Moskva pomaže Pekingu da izgradi Sustav upozorenja od napada nuklearnih raketa, što će drastično povećati kineske obrambene sposobnosti, rekao je predsjednik Vladimir Putin

On je također napomenuo da trenutno takvu tehnologiju imaju samo Rusija i SAD.

“Mislim da ovdje neću otkriti veliku tajnu. Ionako će sve postati jasno. Sada pomažemo našim kineskim partnerima u stvaranju sustava upozorenja za napad raketama svih dometa koje nose nuklearne glave” – rekao je Putin visokim dužnosnicima 16. sastanak diskusijskog kluba Valdai u crnomorskom odmaralištu Soči u četvrtak.

Predsjednik je prisutne podsjetio da su Rusija i SAD jedine dvije države na svijetu koje su trenutno naoružane takvim sustavima.

To je vrlo ozbiljna stvar koja će drastično povećati obrambene sposobnosti Kine.

Sustav upozorenja na raketne napade kombinira zemaljske radare i satelite u Zemljinoj orbiti koji detektiraju lansiranje balističkih projektila i izračunavaju njihovu putanju.

Podaci se zatim prosljeđuju u zapovjedni centar gdje se može donijeti odluka o odbijanju napada i njegovom reagiranju.

Ruski čelnik također je rekao da je osvajanje Kine “nemoguće po definiciji”, navodno se referirajući na trgovinski rat Washingtona protiv Pekinga, američke patrolne misije u Južnom kineskom moru i druge slične nasilne poteze SAD-a.

Oni koji čine takve “dekonstruktivne i štetne” pokušaje samo će “nanijeti štetu svijetu i nanijeti sebi štetu”, upozorio je Putin.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Vojska mora odlučno braniti kineski suverenitet, sigurnost i razvojne interese, kao i čvrsto održavati svjetski mir, rekao je Xi odabranoj publici na trgu Tiananmen, što je prenijela državna televizija

Pking je u utorak obilježio 70. obljetnicu uspostave Narodne Republike Kine velikom vojnom paradom u prijestolnici, pod budnim okom vođe Xi Jinpinga.

To je najvažniji događaj ove godine u Kini suočenoj s nizom izazova, uključujući gotovo četiri mjeseca protuvladinih prosvjeda u Hong Kongu i trgovinski rat sa SAD-om koji pogađa gospodarstvo.

Xi, obučen u odijelo nalik onima koje je nosio Mao Zedong, te u pratnji svojih prethodnika Hua Jintaoa i Jianga Zemina, kazao je kako će Kina provoditi strategiju otvaranja koja će koristiti svim stranama.

Vojska mora odlučno braniti kineski suverenitet, sigurnost i razvojne interese, kao i čvrsto održavati svjetski mir, rekao je Xi odabranoj publici na trgu Tiananmen, što je prenijela državna televizija.

“Nikakva sila ne može uzdrmati status Kine ili zaustaviti kineski narod i naciju da ide naprijed”, poručio je Xi s Vrata nebeskog mira, gdje je kineski komunistički vođa Mao Zedong 1. listopada 1949. proglasio osnivanje Narodne Republike.

Mjesec dana kasnije poraženi nacionalisti Kuomintanga s čelnikom Čang Kaj-šekom bježe na Tajvan, nakon građanskog rata u kojem su se s komunistima borili za kontrolu nad teritorijima oslobođenima nakon japanske invazije. U tim sukobima poginulo je nekoliko milijuna ljudi.

Xi je u utorak kazao kako Kina mora održati blagostanje i stabilnost u Hong Kongu i na Makau, razvijati mirne odnose s Tajvanom i “nastaviti težnju za potpunim ujedinjenjem domovine”.

Kineski čelnik čiji je program modernizacije vojske uzburkao duhove u regiji potom se spustio na ulicu i izvršio pregled vojne opreme i postrojenih vojnika.

Prošavši pored njih u crnoj limuzini, pozdravio ih je: “Zdravo drugovi, drugovi koji teško rade!”. “Pratiti partiju! Boriti se za pobjedu! Uzorno se ponašati!”, odgovorili su vojnici.

