U veljači, u švicarskom Davosu, na godišnjem skupu globalističke korporacijske organizacije Svjetski ekonomski forum (WEF), koju vodi Rockefellerov čovjek i član skupine Bilderbeg, Klaus Schwab, okupljena zapadna elita izrazila je zabrinutost za situaciju u EU, zbog jačanja desnih i nacionalističkih i prema EU neprijateljskih tendencija i skupina, i dala punu podršku Merkelici

Soros je izrazio svoje divljenje za nju i njenu “hrabrost” i “ustrajnost”. Slične pohvale za nju izrekli su i Philipp Hildebrand, bivši šef Švicarske nacionalne banke, a sada član upranog odbora velike američke židovske banke BlackRocki sudionik konferencije Bilderberga, a i predsjednik Europske središnje banke,Mario Draghi, inače dugogodišnji menadžer u Goldman Sachsu, član skupine Bilderberg i Rockefellerovog bankarskog kluba “Skupina 30″.

Draghi je rekao kako je izbjeglička kriza velika šansa za novi gospodarski rast u EU. Podršku i divljeljenje Merkelici izrazili su i dvije velike holivudske zvijezde, George Clooney i Angelina Jolie. Clooney se na vlastitu želju osobno sastao sa Merkelovom u veljači, prilikom posjeta filmskom festivalu u Berlinu. A Jolie je nedavno posjetila izbjeglice na grčko-makedonskoj granici.

Clooney i Jolie – umreženi aktivisti NWO-a

Oboje glumaca, su zahtjevali i da druge države članice EU trebaju slijediti primjer Angele Merkel i primati izbjeglice. Međutim u javnosti je malo poznato, da su Clooney i Jolie, umreženi u najvećim vrhovima američke elite i da nije slučajno što su toliko aktivni po svijetu.

Oboje su članovi Rockefellerovog “Vijeća za međuanrodne odnose” (CFR)

Da bi cijela ta licemjerna i odvratna farsa bila potpuna, Merkelicu je nahvalio i čelnik države koja je najodgovornija za kaos na Bliskom istoku i najezdu izbjeglica na Europu, američki predsjednik Obama, koji je rekao da se divi njenoj dosljednosti u rješavanju izbjegličke krize. Soros je još jesenas na portalu svoje organizacije “Project Syndicate” objavio dugi članak u kojem je analizirao migrantsku krizu i predlagao rješenja za nju. Tu njegovu analizu velikodušno su objavili vodeći zapadni korporacijski mediji, kao New York Times ili britanski Guardian.

Za Sorosa izbjeglice prioritet, a granice prepreka!

Soros je u toj analizi zahtjevao od EU, da svake godine primi oko milijun izbjeglica i da uloži veliki novac za integraciju tih izbjegelica, da im omogući što brže školovanje, posao, itd. Na optužbe Orbana krajem prošle godine, Soros je odgovorio u jednom e-mailu, čiji je sadržaj prenio portal “Bloomberg Business” . U tom odgovoru Soros je opisao plan u 6 točaka za rješenje migrantske krize, sa kojim njegova zaklada želi “očuvati europske “vrijednosti”. Dok ono što radi Orban potkopova te “vrijednosti”. “U Orbanovom planu je zaštita državnih granica cilj a izbjeglice su prepreka, u našem planu, zaštita izbjeglica je cilj, a državne granice su prepreke” – rekao je Soros Na jednoj konferenciji početkom ožujka, na kojoj se raspravljalo o rješavanju izbjegličke krize, predsjednik ESI-ja Gerald Knaus je također isticao lažni spin o važnosti Turske.

On je rekao da je suradnja sa Turskom nužna i nezamjeniva, da bi se spriječila “orbanizacija” Europe. Tatjana Festerling, čelnica njemačkog pokreta PEGIDA, koji je kritičan ne samo prema islamizaciji Europe, već i prema cijeloj EU i globalizaciji, poznata je kao osoba bez dlake na jeziku. Nakon masovnih seksualnih nasrtaja arapskih migranta na novogodišnju noć u Koelnu i sramotnog pokušaja cjelokupne njemačke političke i medijske elite (uključujući i čelnike obadviju crkva) da te događaje ublaže i relativiziraju i da i dalje hvale migrante i napadaju sve one koji se suprostvaljaju Merkeličinoj politici nekontrolirane migracije, ona je rekla: “Da je većina (njemačkih) građana još pri zdravom razumu, onda bi se oni dohvatili vila za đubre i potjerali bi ovu izdajničku, protunarodnu huškačku elitu, iz paralamenta, sudova, Crkvi i medija!”

Sramotni sporazum sa sultanom Erdoganom: Soros kao vođa sekte?

Nakog nedavnog sramotnog sporazuma Merkelice i EU sa sultanom Erdoganom, Festerling je poručila: “Gospođo Merkel, kažem Vam, onaj tko u svom poslu šefa njemačke vlade, dozvoljava da mu stvari diktira financijski mogul Soros, taj počinjava veleizdaju naše zemlje!” Festerling je ukazala upravo na izjave predsjednika ESI-ja i Merkeličinog savjetnika Knausa u listu Die Welt, i rekla da je plan između EU i Turske ništa drugo, nego plan za islamizacija Europe, a Njemačka je već sada islamizirana, Od 6 milijardi eura koje EU plaće Erdoganu, jedan veliki dio toga novca će otići ISIL-u – rekla je ona i uporedila Sorosa sa ludim vođom neke sekte.

