Georgi Lazarov bio je jedan od rijetkih i sretnih dobitnika glavnog iznosa od 50 000 eura, ali, kako kaže, i taj je novac prolazan

Neki vide da je u radu spas, dok drugi to pronalaze u srećkama lutrije. Tako je najsiromašnija zemlja članica Europske unije, Bugarska, poznata po tome što većina stanovnika traži spas od financijskog kraha u srećkama lutrije.

Stanovnici malog i siromašnog mjesta Čekančevo upravo se nadaju kako će uz malo sreće pobjeći od malih mirovina od 300 eura i bijede u kojoj žive, piše Deutsche Welle. Svi troše svoj novac na srećke, od umirovljenika do školaraca.

“Igram jer u našoj državi nema ničeg drugog, u lutriji je sva istina. Ovdje nema ničega, nema ni zakona. Zato je lutrija jedina prava stvar, ako dobiješ, postaneš netko i nešto, ako ne, onda ništa. To je tako” – objasnio je umirovljenik Hristo Dimitrov. Dok neki ne odustaju od ove lake zarade, drugi ne vide smisao u tome.

To je prijevara. Na stotinu srećki nađe se jedna ili dvije na kojima se dobije pet eura. To je sve. Oni jednostavno mlate pare – objašnjava Martin Jovčev. Dodaje kako je tvrtka Nove igre iz Sofije samo prividan dobročinitelj te kako ljudima daje lažnu nadu obećavajući im brzo bogaćenje putem reklama.

“U našoj zemlji nedostaje pozitivnih osjećaja u svakom obliku i to je naš problem. Ako prenesemo ljudima pozitivne emocije, oni postaju naši klijenti i zabavljaju se. Stvarno ne mogu razumjeti kako netko može postati ovisnik samo zato što je kupio nekoliko srećki da bi iskušao svoju sreću” – tvrdi Dimitar Ganev, direktor tvrtke Nove igre.

Georgi Lazarov bio je jedan od rijetkih i sretnih dobitnika glavnog iznosa od 50.000 eura ali, kako kaže, i taj je novac prolazan.

“Bio sam baš sretan, osjećao sam veliko zadovoljstvo. Mislio sam da sam dobio puno, da je to golema stvar. Mislio sam da sam uspio, ali se ispostavilo da to nije baš tako. Zapravo sam novac brzo potrošio” – zaključuje Lazarov.

(vecernji.hr)

Procjene su stručnjaka da u Hrvatskoj oko 50.000 osoba ima problem s patološkim kockanjem, dok ih je oko 100.000 u riziku zbog kockarskih sklonosti

Albanija je od Nove godine zatvorila 4300 kladionica u kojima je bilo zaposleno oko 8000 ljudi. Bi li takvo što bilo moguće u Hrvatskoj? Što bi Vladi Andreja Plenkovića bilo teže, odreći se više od pola milijarde kuna naknada i poreza na dobitke od klađenja (581 milijun u 2017.) ili ostaviti oko šest tisuća zaposlenih (6060 u 2016., dok ih je najviše bilo 2008. godine 7664) u djelatnosti klađenja i kockanja bez posla i plaće koja je 2016. prosječno bila 4640 kuna.

Vlada albanskog premijera Edija Rame odrekla se pedesetak milijuna USD poreznih prihoda kladioničarske industrije, uz to što je oko 8000 ljudi ostalo bez posla. S tim da su albanske vlasti do 2015. vodile akciju protiv ilegalnih aktivnosti među kladioničarima pod nazivom “Kraj ludila”, za koje je zatvoreno oko 1500 ilegalnih objekata za kockanje i zaplijenjeno 1149 automata.

Zemlja bez klađenja

Unatoč brojnim protivljenjima vlasnika kladionica, albanski premijer Edi Rama i njegova vlada ustrajali su u “frontalnom ratu sa zlom koje se duboko ukorijenilo u albansko društvo”. Albanija je od Nove godine zemlja bez kockanja i klađenja, što se odnosi i na online inačicu. Kockanje je getoizirano samo na hotele s pet zvjezdica u luksuznim resortima.