Xi se nakon toga vratio na pozornicu i pratio paradu vojnika, tenkova, dronova, raketa i letjelica.

Među prikazanim oružjem bile su interkontinentalne balističke rakete DF-41, temelj kineskih nuklearnih kapaciteta. Te rakete mogu nositi nekoliko nuklearnih glava i stići i do SAD-a.

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(index.hr)

Jedna od prvih zemalja koja je započela s primjenom 5G tehnologije, Švicarska je također prva koja je najranije pokazala znakove populističkog ustanka protiv 5G mreže

Izvješća pokazuju da se švicarski demonstranti sve više organiziraju kako bi prosvjedovali protiv 5G mreže, i protiv opasnosti povezane s njezinim radioaktivnim frekvencijama.

Građani također spriječavaju da 5G antene i dalje budu instalirane po cijeloj zemlji.

Budući da političari i druge vlasti ovu brigu ne shvaćaju ozbiljno, određeni broj Švicaraca pokušava riješiti ovo pitanje uz pomoć nacionalnog referenduma koji će omogućiti glasačima da odluče hoće li ili ne dopustiti da se 5G mreža nastavi instaliravati.

Još u veljači Švicarska je objavila da će 5G frekvencije u zemlji biti dodijeljene trima glavnim operaterima: Swisscom, Sunrise i Salt, koji će ostvariti 384 milijuna dolara godišnjeg prihoda.

Ova tri operatora toliko su se ponosila ovom odlukom da su počeli bombardirati građane reklamama preko​medija najavljujući kako će 5G ove godine biti dostupan u cijeloj Švicarskoj, i to ne samo u gradovima, već i u ruralnim selima, pa čak i u švicarskim Alpama.

Do početka srpnja oko 334 tornja već su bile opremljene 5G antenama, a još je velik posao u planu – to jest, ako ga Švicarci koji prosvjeduju i podupiru inicijativu za glasovanje – ne zaustave prije.

Već u Ženevi vlasti su prestale graditi nove 5G repetitore i antene zbog velikog javnog prosvjeda, čak i ako se ček i pretvaraju postojeće 4G antene u 5G antene, za što nije potrebno nikakvo izdvojeno odobrenje.

Ali sve to samo po sebi neće biti dovoljno za potpunu snagu 5G mreže jer 5G antena trebaju biti u izobilju i u neposrednoj blizini s drugim 5G antenama da bi mogle raditi.

Drugim riječima, pretvaranje samo postojećih 4G antena u 5G antene učinit će 5G pokrivenost djelomičnom, u najboljem slučaju.

21. rujna švicarski prosvjednici su organizirali masovno okupljanje ispred vladinih zgrada u Bernu, te su imali ogroman odziv. Također su podigli svijest o potrebi inicijative za glasovanjem po tom pitanju, što se čini neizbježnim.

“Mislim da na našoj strani imamo većinu građana”, izjavila je Coco Tache-Berther, jedna od organizatora grupe Fequencia koja se zalaže protiv uvođenja 5G tehnolotije.

Sada je vrijeme da Hrvati ustanu i kažu “NE” 5G mreži

Kao što su mediji izvještavali u prošlosti, Švicarska je često na čelu progresivnih pokreta poput ovog.

Na primjer, davne 2014. godine, vijesti su objavile kako se razvijaju čitava sela u Švicarskoj koja ne koriste Wi-Fi i ostale oblike elektromagnetskog zračenja, te su one bile poznate kao enklave koje funkcioniraju kao sigurne zone za ljude sa velikom “elektroosjetljivošću”.

Sada je Švicarska opet na prvom mjestu u borbi protiv 5G-a, s naporima cijele države da zaustavi uvođenje 5G mreže prije nego što bude prekasno.

“Čeka nas ozbiljna, neovisna studija koja pokazuje ima li, da ili ne, 5G štetan učinak za stanovništvo” – izjavio je Daniel Buchs, liječnik i regionalni parlamentarc iz Kršćansko-demokratske stranke koji predvodi pokret u Ženevi da se prestane uvoditi 5G mreža.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Peking je napokon predstavio svoj odgovor na najnovije carinske tarife u Washingtonu, obećavši da će povećati namete na američki izvoz u vrijednosti od 75 milijardi dolara i ponovno uspostaviti carine od 25 posto na američke automobile

Mjere odmazde Pekinga provest će se u istoj fazi kao i carine Washington, koji kineskim proizvodima u vijednosti 300 milijardi dolara planira povećati carine 1. rujna i ponovo 15. prosinca.