Zanimljiva analiza profesora iz Bemena

Ona je podsjetila na prijedloge uglednog profesora iz Bremena, Dr. Gunnara Heinsohna, koji je lani u svojoj analizi pitao zašto izbjeglice ne ostanu na Bliskom istoku. Heinsohn je bio predložio Merkelici i čelnicima EU, da pregovaraju sa Organizacijom za islamsku suradnju (OIC), koja obuhvata 57 islamskih država. Te države raspolažu sa ukpuno oko 26 milijuna kvadratnih kilometara površine, 75 puta više nego Njemačka i 6 i pol puta više nego cijela EU. Desetak milijuna arapskih izbjeglica kad bi se raspodjelile na tih 57 država i njenih ukupno 1, 5 milijarde stanovnika, bi činile samo 0,5 % ukupnog stanovništva. A čak i 100 milijuna izbjeglica bi za te države OIC-a bilo samo 6 %. stanovništva. Festerling je podsjetila na to da je u Nigeriji nedavno opet zaklano 500 krščanskih farmera od strane islamskih ekstremista iz terorističke skupine Boko Haram i da o tome nitko ne govori. Zar i preživjeli ugroženi nigerijanski kršćani ne bi imali pravo na azil u EU, zašto “mirovni aktivist” i Merkeličin savjetnik Knaus šuti o tomu? – upitala je ona.

Zaštitna ograda između Grčke i Turske kao što ju ima S. Arabija?

I predložila da EU na svojim vanjskim granicama između Grčke i Turske treba podići veliku modernu električnu zaštitnu ogradu, sa kojim se upravlja digitalno, onakvu kakvu je podigla Saudijska Arabija, na svojim granicama, država koja ne želi primiti nijednog izbjeglicu. To što elita i mediji u EU šute o toj saudijskoj ogradi i to što Merkel tvrdi da se njemačka granica navodno ne može zaštiti, jesu indicije za to, da oni koji u pozadini vuku konce ove migrantske krize uopće ne žele, da se Europa zaštiti i obrani – zaključila je Tatjana Festerling. evo imena većine onih koji se na portalu organizacije ESI, navode kao donatori: – Open Society Foundation – Soroseva zaklada Otvoreno društvo. – Rockefeller Brothers Fund – Fond braće Rockefeller, jedna od dvije velike zaklade obitelji Rockefeller. Obadvije zaklade raspolažu sa milijardama dolara, sa kojima po cijelom svijetu podržavaju i financiraju interese globalne elite; dužničko ropstvo, eugeniku, rodnu ideologiju, itd. – Europska komisija – Ministarstvo za vanjske poslove Velike Britanije i Commonwealtha – Švedska vlada – Ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske – Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke (dakle Merkeličine vlade) – Ministarstvo vanjskih poslova Norveške – Ministarstvo vanjskih poslova Danske – Ministarstvo za vanjske poslove i međunarodnu trgovinu Kanade – United States Institute of Peace – Institut Sjedinjenih država za mir.

NADALJE: Američka državna organizacija, u čijem upravnom odboru sjede sve sami ljudi iz Rockefellerovih organizacija; “Vijeće za međunarodne odnose” (CFR) i Brookings Institution. Dvojica ministara sadašnje američke vlade, koji sjede u odboru ovog instituta, ministar vanjskih poslova John Kerry i ministar obrane, Ashton Carter, također su ujedno članovi CFR-a. – SIDA (Švedska agencija za međunarodnu razvojnu suradnju).

Švedska državna organizacija, koja je zajedno sa istovjetnom američkom državnom organizcijom, USAID-om, Sorosom i ostalom globalnom elitom, jako aktivna u cijeloj jugoistočnoj Europi, kao i u Aziji, u podržavanju i financiranju globalizacijskih procesa, rodne ideologije, LGBT skupina, gay braka, itd. – Department for International Development (DFID) – Ured za međunarodni razvoj. Britanska državna organizacija za inozemnu pomoć. -Wilton Park- britanska državna organizacija pod upravom minstarstva za vanjske poslove, kao savjetodavni forum za pitanja vanjske politike.

Wilton Park je prvobitno između 1946. i 1948. u stvari bio preodgojni logor za njemačke ratne zarobljenike u 2. sv. ratu. Nakon 1948. postaje organizacija za pitanja vanjske politike. -King Baudouin Foundation – Zaklada Kralj Baudouin. Belgijska državna zaklada, također aktivna u “regiji” i jugoistočnoj Europi u podržavanju i financiranju “naprednih” udruga.

Ova je zaklada također na listi donatora udruge CESI, vodeće dženderske udruge u Hrvatskoj u kojoj djeluje Kinseyev lobi. – Erste Stiftung, – zaklada austrijske banke Erste Bank, koja je aktivna u cijeloj jugoistočnoj Europi i podržava i sufinancira i druge udruge. – Stiftung Mercator- njemačka zaklada koju je osnovala tajkunska obitelj Schmidt-Ruthenbeck.