Zatvoreno je oko 4300 kladionica u zemlji s 2,8 milijuna stanovnika, što je daleko iznad susjednih balkanskih zemalja i više od razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, kako je za AFP istaknuo ekonomist Klodian Tomorri.

Prema istraživanju Sveučilišta u Tirani, jedan od četiri kockara barem je jednom pokušao počiniti samoubojstvo, dok ih se 70% bori sa psihičkim problemima. Klađenje i kockanje u korelaciji je i sa sitnim kriminalom i obiteljskim nasiljem. Odvjetnica Vjollca Pustina ističe da je 70% sudskih razvoda u Tirani lani bilo povezano s kockanjem, prenosi AFP.

Stručnjaci su zabrinuti da Albanija, unatoč najavama vlade, ne raspolaže dovoljnim brojem rehabilitacijskih centara koji bi trebali pomoći onima kojima je sada uskraćeno klađenje i kockanje, a među kojima je i velik broj siromašnih.

U zemlji s prosječnom plaćom od 300 eura, kako piše AFP, Albanci godišnje troše oko 150 milijuna eura na sportsko klađenje, a kad se uzme u obzir i ilegalno klađenje, procjenjuje se da je riječ o oko 700 milijuna eura.

Prema posljednjim podacima Fine, u Hrvatskoj je 2016. ukupno 68 obveznika poreza na dobit u djelatnosti kockanja i klađenja (najmanje od 2001., s tim da ih je 2008. bilo 99) ostvarilo prihod od 2,7 milijardi kuna ili oko 360 milijuna eura, što je najveći prihod unazad 16 godina. S tim dasu kladioničari najveću neto dobit ostvarili u 2014., 398 milijuna kuna, pa 2016. 302 milijuna kuna.

Klađenje problem mladih

Procjene su stručnjaka da u Hrvatskoj oko 50.000 osoba ima problem s patološkim kockanjem, dok ih je oko 100.000 u riziku zbog kockarskih sklonosti. Procjenjuje se da oko 70% građana redovito ili povremeno sudjeluje u igrama na sreću. Za to su im 2012., prema podacima Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koje potpisuje doc. dr. sc. Neven Ricijaš, na raspolaganju bila 3472 mjesta registrirana za kockanje ili klađenje.

Ricijaš je kockanje mladih, osobito sportsko klađenje, okvalificirao “ozbiljnim problemom u Hrvatskoj” u čemu smo u odnosu na druge europske zemlje pri vrhu s tim rizičnim ponašanjem.

Vidjet ćemo na primjeru Albanije vodi li zabrana u još pogubniju ilegalu. Bratislava je reducirala broj kladionica nakon peticije 130.000 građana s ciljem da nestanu do 2021., a i u Latviji se potpisuje peticija za zabranu kladionica.

(vecernji.hr)

Hrvatska lutrija, osim po najvećem prihodu u 2016. godini od 500,8 milijuna kuna, imala je i najveći broj zaposlenih, njih 1.237, dok joj je neto dobit iznosila 38,4 milijuna kuna, pokazuje Finino izvješće

Poduzetnici u djelatnosti kockanja i klađenja u 2016. godini ostvarili su nešto manje od 2,7 milijarde kuna prihoda, najviše u proteklih 16 godina, pri čemu je s nešto više od 500 milijuna kuna prednjačila Hrvatska lutrija, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

U usporedbi s 2001. godinom, kada su ukupni prihodi iznosili 663,7 milijuna kuna, u 2016. je s 2,67 milijardi kuna ostvaren skok od 301,6 posto, piše Novi List.

S druge pak strane, u 2016. godini u djelatnosti kockanja i klađenja zabilježen je najmanji broj pravnih i fizičkih osoba, njih 68, a usporedbe radi, najviše ih je bilo 2008. godine, 99.

