tada pokušao izolirati utjecaj okoline na IQ, provodeći studije na blizancima odvojenima nakon rođenja te djeci koju su posvojili pripadnici druge etničke skupine, ali je nasljedna komponenta inteligencije ostala.

Nobelovac James Watson koji je 1953. otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća, izazvao je skandal planetarnih razmjera kada je u listopadu 2007. u razgovoru za Sunday Times izjavio: “Intimno sam veoma sumoran kad je riječ o perspektivi Afrike jer su naše socijalne politike zasnovane na činjenici da je njihova inteligencija na istoj razini kao naša, a svi testovi pokazuju da to nije istina”. Nakon toga je ekspresno umirovljen u Cold Spring Harbor Laboratoryju, instituciji u kojoj je proveo 40 godina.
 

 
(jutarnji, youtube.com.com/uredio: nsp)

Možda je tehnologija koju osmišljavamo sve “pametnija”, ali novo je istraživanje pokazalo da je ljudska inteligencija globalno u opadanju.

Točnije, istraživači su došli do podataka da su suvremeni “zapadnjaci” izgubili 14 bodova IQ-a u prosjeku u odnosu na one koji su živjeli u viktorijansko doba.

Razlog tom opadanju, tvrdi jedan od pokretača istraživanja, dr. Jan te Nijenhuis, profesor psihologije na amsterdamskom Sveučilištu, jest činjenica da žene s višim kvocijentom inteligencije imaju manje djece od onih s nižim kvocijentom inteligencije. Ovo nije prvi put da se na taj način povezuje kvocijent inteligencije i sklonost k reprodukciji, ali to nije niti prvi dokaz o potencijalnom opadanju ljudske inteligencije, tvrde te Nijenhuisovi kolege, to se dogodilo puno ranije:

“Smanjenje ljudske inteligencije (ako je do njega uopće došlo) počelo je u vrijeme kad je prirodna selekcija postala opuštenija”, kazao je dr. Gerald Crabtree, profesor patologije i razvojne biologije na Stanfordu i dodao: “To se dogodilo kad su naši preci počeli živjeti u gradovima i imali osiguranu opskrbu hranom”.

S druge strane, dr. te Nijenhuis i njegovi suradnici proučavali su rezultate 14 istraživanja o inteligenciji provedenih između 1884. i 2004. godine, uključujući i jedno koje je proveo Sir Francis Galton, engleski antropolog i rođak Charles Darwina. Svako od tih istraživanja ispitivalo je takozvanu vizualnu reakciju ispitanika (koliko im je dugo trebalo da pritisnu tipku kao reakciju na viđenu stimulaciju). Vrijeme potrebno za reakciju odražava brzinu mentalnog procesuiranja osobe te se smatra glavnim pokazateljem ukupne inteligencije, piše Huffington Post.

Krajem 19. stoljeća prosjek vizualnih reakcija bio je oko 194 milisekunde, pokazale su analize. U 2004. ta se brojka popela na 275 milisekundi. I iako su sprave koje su mjerile vrijeme krajem 19. stoljeća bili puno manje precizne nego one koje se upotrebljavaju danas, dr. te Nijenhuis tvrdi da su ti podaci itekako usporedivi.

Neka su druga istraživanja pokazala znatni rast ukupne inteligencije od 1940-ih naovamo, a taj se fenomen naziva Flynnovim efektom. Ali, te Nijenhuis objašnjava da Flynnov efekt odražava utjecaj faktora okoline, kao što su bolji edukacijski sustavi, higijena i prehrana, te na taj način “kamuflira” stvaran pad genetski naslijeđene inteligencije u zapadnomu svijetu.

A razlozi za to možda leže i u nekima od stvari za koja su tijekom godina razna istraživanja pokazala da su kobne po našu inteligenciju. Na jednom ih je mjestu sakupio MSN, a mi vam donosimo neka od njih.

STVARI KOJE NAS ČINE GLUPIMA I SMANJEJU NAŠU INTELIGENCIJU
Pametni telefoni

Iako nisu smartphoneovi ono što nas stvarno zaglupljuje, to se može reći za nešto što nam oni omogućavaju, a to je “multitaskanje”. Dr. Sandy Chapman, voditelj Centra za zdravlje mozga iz Dallasa kaže: “To nas zadržava na konstantnoj razini rastresenosti pa sve o čemu razmišljamo ima kraći rok trajanja, brže se izmjenjuje i nije promišljeno. I to nas čini glupljima”.

Nasilje u obitelji

Istraživanje na bostonskom sveučilištu pokazalo je da nas nasilje u obitelji ne oštećuje samo emotivno – ono oštećuje i naš IQ. Ono je provedeno na 1000 pari blizanaca i pokazalo je da su oni koji svjedoče ili su žrtvama nasilja u obitelji imaju u prosjeku osam bodova niži kvocjent inteligencije od onih koji odrastaju u mirnom okruženju.