Njemačke zaklade za financiranje ljevičarskih organizacija (i u Hrvatskoj)

Zaklada se godinama zalaže za poznate stvari koje promiče elita; jačanje i centralizaciju EU, za multikulturalizam, integraciju migranta, itd. – Robert Bosch Stiftung – njemačka zaklada koju je osnovao njemački industrijalac Robert Bosch, koji je bio uvjereni mason. Ova zaklada, također je jako aktivna u Hrvatskoj i ostalim državama “regije” i cijeloj jugoistočnij Euroipu.

Sufinancira mnoge ljevičarske udruge. – Charles Stewart Mott Foundation – Zaklada Charles Stewart Mott. Još jedna velika zaklada američkih tajkuna i mlijardera. Zakladu je osnovao industrijalac C. S. Mott koji je u ranom 20. stoljeću pripadao eliti američkih industrijalaca i tajkuna, zajedno sa Rockefellerim, Carnegiejom i drugima, Mott je također bio mason. Ova zaklada je također jako aktivna u Hrvatskoj i regiji i sufinancira mnoge “napredne” udruge kao Documenta. – German Marschall Fund of the USA (GMF) –

Nekadašnji članovi Hitlerove NSDAP, danas globalisti

Jedna od nekoliko američkih, takozvanih transatlanskih organizacija u Njemačkoj, iza koje stoje Rockefeller i njegov CFR, koji su suosnivači tih organizacija. German Marschall Fund je također jako aktivan u Hrvatskoj i “regiji” u podržavanju i financiranju mnogih “naprednih” udruga. Samostalno ili preko svoje podorganizacije “Balkan Trust for Democracy” (BTD).GMF i BTD se nalaze na listama sponzora udruga kao Documenta, H-Alter, Babe, itd…

Körber Stiftung- Zaklada koju je osnovao njemački industrijalac i tajkun, Kurt A. Körber, osnivač danas velikog međuanrodnog koncerna, Körber AG koji proizvodi strojeve za građevinarstvo. Ova zaklada je manje aktivna na ovim prostorima, ali je u Njemačkoj aktivna u promicanju globalističkih procesa. Inače, Kurt A. Körber je za vrijeme nacizma bio član Hitlerove stranke NSDAP.
 
(glasbrotnja.net/uredio:NSP)

Osim sramotne Bilderberg konferencije, WEF Davos, 45. Svjetski ekonomski forum u Davosu – ulazak samo uz pozivnice – privlači svjetsku elitu koja odlučuje o vašim sudbinama

Svjetski ekonomski forum (WEF) pod nazivom “Novi globalni kontekst”, koji počinje 21. siječnja u Davosu, okupiti će rekordan broj političara i poslovnih ljudi koji će, kako se očekuje, razmatrati mogućnosti za jačanje saradnje u svjetlu sve veće globalne nesigurnosti.

Sigurnosne mjere su također rekordne, i najjače do sada.

Švicarski ekonomist Schwab (74) je u Davosu 1971. utemeljio forum koji svake godine u tom švicarskom zimovalištu okuplja više stotina političkih i gospodarskih čelnika svijet na radu u tom “laboratorija ideja”

Ove godine opet nešto novo, a svjetska ekonomija sve lošija

Pad cijena nafte, sukob između Rusije i Ukrajine i prijetnja nove krize u eurozoni dominirat će razgovorima, kao i borba protiv terorizma.

Na sastanku o temi “Novi globalni uvjeti” o raznim temama će razgovarati 2.500 predstavnika iz preko 100 zemalja. Na sastancima će biti govora i o dešavanjima na Bliskom istoku i Ukrajini, a među učesnicima se nalazi i egipatski predsjednik Abdulfettah Es-Sisi, irački premijer Haydar Al-Ibadi, te ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Tijekom tri dana foruma biti će održan i panel u vezi sa vjerskom netrpeljivošću i islamofobijom pod naslovom “Vjera: Izgovor za sukob”, kao i paneli poput “Krize i saradnja”, “Rast i stabilnost”, “Noviteti i industrija”, “Drustvo i sigurnost”.

Među velikim imenima u Davos ove godine stižu njemačka kancelarka Angela Merkel, kineski premijer Li Keqiang, američki državni tajnik John Kerry. Među velikim imenima biznisa, tu je prvi čovjek Googleova Upravnog odbora Eric Schmidt, osnivač Alibabe Jack Ma te izvršni direktori Microsofta i Yahooa, Satya Nadella i Marissa Mayer. Dolazak je najavio i George Soros.

Očekuje se da će na ovogodišnjem forumu prisustvovati i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, turski premijer Ahmet Davutoglu, italijanski premijer Matteo Renzi, predsjednica švicarske konfederacije Simonetta Sommaruga, predsjednik Kurdske samouprave u Iraku Mesut Barzani, predsjednik Juznoafričke Republike Jacob Zuma, predsjednik Tunisa El-Baji Kaid es-Sibsi, pakistanski premijer Navaz Sherif te predstavnici sirijske vlade.

Prošle je godine nejednakost bila jedna od osnovnih tema u Davosu, nagovještavajući ili možda čak dijelom pripremajući teren za uspjeh knjige Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stoljeću”, koja je okupirala ekonomiste i medije dobar dio 2014. godine. Da nije bila riječ samo o PR-ovski mudrom izboru programskih tema, pokazuje i to što je nejednakost lani bila jedan od najvećih globalnih rizika u godišnjoj anketi među menadžerima tisuće kompanija članica WEF-a.