Te 2008. bilo je i najviše zaposlenih u ovoj djelatnosti, 7.664, dok je u 2016. taj broj iznosio 6.060. Ipak, to je 806 djelatnika više u odnosu na 2015. godinu.

Najveća neto dobit u razdoblju od 2001. do 2016. ostvarena je 2014. godine, 398,6 milijuna kuna, dok je ona u 2016. iznosila 302,4 milijuna kuna.

Pozitivnim rezultatima poslovanja u 2016. godini najviše je doprinjela tvrtka Super Sport, koja je ostvarila i najveću neto dobit od 169,1 milijun kuna, uz ukupne prihode od 393,5 milijuna kuna, pri čemu je zapošljavala više od 950 djelatnika.

Hrvatska lutrija, osim po najvećem prihodu u 2016. godini od 500,8 milijuna kuna, imala je i najveći broj zaposlenih, njih 1.237, dok joj je neto dobit iznosila 38,4 milijuna kuna, pokazuje Finino izvješće.

Po visini prihoda na drugom mjestu se nalazi tvrtka Hattrick-Psk, s 401,6 milijuna kuna, a neto dobiti od 50,1 milijun kuna.

Značajne prihode ostvarila je i tvrtka Interigre, 387,2 milijuna kuna, uz neto dobit od 57,3 milijuna kuna, dok je tvrtka International Evona imala ukupne prihode od 147,6 milijuna kuna, s neto dobiti nešto manjom od 25 milijuna kuna.

Ukupno, neto dobit deset najprofitabilnijih poduzetnika iz djelatnosti kockanja i klađenja iznosila je 356,5 milijuna kuna ili 87,2 posto ukupne dobiti, a na njih otpada i više od četiri petine ukupnih prihoda, odnosno više od 2,1 milijarde kuna.

U 2016. godini prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika, čija je pretežita djelatnost kockanje i klađenje, iznosila je 4.640 kuna, najviše u prethodnih 16 godina te 49,9 posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću u 2001. godini, kada je iznosila 3.096 kuna.
 

(novilist.hr)

Ljudi se u krizi okreću igrama na sreću u nadi da će im dobitak riješiti egzistencijalne probleme, no zna se tko u pravilu dobiva. Vrlo mali postotak ljudi

Kad su u pitanju kupovna moć Hrvata i kladionice i “igre na sreću”, očito vrijedi obrnuta logika – što manje imaš u novčaniku, više igraš – potvrđuje i najnoviji obračun godišnjih financijskih izvještaja Fine. Sektor kockanja i klađenja, koji čini 80-ak tvrtki u Hrvatskoj, od početka krize 2008. do kraja 2014. godine ostvario je, naime, gotovo milijardu kuna dobiti, a samo 2014. gotovo 400 milijuna kuna ili 54,9 posto više nego 2013., kad je ukupna neto dobit iznosila 257,2 milijuna kuna.

Lošije im je išlo samo 2009. i 2010. kad je na nivou djelatnosti iskazan neto gubitak od 55,56, odnosno od 21,6 milijuna kuna. Najveći gubitaši tada su bili Favorit sportska kladionica (danas Favorit), Major International, Bolus i Admiral International Casinos, koji više ne posluje.

Klađenje nam je u prirodi

No od tada dobit se u djelatnosti kockanja i klađenja iz godine u godinu množi gotovo dvostruko, da bi se zarada od 291,64 milijuna kuna u 2013. u 2014. popela već na 398,57 milijuna kuna (nakon što se odbije neto gubitak 37,8% poduzetnika od 106,1 milijun kuna) – na ukupno 951 mil. kuna od 2008.

Top 10 poduzetnika ostvarilo je čak 466,54 milijuna kuna, što je 92,4% ukupne dobiti razdoblja od 504,65 milijuna kuna te 1,73 milijarde ili 71,6% ukupnih prihoda od 2,4 milijarde kuna, statistika je Fine. Najveću ostvarenu dobit iskazao je Super Sport – čak 303,1 mil. kuna, što je 65% ukupno ostvarene dobiti prvih 10 poduzetnika i 60,1% dobiti čitavog sektora.