SAD su u početku prijetile da će dodatni nameti usmjereni na kineski uvoz stupiti na snagu u rujnu, ali su kasnije odgodili dio carina za kraj godine.

Kinesko ministarstvo trgovine izjavilo je u petak da je ovaj korak odmazda američkim “jednostranim” ekonomskim politikama i “protekcionizmu”.

Prije toga, Peking je pozvao Washington da ne nastavlja sa prijetnjama da će uvesti dodatne carine, kako bi izbjegao daljnju eskalaciju trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije.

Kina je također upozorila da će poduzeti mjere odmazne ako američke tarife stupe na snagu, ali prethodno nije razradila koje će korake poduzeti.

Dodatni nameti kretat će se od 5 do 10 posto za razne američke proizvode.

Na primjer, dodatna carina od 5 posto primijenit će se na osjetljivi američki uvoz poput soje i uvoza sirove nafte i započet će sljedećeg mjeseca.

Novi-Svjetski-Poredak.com

“Trpjeli smo i neselektivne napade organiziranih kriminalnih bandi. Stanovnici Hong Konga su iznimno bijesni i osuđuju djelovanje vlade i policije”

Protuvladim prosvjed u Hong Kongu u nedjelju je privukao više od 1,7 milijuna sudionika, tvrdi organizator, a prenosi njemačka agencija dpa, što ga čini najvećim dosad održanim demonstracijama nakon onih 1. srpnja.

Jedan od najvećih prosvjeda od 1997.

Bio je to drugi najveći skup od početka održavanja prosvjeda 9. lipnja te jedan od najvećih otkad se Hong Kong vratio u kineske ruke 1997. godine. Velik broj ljudi izašao je na ulice usprkos kiši i policijskoj zabrani okupljanja, a prosvjed je prošao mirno, prenosi Reuters.

Wong Yik Mo, čelnik koalicije prodemokratskih skupina, istaknuo je da su se prosvjedi koji su započeli zbog kontroverznog zakona kojim bi se omogućilo izručenje u Kinu sada pretvorili u pokret protiv “represije na kineski način… koju već provodi policija u Hong Kongu”, prenosi dpa.

“Od aktivista na prvoj crti, do onih u domu za starije i nemoćne i u javnom stanovanju, stanovnici Hong Konga suočili su se s policijskom brutalnošću u obliku suzavca i gumenih metaka koje koriste da bi nas potjerali i uhitili”, istaknuo je.

“Trpjeli smo i neselektivne napade organiziranih kriminalnih bandi. Stanovnici Hong Konga su iznimno bijesni i osuđuju djelovanje vlade i policije”, zaključio je.

Pokret i dalje ima ogromnu podršku

Veliki odaziv prosvjednika u nedjelju pokazuje da pokret i dalje ima veliku podršku unatoč ružnim scenama koje su se dogodile prošli tjedan kad su demonstracije održane u gradskoj zračnoj luci. Dio aktivista se ispričao zbog toga, piše Reuters.

Prosvjednici su tada zaustavili gotovo tisuću letova i pritvorili dvojicu muškaraca za koje su vjerovali da su simpatizeri vlade, zbog čega ih je Peking nazvao teroristima.

“Svima govore da izazivamo nemire. Današnji skup je svima pokazao da to ne činimo”, kazao je 23-godišnji Chris koji radi u marketingu, a na prosvjed je stigao obučen potpuno u crno, sa šalom koji mu je prekrio lice.

“To ne znači da ćemo se prestati boriti. Učinit ćemo sve što je potrebno da pobijedimo, no danas ćemo odmoriti, a potom ćemo se preispitati”, prenosi Reuters.

Prosvjednik vikao na ostale koji su se rugali policiji

Jedan prosvjednik je na skupu vikao na ostale koji su se rugali policiji: “Danas je miroljubiv skup. Ne padajte u zamku, svijet nas gleda.”