Ove godine među najvećim rizicima iz ankete nema više nejednakosti. Pri vrhu su zato međunarodni sukobi, fiskalne krize, pad ključne IT infrastrukture, nelikvidnost, hakerski napadi, nezaposlenost…

Znakoviti su rezultati po regijama, i to za one rizike za koje, prema ocjeni kompanija, matična gospodarstva nisu pripremljena. U Sjevernoj Americi, očekivano, dva najveća rizika su hakerski napadi i pad vitalne IT infrastrukture. Menadžeri kao treći najteži rizik navode neuspjeh u prilagođavanju klimatskim promjenama. U Europi je najveći rizik, opet očekivano, nezaposlenost, odnosno niska zaposlenost. Slijede “prisilna imigracija u velikim razmjerama” i duboka društvena nestabilnost.

Menadžeri u istočnoj Aziji i na Pacifiku najviše strahuju od međunarodnih sukoba, središnja Azija i Rusija od potresa zbog cijene energenata, južna Azija od kraha urbanizma, Afrika od nezaposlenosti i gladi, Južna Amerika od društvene nestabilnosti, a Bliski istok i sjeverna Afrika od nestašice vode.

Zajednički naziv za svih 280 točaka programa u Davosu je “Novi globalni kontekst”, moto kojim su obuhvatili širok raspon tema – od ravnopravnosti spolova i ekologije do geopolitičkih pitanja i tehnologije. No, samo nekoliko dana nakon dramatičnog potresa na globalnom deviznom tržištu tečaj franka vjerojatno će biti jedna od ključnih tema – kako u služenom programu tako i po hodnicima. U Davos dolazi i guverner Švicarske narodne banke, Thomas Jordan, koji će vjerovatno morati odgovoriti na puno pitanja o prošltjednoj odluci da ukinu ograničenje na tečaj eura. Naravno, glavni motiv dolaska u Davos za 1.500 menadžera nije program godišnjeg sastanka, nego prilika za minglanje i poslovne sastanke.

“U Davosu se u tri dana odradi mjesec dana posla – rekla je za britanski list Telegraph Katherine Garrett-Cox, jedna od petero predsjednika ovogodišnjeg susreta u Davosu i glavna izvršna direktorica Allianz Trusta, fonda koji upravlja s 3,4 milijarde funti imovine. Ona sama će se ovog tjedna u Davosu pokušati se sastati s 50-ak direktora raznih tvrtki.

“Ljudi koji nikad nisu bili u Davosu često su cinični. Smatraju da ljudi tu samo piju na partyjima. Ali, tu se zaista obavi puno posla iza zatvorenih vrata“, ističe Katherine Garrett-Cox.

Izvršni predsjednik i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab, ima, naravno, ambiciozniju misiju za WEF, s obzirom na to da ondje dolazi oko 300 državnika i javnih funkcionera te stotine raznih drugih uglednika.

“Svjetski gospodarski forum služi međunarodnoj zajednici kao platforma za javno-privatnu saradnju. Ta je saradnja, uz izazove s kojima se suočavamo, važnija nego ikad prije. No, zahtijeva međusobno povjerenje. Nadam se da godišnji sastanci služe kao polazište za renesansu globalnog povjerenja”, poručuje Schwab.

No skup u Davosu nakon prošlotjednog skoka tečaja franka postao još 15 posto skuplji. Kompanije se prilike za minglanje menadžera u Davosu mogu dočepati ako plate članarinu, a ostali uglednici dobiju pozivnicu besplatno. Trošak članarine za kompanije je od 50 tisuća franaka za obično članstvo, koje kompanijama osigurava samo jednu pozivnicu, do 600 tisuća franaka za “strateške partnere” koji dobiju pet pozivnica.

No, osim članstva, valja još platiti ulaznicu koja stoji 20-ak tisuća franaka. Dodaju li se tome svi ostali troškovi – put, smještaj, transport, skupi restorani – ukupna cijena sudjelovanja na godišnjem sastanku u Davosu za kompanije lako može premašiti milion dolara.

U listopadu je WEF podigao cijenu članarine za strateške partnere, opravdavajući to dodatnim pravima. Naglasili su i da se kompanijama zbog dobrog PR-a isplati uložiti u članarinu: prema njihovu proračunu, 440 tisuća dolara bila je marketinška vrijednost pojavljivanja u medijima za strateške partnere na WEF-u 2014. godine
 
WEF 2015. Live (uživo)

 
 
(weforum.org, youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19789"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Svjetski Ekonomski Forum objavio je izvješće o globalnim rizicima koji nam prijete u 2014. godini. Na listi su se našli oni financijske i ekonomske prirode, ali je velik broj i onih vezanih uz ekologiju i klimatske promjene

Osim sramotne Bilderberg konferencije, Svjetski gospodarski forum u Davosu – ulazak samo uz pozivnice – privlači svjetsku elitu koja odlučuje o vašim sudbinama.

Bila je 1913. godina. Jedan od najvećih njemačkih pisaca, nobelovac mason Thomas Mann, upravo je svog glavnog junaka, od svega umornog Hans Castorpa, poslao na rehabilitaciju u Davos. Žrtva ubrzanog života, Castorp je u Davos došao na trotjedni tretman u sanatorij, ali je na kraju ostao sedam godina.