Žvakaće gume

Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Cardiffu iz 2011. godine pokazalo je da žvakaće gume imaju “utjecaj na kratkoročno pamćenje”.

Život u gradu

Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu bavili su se činjenicom koliko život u gradskoj vrevi utječe na našu inteligenciju. Zaključili su da oni koji su u njihovom eksperimentu šetali gradom imaju puno gore pamćenje, više poteškoća s učenjem i probleme sa zadržavanjem pažnje od onih koji su šetali prirodom.

Loša ventilacija

Studija provedena na Berkeleyju pokazala je da ugljikov dioksid utječe i na našu pamet. Istraživanje je provedeno na rješavačima raznih testova, a što je manje CO2 bilo u prostoriji, oni su bili uspješniji u rješavanju.

Stres

Baš kao i kod nekih prijašnjih primjera, stres uzrokuje rastrojenost pa nas tako i zaglupljuje. Osim toga, stresne situacije mogu “smanjiti broj veza između neurona u mozgu te tako smanjiti našu učinkovitost u sličnim situacijama u budućnosti”, tvrde istraživači s Yalea.

Sastanci

“Djelovanje u grupi može smanjiti inteligenciju, pogotovo kod žena”, tvrde iz Virginia Techa, navodeći da se to događa zbog gubitka individualnosti i potrebe da pazimo što ćemo reći te tako smanjujemo svoje prave kapacitete.

E-mail

Loša je vijest da ako stalno provjeravate elektroničku poštu postajete sve gluplji. To je vezano u ranije naveden razlog: stres. Stalno provjeravanje e-maila dovodi nas u stresne situacije i smanjuje koncentraciju.

Pušenje “trave”

Iako su istraživanja koja se bave proučavanjem učinka marihuane na organizam redovito proturječna, sa Sveučilišta Duke poručuju da konzumiranje kanabisa u velikim količinama u razvojnim adolescentskim godinama uzrokuje “neuropsihološko opadanje u području osnovnog funkcioniranja, čak i unatoč godinama učenja koje će možda uslijediti”. Osim toga, tvrde da čak i ako prestanete pušiti – IQ vam se neće oporaviti.

Brza hrana

Djeca koja jedu velike količine brze hrane neće imati samo problema s debljinom i zdravljem, bit će i manje bistra od one koja se hrane zdravo, tvrdi istraživanje provedeno na londonskom sveučilištu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(index.hr)

Sam Harris, Gordon Hodson i Michael A. Busseri sa Brock Sveučilišta su vam dali razlog za najgore korištenje statistike u izvornom radu.

Njihov rad pod imenom “Pametni Umovi i Tamni Stavovi: Smanjena kognitivna sposobnosti predviđa veće predrasude kroz ekstremno desničarske ideologije i smanjeni među-grupni kontakt” objavljen u Psychological Science naslovljen u medijima kao Niski kvocijent inteligencije i konzervativna uvjerenja su povezana sa predrasudama.

Kako su dokazali da su idioti i konzervativci rasisti? Okupili su dvije velike skupine podataka iz Velike Britanije, podaci jednog istraživanja koje je započeto 1958 (NCDS), a drugo 1970 (BCS), oko 16.000 osoba ukupno, otprilike je bio jednak broj muškaraca i žena. Ispitivane su skupine ljudi kad su imali 11 i 10 godina o njihovoj “inteligenciji”, oni zatim se istraživanje vratilo na te pojedince kada su već imali 33 i 30 godina, te ih anketiralo o njihovim  “socijalno konzervativnim ideologijama i rasizmu”.

Nalazi uzetih iz brojnih istraživačkih projekata snažno ukazuju na to da će predrasude, rasizam i netolerancija više vjerojatno biti prisutne kod osoba s većom kognitivnom krutosti, manje kognitivnom fleksibilnosti i nižom integrativnom kompleksnosti, i manjim koeficjentom iteligencije IQ.

Unatoč svojim važnim implikacijama za međuljudske odnosa i ponašanja, kognitivne sposobnosti su u velikoj mjeri zanemarene kao objašnjenje predrasuda.

Predložili smo i testirali posredovni model u kojima niže kognitivne sposobnosti predviđaju veće predrasude, učinak posredovanja kroz ekstremno desničarske ideologije (socijalni konzervativizam, desničarski autoritarizam) i niže razine kontakta sa ostalim skupinama.

U analizi dviju velikih anketa, nacionalni reprezentativni uzorak setova podataka (N = 15874) u Velikoj Britaniji, otkriio je da niža općenita inteligencija IQ u djetinjstvu predviđa veći rasizam kod odrasle dobi, a ovaj učinak je uglavnom provodi preko konzervativne ideologije.

Sekundarna analiza dijela skupa podataka u Americi potvrdila je prediktivni utjecaj loših apstraktnih vještina rasuđivanja kroz anti-homoseksualne predrasude, odnos na koji djelomično imaju utjecaj oba – autoritarnost i niske razine među-grupnih kontakata. Sve analize se kontroliraju za obrazovanje i socioekonomski status.