Znakovito, Super Sport sa 1024 zaposlena u 2014. imao je ukupne prihode svega 2 mil. kuna manje od Hrvatske lutrije s 1285 zaposlenih, no Lutrija je kao 6. na ljestvici zaradila samo 16,3 mil. kuna. Ispred nje je drugoplasirana Captura s gotovo dvostruko manjim prihodima i tri puta većom dobiti, te International Evona, Prva sportska kladionica i Hattrick. Najveći gubitnik razdoblja je Casino Kristal Umag u stečaju s neto gubitkom od 20,1 mil. kuna.

Sociolozi tvrde kako je klađenje u ljudskoj prirodi. Kad se ne bi kladili na sport i slično, kladili bi se i koliko je lišća ostalo na drvetu u parku.

Prof. Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja iz Psihološkog centra Tesa, kaže pak kako je uobičajeno da se ljudi u krizi okrenu igrama na sreću, u nadi da će im dobitak riješiti egzistencijalne probleme tako da je kultura klađenja i igara na sreću u porastu.

Generacije se odgajaju na toj postavci pa je u svijetu klađenje svake vrste u porastu i dvaput je više ovisnika o klađenju nego ovisnika bilo koje druge vrste.

I mladi sve više u iskušenju

Premda se radi o trendu koji nije ni poželjan ni društveno koristan, činjenica je da se mladi odgajaju za klađenje, odnosno da im je klađenje prihvatljivo i dostupno.

Kladionice se prije nisu oglašavale, sada se naveliko oglašavaju, a na internetu postoji niz igara koje mlade navode na klađenje i prije 18. godine – objašnjava prof.

Dejanović Šagadin. Kladionice i kockarnice u RH u 2014. zapošljavale su 5869 radnika (2,8% manje u odnosu na 2013.), a njihova prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 4529 kuna.
 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

Zašto se čini kao da tamo gdje god postoji ljudska patnja, neka od najvećih banaka zarađuje ​​novac iz nje?

Prema novom izvješću iz Pokreta World Development, Goldman Sachs je zaradio oko 400 milijuna dolara kladeći se prošle godine na cijene hrane . Sveukupno, 2012 je bio prilično “ponosna” godina za Goldman Sachs.

Prihodi za Goldman Sachs porasli su za oko 30 posto u 2012, a cijena dionice Goldman Sachs-a su porasle za više od 40 posto u proteklih 12 mjeseci. Procjenjuje se da je prosječni bankar u Goldman Sachs-u dovneo u plaće i bonus paket oko 396.500 dolara u 2012. godini.

Dakle, bez sumnje, Goldman Sachs se kupa u novcu upravo sada. No, što je cijena za sav ovaj “uspjeh”? Mnogi tvrde da špekuliranje sa cijenama hrane od strane velikih banaka je dramatično povećalo globalnu cijenu hrane i izazvao stradanja stotina milijuna siromašnih obitelji diljem planete što će u budućnosti postati još puno gore.

U ovom trenutku, globalna cijena hrane je više nego dvostruko veća nego u 2003. godini. Oko dvije milijarde ljudi na planetu potroši barem pola svojih prihoda na hranu, a blizu milijardu ljudi redovito nemaju dovoljno hrane za svoje potrebe.

Je li to moralno za Goldman Sachs i druge velike banke, kao što su Barclays i Morgan Stanley da stotine milijuna dolara stave na kladionicu cijene hrane, i manipuliraju globalnim cijenama hrane, čine za siromašne obitelji diljem svijeta da se teže i skuplje hrane?