Prošlo je dakle točno stotinu godina otkako je mason Thomas Mann u svom remek-djelu Čarobni brijeg Davos, mali švicarski gradić u Alpama, ucrtao na društvenu kartu svijeta. A već 42 godine u tom se mjestu održava Svjetski gospodarski forum koji okuplja ekonomsku, političku i društvenu elitu te sve one koji ne mogu zamisliti život bez glamura. I baš kao u Mannovu romanu, i glavni likovi u Davosu već više od četiri desetljeća raspravljaju o moralnim problemima i idejama – humanističko-demokratske i reakcionarno-autoritativne poglede na svijet. Osnivač Foruma Klaus Schwab postavio je još 1971. godine cilj Davosa – “barem malo popraviti svijet u kojem živimo”. Ovo je bila valjda ironija jer masonerija koja se okuplja u Davosu ima različite planove za obične građane.

Jedina lanjska jasna poruka poslana iz Davosa šokirala mnoge menadžere. Vlasnik licencije Foruma, doktor ekonomije i počasni profesor na desetak uglednih sveučilišta, Klaus Schwab uskliknuo je tada:

Ovakvom je kapitalizmu kraj! Kapitalizmu u njegovu sadašnjem obliku nema mjesta u svijetu oko nas! Imamo opću krizu morala, nismo voljni investirati u budućnost, potkopali smo socijalni sklad i u opasnosti smo da potpuno izgubimo povjerenje budućih generacija. Možda se u protekla četiri dana u Davosu ipak pojavio neki čarobnjak koji je ponudio novi ekonomsko-politički, postkapitalistički, model za sretniju budućnost svijeta.

S obzirom na prisutnost velikog broja članova iz elitnih krugova i grupa poput Komiteta 300 i Bilderberg grupe, Svjetski Ekonomski Forum nije ništa drugo nego okupljanje onih za koje ekonomska kriza i depresija ne postoji.

Planovi koje donosi elita na Forumu nisu nikakvo upozorenje mogućih scenarija, već planovi koje elita namjerava provesti ili pojačati u narednoj godini. Što bi trebala biti TOP AGENDA za globalnu ekonomiju u godini ispred?

Pogledajmo planove za 2014. godinu:

1. Fiskalna kriza u vodećim svjetskim gospodarstvima

Fiskalna kriza kroz cijelo se izvješće provlači kao najveći rizik u 2014. godini. Velika gospodarstva i dalje ostaju ugrožena dok mnoga manja tržišta posljednjih godina bilježe rast što bi moglo doliti ulje na vatru financijske krize, a fiskalna kriza u nekom od velikih gospodarstva vrlo bi lako mogla imati globalni utjecaj.

Što elita želi poručiti građanima: Ekonomska kriza će biti gotova kada oni kažu. U narednoj godini žele još lošije rezultate na globalnom ekonomskom planu i iscrpljivanje zaliha građana.

2. Visoka nezaposlenost

Pronaći posao jednako je teško i u velikim gospodarstvima kao i u onim manjima, a nezaposlenost najviše pogađa mlade – u nekim zemljama nezaposlenost među mladima je premašila stopu od 50 %, a velik problem predstavlja i ‘podzapošljavanje’ odnosno zapošljavanje mladih na pozicijama za koje su previše kvalificirani pri čemu se mahom radi o poslovima niske kvalitete.

Što elita želi poručiti građanima: Visoka nezaposlenost će rasti prema njima, da se stvori još više očajnih ljudi u strahu kojima je lakše upravljati, bacajući im par mrvica kruha.

3. Nestašica vode

I mnogi ekološki problemi dospjeli su na ovu listu, među njima se kao najveći rizik javlja problem vode koji nastaje kao posljedica lošeg upravljanja ionako skromnim zalihama, ali i kao posljedica prevelike kompetitivnosti na tržištu.

Što elita želi poručiti građanima: Najavljuju privatizaciju javnih izvora pitke vode?

4. Velik nesrazmjer u primanjima

Efekt koji financijska kriza ima na kupovnu moć srednje klase u velikim ekonomskim sustavima u kombinaciji s polarizacijom prihoda u manjim gospodarstvima predstavlja još jedan veliki rizik koji nam prijeti u 2014. godini.

Što elita želi poručiti građanima: Raslojavanje drušva mora biti još očitije.

5. Neprilagođavanje klimatskim promjenama

I dok se već godinama poziva na hitne poteze kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, sada je već postalo potrebno prilagoditi se klimatskim promjenama koje su nas zadesile. Neuspjeh u prilagodbi tim promjenama najviše ide na štetu onih najslabije razvijenih zemalja.

Što elita želi poručiti građanima: Kroz “efekt staklenika” – globalne laži, elita pokušava porobiti siromašne zemlje bogate naftom, još više u ovoj godini. UN ima veliku ulogu u porobljavanju siromašnih država koje se ne budu pridržavale plana o emisiji stakleničkih plinova. Kakvu štetu imaju najslabije razvijene zemlje osim što su nerazvijene i siromašne do samog dna?