Naši rezultati ukazuju na to da kognitivne sposobnosti imaju ključnu ulogu, iako se podcjenjuje uloga u predrasudama. Stoga, preporučamo pojačani fokus na kognitivne sposobnosti u istraživanju o predrasudama i boljoj integraciji kognitivne sposobnosti u modelima predrasuda.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(wmbriggs.com, pss.sagepub.com,ucanews.com,youtube.com/uredio:nsp)

Ako postoji znanstvena veza između izloženosti fluoridu koji navodno smanjenje IQ – je teorija zavjere, a zatim se možda harvardski istraživači, koji su samo potvrdili takvu vezu, trebaju okititi perjem sa ovim “temeljeno na činjenicama” medicinskim istraživanjima.

U pregledu različitih studija koji su pokazali koliko značajno fluorid može oštetiti mozak, a naknadno ivaš IQ, znanstvenici Sveučilišta Harvard naveli su da: “naši rezultati potvrđuju mogućnost štetnog djelovanja izloženosti fluora na dječji neurorazvoj.”

Najistaknutija komponenta rada je gdje je i objavljena. Autori su objavili svoj ​​zaključak online u izdanju 20. srpnja 2012. godine u istaknutom časopisu Environmental Health Perspectives i medicinskom časopisu savezne vlade koji se izdaje u Nacionalnom Institutu za Okoliš i Zdravlje, Sjedinjenih Američkih Država. Ista ona vlada koja neprestano tvrdi da je fluoridizacija vode savršeno sigurna i “učinkovita” u pomaganju zdravlju građana koji ga konzumiraju na dnevnoj bazi.

U prošlosti, američka vlada je zapravo bila prisiljena pozvati se na niže razine fluoridacije kad su prethodna istraživanja otkrila vezu između izloženosti fluoru  i niz neurotoksičnih posljedica. U najnovijem istraživanju Harvard-a, ono je otkrilo čak i jasnije koliko toksični fluorid može biti štetan u tijelu. U pisanoj izjavi, istraživači navode:

“Djeca u visokim koncentracijama fluorida imali su značajno niži kvocijent inteligencije od onih koji su živjeli u područjima s malim koncentracijama fluorida.”

Fluor smanjuje IQ, potiče rast tumora

To bi trebalo doći kao iznenađenje za one koji su slijedili istraživanja fluorida u posljednjih nekoliko godina. Kao što je još 1977. godine, na primjer, epidemiološka studija u izvedbi voditelja odjela citokemije na Nacionalnom Institutu za Tumore dr. Deana Burka, pokazala da izloženost fluoridu dovodi do povećanja rasta tumora – čak i na niskim razinama kao što je 1 ppm (standard za pitku vodu Sjedinjenih Američkih Država). Osim otkrivanja ubrzanog  rasta tumora u stopi od 25 posto u svojim istraživanjima, fluorid je pronađen za uzrokuje melanome tumore, pretvarajući normalne stanice u stanice raka i povećavajući karcinogeneze drugih kemikalija.

U 1977., Dr. Burk je procjenio da fluoridizacija zapravo izaziva oko 10.000 smrtnih slučajeva godišnje u skladu sa svojim istraživanjima.

Ništa ne iznenađuje stoga, da čak i EPA – agencija koja je zadužena za zaštitu ljudi - klasificirala fluorid kao tvar  “sa značajnim dokazima razvojne neurotoksičnosti.”. Možda EPA se također vodi jecajući teoretičari zavjere. U drugom istupanju autora studije, je objašnjeno kako fluor zapravo napada mozak nerođene djece i bitno pokreće izravan napad na njihov neurološki razvoj:

“Fluor lako prelazi kroz placentu. Izlaganje fluoru  u razvoju mozga, čini mozak u razvoju mnogo više osjetljivijim na ozljede uzrokovane toksičnim tvarima nego kod zrelog mozga, eventualno može dovesti do trajnog oštećenja. “

No, hoće li američka vlada odgovoriti na studiju? U prijašnjim vremenima, bilo je 23 studije o tom pitanju, a znanstvenici su odjetili da je to 24. Istraživanje daleko najjače. I šta je činjeno? Nažalost, to je stavljeno pod tepih od strane mainstream zdravstvenih organizacija, koji i dalje tvrde da je fluorid savršeno siguran. Neki čak preporučuju dopunjavanje prehrane pilulama fluora.

Fluor se nakuplja u tijelu. Čak i male doze su štetne za bebe, štitnjaču, bubrežne bolesnike i teške vodopije

Dječja formula (dječja instant hrana)  kada je pomiješana s vodom daje 100-200 puta fluora više od majčinog mlijeka.

Hoće li najnovije istraživanje Harvarda biti ignorirani od strane velikih javnih zdravstvenih organizacija, ili će se pokrenuti ozbiljne promjene?
 

 
(reuters.com, infowars.com)