To je još jedan razlog zašto je balon derivata jako loš za svjetsko gospodarstvo. Goldman Sachs i druge velike banke se ponašaju prema globalnim zalihama hrane, kao da je to neka vrsta casino igre. Ova vrsta bezobzirne aktivnosti uvelike je osudio pokret svjetskog razvoja u izvješću …

“Goldman Sachs je globalni lider u trgovini koji manipulira cijenama hrane, dok gotovo milijardu ljudi gladuje. Banka je lobirala za financijske deregulacije koje su omogućile da se milijarde izliju u derivate robnih tržišta, stvorili su potrebne financijske instrumente, i sada grabe svoju dobit. Špekulacije su potakle volatilnost cijena hrane i “šiljke” cijena hrane, i na taj način ranjavanjući ljude diljem svijeta koji se bore priuštiti si hranu . “

Dakle, ne bi trebao biti zakon protiv ovakve vrste klađenja?

Pa, u Sjedinjenim Američkim Državama zapravo postoji takav zakon protiv klađenja na hranu, ali zakon je blokiran od strane velikih banaka na Wall Street-u i njihovih vrlo visoko plaćenih odvjetnika. Slijedi još jedan izvadak iz izvješća …

“SAD je donio zakon za ograničavanje špekulacija, ali kontrole nisu provedene zbog pravnog izazova od Wall Street-a koji je predvodio Međunarodne Mjenice i Asocijacije Derivata, od kojih je Goldman Sachs vodeći član. Sličan zakon je na stolu u EU, ali se britanska vlada do sada protivila učinkovitoj kontroli. Goldman Sachs je lobirao protiv kontrole i u SAD-u i EU. “

Objavljeno u nastavku je grafikon koji pokazuje što je ovovakva vrsta aktivnosti učinila i kako se to odrazilo na cijene roba u posljednjih nekoliko desetljeća. Primijetit ćete da su cijene roba bile su prilično stabilne u 1990. godini, ali od 2000 godine oni su bili iznimno volatilne …

Razlog za sve ovo volatilnost je objašnjeno u izvrsnom članku Frederick Kaufman …

Novac priča svoju priču. Od pucanja tehnološkog mjehura u 2000., došlo je 50 - struko povećanje ulaganja dolara u robnim indeks fondova. No, kada je globalna financijska kriza potjerala uplašeni investitore sa burza početkom 2008, a dolara, funta, i euro je izbjegavao povjerenje ulagača, no  roba – uključujući hranu – se činila kao posljednje, najbolje mjesto za zaštitu novaca, mirovina, i mjesto gdje će državni fondovi parkirati svoju gotovinu. Špekulanti su izlili 55 milijarde dolara u robna tržišta. Inflacija hrane je ostaola stabilna od tada.

Jeste li ljuti već?

Trebali bi biti.

Siromašne obitelji diljem planeta pate, tako da bankari s Wall Street-a mogu napraviti veći profit.

To je odvratno.

Mnoge velike financijske institucije izgleda da samo vole zaraditi novac na leđima siromašnih.

Nažalost, globalna opskrba hranom je sve slabija svakim danom, i stvari su prilično zlokobne za nadolazeće godine.

Prema Ujedinjenim narodima, rezerve globalne hrane su dosegle najnižu razinu u gotovo 40 godina. Globalne prehrambene rezerve nisu bile ovako niske još od 1974. godine, ali se stanovništvo u svijetu uvelike povećalo od tada. Ako 2013. bude još jedna godina suše i loše žetve, stvari bi mogle pobjeći izvan kontrole vrlo brzo …

Što mislite šta će banke učiniti sa cijenama mesa tijekom sljedećih nekoliko godina?

Ako se stvari ne preokrenu dramatično, 2013. bi mogla biti apsolutno godina noćne more za usjeve u Sjedinjenim Američkim Državama, a možda i globalno. Suše pogađaju cijeli svijet, požari. Prinosi hrane su sve manji.

Pa nadajmo se najboljem, ali neka nam se također pripremiti za najgore.

Izgleda da su više cijene hrane na putu, milijuni siromašnih obitelji diljem planeta će biti pod velikim pritiskom da prehrane svoje obitelji.

U međuvremenu, Goldman Sachs će pucati od smijeha….
 

 
 
izvor: minfowars.com, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12518"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]