6. Sve češće ekstremne vremenske pojave

Kao posljedica ranije navedenih klimatskih promjena javljaju se sve češće ekstremne vremenske pojave kao što su suše ili velike poplave. Takvi bi izvanredni događaji u 2014. godini mogli dovesti do velikih sigurnosnih rizika poput nestašice hrane te političkih i društvenih nestabilnosti.

Što elita želi poručiti građanima: Geoinženjering i upravljanje vremenom će u 2014. biti još izraženije, a preko njih će se preuzimati ekonomije i politike zemalja. Geoinženjering kao još jedan od načina porobljavanja zemalja. Primjer, Filipini koji su najviše nastradali 2013. godine. HAARP uzrokovane oluje.

7. Pad sustava globalnog upravljanja

Ovaj rizik najviše je povezan sa svim ostalim rizicima iz WEF-ova izvješća. Slabe ili neadekvatne globalne institucije i mreže u kombinaciji različitim političkim i nacionalnim interesima mogu predstavljati prepreku u suradnji pri suočavanju s globalnim rizicima.

Što elita želi poručiti građanima: U narednoj godini žele poboljšati globalnu mrežu institucija u svrhu još boljeg provođenja globalizacije i globalne kontrole.

8. Nestašica hrane

Ovaj rizik usko je povezan s klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama uslijed kojih će izvori kvalitetnih i adekvatnih namirnica postati nepouzdani ili čak presušiti. Sve više guranja Agende “održivog razvoja”, masonske agende za depopulaciju planete radi “čišće” planete.

Što elita želi poručiti građanima: Nakon vode, dolazi hrana na red. Najavljuju se rast cijene hrane kao posljedice manipulacije cijenama na tržištu, iako hrane ima dosta za sve stanovnike zemlje.

9. Kolaps velike financijske institucije

I pet godina nakon propasti Lehman Brothersa mnogi strahuju za stabilnost banaka. Ova investicijska banka bankrot je proglasila 2008. godine, a postoji mogućnost da se ovaj scenarij ponovi i u slučaju neke druge financijske institucije i to ove, 2014. godine.

Što elita želi poručiti građanima: Najavljuju propast banaka kao i 2008. godine, što bi značilo novi krug financijske krize. Prema financijskim burzama, oni bi mogli čak i provesti novi financijski kolaps.

10. Duboka politička i društvena previranja

Previranja na društvenom ili političkom planu u nekim bi zemljama mogle uzrokovati gubitak povjerenja između građana i države što će u konačnici dovesti do unutarnjeg nasilja, globalne nestabilnosti, kolapsa države pa čak i vojnog sukoba.

Što elita želi poručiti građanima: Upravo poručuju kroz zbivanja u Ukrajini.
 
VIDEO: Promjena klime (geoinženjering, HAARP) s ciljem rasta i razvoja

 
 
prenio: vecernji.hr, dnevnik.hr youtube.com/uredio: nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16612"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Sve veći broj autora ističe da kapitalističko društvo ne prati ekonomske promjene i da previše novca u premalo ruku svima donosi financijsku nestabilnost. Jedan od direktora “Goldman Sachs-a” potvrdio je to kada je za “NYT” otkrio mračne tajne najmoćnije investicijske banke.

Ni tri godine nije prošlo kako je kontroverzni Michael Moore snimio dokumetarni film “Kapitalizam, ljubavna priča” o previsokoj cijeni kojom Amerikanci plaćaju ljubav prema kapitalizmu i pohlepi kapitalista kao uzroku ekonomske krize, da bi se o istoj temi nedavno debatiralo u Davos-u.

Osnivač tog elitnog kluba i njegov izvršni direktor Klaus Schwab otvoreno je rekao da kapitalizmu u sadašnjem obliku nema mjesta u današnjem svijetu.

“Moramo riješiti pitanje kako ekonomski rast bude od koristi svima, što podrazumijeva i preispitivanje kapitalističkog sustava”, istaknuo je Schwab.

Podaci pokazuju da se u svim velikim gospodarstvima, unatoč krizi, bogata manjina i dalje bogati na štetu siromašne većine. Selidba kapitala po svijetu i špekulacije na globalnom tržištu izazivaju financijsku nestabilnost svima.

Jedan od direktora “Goldman Sachs-a”, podnoseći ostavku, napisao je da je ta investicijska banka najotrovnije okruženje koje je ikad vidio, gdje klijenti služe samo da bi se na njima zaradilo.

U prošlosti se, međutim, govorilo da se kapitalist može tolerirati samo dok njegova zarada doprinosi društvu, jer je njegovo pretvaranje u profitera udarac kapitalizmu.

Kako objašnjava profesor Kosta Josifidis s Ekonomskog fakulteta u Subotici kapitalizam je sustav utemeljen na konzumerizmu, što znači da se mora trošiti. Zbog toga, prema njegovim riječima kapitalizam ne može dugo opstati u uvjetima stalnih visokih stopa nezaposlenosti.

Ipak, smatra Josifidis, kapitalizam nema alternativu, ali mora biti primjeren čovjeku, što se može postići samo putem sustavnih i normativnih promjena.

Prema njegovim riječima bogati će se mijenjati samo kad budu shvatili da moraju mijenjati, jer imaju dovoljno moći i utjecaja da taj proces uspore i odgode.

“Pogledajte samo odnos snaga u američkom Kongresu. Pogledajte kako se republikanci bore da ne daju da se oporezuju oni koji imaju prihode veće od 250.000 dolara “, objašnjava Josifidis.