Prosvjedi u toj bivšoj britanskoj koloniji krenuli su 9. lipnja zbog nezadovoljstva zakonom koji je trebao omogućiti izručenje osumnjičenika Kini. Stanovnici Hong Konga smatraju kako bi to potkopalo pravosudnu neovisnost pokrajine i izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.

Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjedi i dalje traju radi zabrinutosti zbog sve veće erozije sloboda garantiranih formulom “jedna država, dva sustava” koja je stupila na snagu nakon što je Hong Kong 1997. vraćen Kini.

Protuvladini prosvjedi jedan su od najvećih izazova za kineskog predsjednika Xija Jinpinga od njegovog stupanja na vlast 2012. godine.

Komunistička partija se priprema za obilježavanje 70. godišnjice osnutka Narodne Republike 1. listopada pa se kriza u Hong Kongu događa u osjetljivom razdoblju.

Peking za prosvjede optužuje druge zemlje poput Sjedinjenih Država, a videosnimke vježbi kineskih paravojski na stadionu u Shenzhenu, gradu pored Hong Konga, pokazuje da nije isključena ni intervencija vojske.

(index.hr)

Stvari će i dalje ići od lošijeg prema još lošijem za američke poljoprivrednike, a to će uzeti veliki danak američkoj ekonomiji u cjelini

Kina će uskoro prijeći na rusko tržište kako bi zamijenila američke proizvode uslijed tekućeg trgovinskog rata s Washingtonom, najavio je ruski ministar razvoja ekonomije Maksim Oreshkin.

Peking smatra Moskvu pouzdanim partnerom, navodi ministar Oreshkinu, a obujam trgovinske razmjene dviju zemalja raste iznad prošlogodišnjih rekordnih 108 milijardi američkih dolara.

Dok su Peking i Washington upleteni u suvremeni trgovinski rat, kinesko-ruski odnosi prolaze kroz “renesansu”, a to bi moglo još više potaknuti bilateralnu trgovinu.

“Ono što su je Kina kupovala od SAD-a, sada aktivno razgovaramo o poljoprivredi i drugim sektorima s našim kineskim partnerima kako bi sve prebacili na rusko tržište” – rekao je Oreškin kako navodi RIA Novosti.

Nakon što su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončale potresno primirje između dviju strana, kineska je vlada početkom ovog tjedna naredila zaustavljanje kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakav potez mnogi smatraju bolnim udarcem za Trumpa, jer su se njegovi ključni birači, poljoprivrednici, već borili da smanje cijene i prodaju usjeva.

Kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je priopćilo kako je u pregovorima s ruskim kolegama za jačanje bilateralne trgovine, posebno kroz povećanje uvoza ruske soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda dok Peking pokušava diverzificirati uvoz što dalje od SAD-a.

Kasnija odluka Pekinga bila je kupovina soje iz svih ruskih regija.

U 2018. trgovinski promet između Rusije i Kine uživao je povijesni rast od gotovo 25 posto, dosegnuvši 108 milijardi dolara.

Sada dvije zemlje imaju još ambicioznije planove za udvostručenje trgovinskog prometa u narednih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Novi Huaweijevi telefoni sa novim operativnim sustavom Hongmeng predstavit će se na tržištu u četvrtom tromjesečju, s do nekoliko milijuna jedinica na zalihi

Novi Huaweijev telefon opremljen operativnim sustavom Hongmeng (OS), koji je kineski gigant telekomunikacija razvio da zamijeni Googleov Android, mogao bi se naći u prodaji 2019. godine, prema kineskom izdanju kompanije Global Times.

Najveći svjetski dobavljač telekomunikacijske opreme već testira novi domaći OS na svojim mobilnim uređajima, izvijestili su u nedjelju novine.

Huawei planira ciljati na niže i srednje segmente tržišta pametnih telefona, postavljajući cijenu za novi telefon na oko 2000 yuana (otprilike 290 američkih dolara).

“Novi Huaweijevi telefoni sa sustavom Hongmeng predstavit će se na tržištu u četvrtom tromjesečju, s do nekoliko milijuna jedinica na zalihi” – rekao je izvor za Global Times.