Nezadovoljstvo nepravednim ponašanjem kapitalističke elite širi prosvjede, ali analitičari ukazuju da postojećim pokretima nedostaju čvršća organizacija i ciljevi da bi imali pravu snagu utjecati da u svijetu bude manje nepravde.

Antikapitalistički stavak

Schwabov antikapitalistički stav izazvao je čuđenje jer je on poznat kao zagovornik slobodnog tržišta koji je posvetio život okupljanju poslovne i političke elite.

Schwab je u intervjuu za AP iskazao i neuobičajeni pesimizam.

“Duboko vjerujem u slobodno tržište ali ono treba služiti društvu”, rekao je Schwab.

Schwab je kazao i da se “moralni kompas” svjetske biznis elite i političkog kruga mora ponovno postaviti.

Schwab se založio i da čelnici i vlade obrate više pozornosti na zapošljavanje, da se koncentriraju na talent umjesto kapitalizma i na ponovno zadobijanje povjerenja javnosti.

Inače, najnovija istraživanja tvrtke sa ispitivanje javnog mnijenja Edelman pokazuju da pada povjerenje u vlade i tvrtke da će uspjeti riješiti probleme.

Direktore vodećih svjetskih kompanija najviše brine europska dužnička kriza.

Očekuje se da će u 2013. kineska, brazilska i druge ekonomija biti u brzom razvoju i dalje bilježiti snažan rast dok će se SAD i Europa i dalje boriti sa problemima koji su posljedica kreditne krize iz 2008, uključujući visoku nezaposlenost.

Takvi stavovi u javnosti pridonose mišljenju da su svjetske ekonomske nedaće veće nego što su financijski stručnjaci predviđali u prethodnim godinama.

“Bili smo preveliki optimisti” priznao je Schwab.

Da li se državni kapitalizam Kine i Rusije pojavljuje kao model?

Je li kapitalizam podesan za 21 stoljeće? Ako jeste, koliko mora promijeniti?

Najbogatiji i najmoćniji ljudi svijeta suočit će se s izazovom da nije riječ samo o globalnoj ekonomskoj krizi, već i krizi globalne politike.

“Da li kapitalizam funkcionira? Da li će ekonomije ponovo rasti? Da li je zapadni model i dalje funkcionalan “, pita se John Griffith Jones, predsjedavajući britanskog i europskog ogranka revizorskog giganta KPMG.

“Vrlo sam zainteresiran da čujem da ljudi o tome razgovaraju”,   kaže Griffith Jones.

Jones ukazuje na potrebu da se pronađe “koncept odgovornog kapitalizma” i brine ga to što, to vjerojatno neće biti jasno ljudima diljem svijeta.

Profesor Schwab je još izravniji: “Kapitalizmu u sadašnjem obliku nema mjesta u svijetu oko nas”. On ističe da bi rješavanje problema u kontekstu zastarjelih i odumirućih modela samo bi još više produbilo ponor.

“Nalazimo se u eri temeljnih promjena koje hitno zahtijevaju nove načine razmišljanja umjesto uobičajenih. Imamo opću krizu morala, nismo voljni da investiramo u budućnost, podrili smo socijalnu skladnost i u opasnosti smo da u potpunosti izgubimo povjerenje budućih generacija “, upozorava Scwab.

Zaista, prema globalnom istraživanju, koje je nekoliko dana uoči početka Foruma sproveo Edelman, zabilježen je drastičan pad javnog povjerenja, ne samo u poslovnu elitu, već prije svega u vlade diljem svijeta.

Davos na specifičan način pokazuje da su ožiljci ekonomske krize u posljednjih četiri godina i dalje bolni, čak i za vrlo dobro plaćene poslovne lidere.

Eurozona, financijski sektor, siromaštvo, nejednakost, odgovornost korporacija i uspon Kine.

“Dobre vijesti”

Postoji opasnost, smatra David Jones, izvršni direktor francuske reklamne kompanije Havas, da usred svih sumornih vijesti, budu slučajno ignorirane dobre.

Vjerujem da neće biti tako kataklizmično kao što mnogi predviđaju “, ukazujući na snažan rast Kine i Indije, kao i nekoliko ohrabrujućih vijesti u posljednje vrijeme iz eurozone.

“Međutim, postoji tendencija da će jedna tema dominirati svim ostalim”, dodaje Jones.

Globalni lideri znaju da moraju uložiti ogroman napor da bi povratili povjerenje ljudi kojima upravljaju. Jonesa brine da ključna pitanja, kao što su nezaposlenost mladih i globalno zagrijavanje, mogu ostati po strani.

Zbog fokusiranja isključivo na krizu, tvrtke također mogu zanemariti da se način poslovanja fundamentalno mijenja.

Jones to naziva “epohom štete”, u kojoj “društveni mediji stvaraju svijet radikalne transparentnosti. Bilo da ste lider arapske zemlje, šef British Petroleuma, modni dizajner loših manira ili nogometaš – u osnovi vidimo svakog dana na dijelu moć ljudi utjecati na čelnike da se ponašaju onako kako bi oni željeli “.

Kriza globalne politike, a ne samo ekonomije

Godinama je forum u Davos-u demonstrirao povjerenje u biznis, nagovještavajući širenje globalizacije i neoliberalnih, tržišnih vrijednosti u sve povezaniji i međuzavisnijem svijetu, piše  Ishaan Tharoor u blogu u portalu i novinskoj kući The Time.

Bankari, intelektualci, izvršni direktori, političari predstavljali su elitu, koja čini jedan postotak svjetskog stanovništva – lidere planete koja se mijenjala s bezgraničnim optimizmom o mogućnostima progresa, bez obzira na zapomaganja antiglobalističkih prosvjednika koji su držani na marginama Svjetskog ekonomskog foruma.

U izvješću samog Svjetskog ekonomskog foruma se oštro upozorava “da je posijano ‘sjeme distopije’ (teškoća) na različitim kontinentima, jer sadašnji fiskalni i demografski trendovi mogu dovesti u pitanje dobiti koje je omogućila globalizacija – i dovedu to toga da nekada bogate države klize ka bezakonju i nemirima “.

Međunarodna nevladina organizacija Oxfam objavila je prošlog tjedna izvješće u kojem se ukazuje na dramatičan rast nejednakosti u posljednjih 20 godina u svakoj većoj zemlji – članici G20.

“Podaci raspršuju mit da vlade mogu čekati dok najsiromašniji osjete dobiti od ekonomskog rasta. Previše kreatora politike zanemaruje interese siromašnih. To ima pogubne posljedice, ne samo na živote siromašnih, već i naše prirodne resurse i ekonomski prosperitet u cjelini “.

To je izazvalo masovne prosvjede protiv mjera štednje u Europi kao i akciju “Occupy Wall Street” u SAD. Dok je nezadovoljstvo naroda zbog ponašanja poslovne i političke elite potaknulo globalne prosvjede, to je vodilo nacionalističkoj reakciji na domaćoj sceni čime se dovodi u pitanje kosmopolitiski san Svjetskog ekonomskog foruma.

Nedavno istraživanje Pew instituta (Pew) o globalnim stavovima, pokazalo je da 20 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, znatna većina u mnogim bivšim komunističkim državama nije više oduševljena višepartijskom demokracijom i kapitalizmom slobodnog tržišta. Također, sve više se odbacuju učenja neoliberalnih intelektualaca u SAD koji su prije dva desetljeća “trubili” o kraju povijesti i usponu globalnog poretka.

Platforma za “liječenje truleži”

Od Madrida do New Delhija, demokratske vlade se sada suočavaju s izljevima nezadovoljstva. Korupcijski skandali i nesposobna politička vodstva dodatno potiču bijes naroda. Mnoštvo običnih građana, primjerice u Grčkoj, sve su nezadovoljniji jer su njihova demokratska prava i društveni ugovor podriveni zbog hirova i imperativa međunarodnih institucija koje nikome ne polažu odgovornost.

Njemački magazin Der Spiegel ukazuje na značajan zaokret u desno u dijelovima istočne Europe i veliko razočarenje u liberalni projekt Europske unije.

“Nisu u opasnosti samo krhke ekonomije. Mnogim društva u središnjoj i južnoj Europi nedostaje, također, politička i društvena stabilnost. Ova područja su u posljednja dva desetljeća prošle kroz proces neprekidnih reformi i oštrih mjera štednje. Mnogi su iscrpljeni, zbog čega jača demokratski zamor, euroskepticizam i averzija prema nekada obožavanom Zapadu “.  

Mađarski ekonomist Laslo Lengjel ukazuje da ovaj proces u mnogo čemu nalikuje nezadovoljstvu socijalizmom u istočnoj Europi tijekom 1970-ih i 1980-ih godina.

“Postoji opasnost da čitave društvene klase ili regije, kao što su u istočnoj Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj postanu žrtva beznadežnosti i ekstremizma”, upozorava Lengjel.

S druge strane, tek treba dokazati tvrdnju da će kineska varijanta kapitalizma voditi ka demokratskim reformama.

Britanski Ekonomist (Economist) je objavio specijalan izvještaj o vitalnosti državnog kapitalizma – kakav postoji u autoritarnim državama poput Kine i Rusije, pa čak, u određenoj mjeri, i u demokracijma kao što su Brazil i Indija – s rastućim utjecajem i kineskih državnih kompanija, koji je sve vidljiviji u svakom dijelu planete.

Ova promjena u kalkulaciji i političkom naglasku, ozbiljan je izazov za globalne “dobročinitelje” u Davosu. Sve postaje varljivije i složenije zbog, stječe se dojam, nemogućnosti mnogih demokratskih, liberalnih zemalja da pomire dileme koje proizlaze iz međunarodne krize zajedno s problemima nacionalne politike.

Jedan blogger je napisao na websiteu washingtonskog Instituta za političke studije  (Institute for Policy Studies) da Davos može osigurati ključnu platformu za “liječenje truleži”.

“Summit koji se ne fokusira na rast i konkurentnost, već na praktična pitanja kao što su smanjenje dugova i institucionalne reforme, mogao bi biti dobar početak. Da bi se to učinilo, od presudne je važnosti da se dopre do ‘srži ove distopije’ (teškog stanja) – čak iako to podrazumijeva postavljanje teških pitanja i slušanje neugodnih odgovora u velikim financijskim centrima svijeta “.
 
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)