U izvješću se dodaje da se očekuje da će se novi uređaj koristiti u sljedećim vodećim telefonima tvrtke, Mate 30 serije.

Unatoč tome što je tvrtka ranije odbacila mogućnost korištenja samorazvijenog OS-a na pametnim telefonima, izvori su za Global Times rekli da Huawei sada provjerava kompatibilnost sustava Hongmeng s Androidovim aplikacijama.

U lipnju je viša potpredsjednica tvrtke Catherine Chen rekla da firma želi nastaviti koristiti Googleov Android, jer Hongmeng OS sadrži manje kodnih linija od bilo kojeg drugog operativnog sustava za telefon, a uglavnom je namijenjen Internetu stvari (IoT) i industrijskoj upotrebi.

Vijesti o stvaranju vlastitog operativnog sustava kompanije Huawei pojavile su se ubrzo nakon što je američka vlada u svibnju zabranila američkim tvrtkama da prodaju dijelove ili tehnologiju kompaniji Huawei.

Kada zabrana u potpunosti stupi na snagu, Huawei će, između ostalih posljedica, izgubiti pristup Googleovim aplikacijama i uslugama.

Međutim, američkim je tvrtkama dopušteno da nastave prodavati svoju opremu Huaweiu ako to ne potpada pod “veliki nacionalni hitni slučaj”.

Odluka je uslijedila nakon što su se sastali čelnici dviju zemalja, američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping na samitu G20 u Japanu.

Lipanjski sastanak označio je novo primirje u dugotrajnom trgovinskom ratu između Washingtona i Pekinga.

Pauza međutim nije dugo trajala, jer je Trump prošlog tjedna zaprijetio Kini 10-postotnom carinom na otprilike 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u Ameriku od 1. rujna, dodajući da bi uskoro mogao biti i veći.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kina je najveći svjetski zajmodavac i posljednja istraživanja pokazuju da je od 2000. do danas odobrila više od 700 milijardi dolara raznih kredita koji nerijetko nisu ni zabilježeni u raznim službenim statistikama, a iznosi kredita u pojedinim državama premašuju i četvrtinu njihova BDP-a

U manje od dvadeset godina iznos kredita koje je Kina odobrila drugim državama premašio je 700 milijardi dolara i trenutno je više nego dvostruko veći od iznosa zajmova koje su zajednički odobrili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.

Impresivna brojka proizlazi iz podataka koje su u nedavno objavljenom istraživanju prikupili njemački ekonomisti Sebastian Horn i Christoph Trebesch te njihova kolegica s Harvarda Carmen Reinhart.

Troje stručnjaka objedinilo je informacije iz desetak raznih izvora koji su posljednjih desetljeća pratili tempo kineskog odobravanja zajmova, donacija, ulaganja i drugih financijskih transakcija te došli do zaključka da se oko polovice tih transakcija čak niti ne vidi u službenim statistikama, odnosno ni MMF ni Svjetska banka ne znaju za njih.

Istraživanje tako ponovo budi sumnju, koja se s vremena na vrijeme javljala posljednjih desetak godina, u to da su se pojedine države previše zadužile prema Kini i da bi zbog toga ona na njih mogla stvarati politički i gospodarski pritisak.

Jedan od razloga za to što o kineskom kreditiranju nije lako naći pouzdane podatke taj je da Kina odobrava zajmove iz više izvora i na više načina. U ulozi zajmodavca tako se ponekad nađe sama država, ponekad neka od velikih tamošnjih državnih banaka, kredite nekad odobre kineske državne kompanije, novac zna doći i iz državne pomoći ili iz fondova specijalno kreiranih za pojedine velike inicijative i sporazume.

Također, zajmove nerijetko zajednički odobrava više agencija ili institucija. Jednako tako, sporazumi između Kine i drugih država uz klasične kredite često poprimaju razne druge oblike financijskih ulaganja.

Kao primjer može poslužiti informacija da Kina nije prijavila Banci za međunarodne namire, svojevrsnoj središnjoj banci svih središnjih banaka, kredite koje je odobrila Venezueli, Iranu ili Zimbabveu, usprkos tome što je te države posljednjih godina izdašno kreditirala.

Autori studije nagađaju da razlog leži u tome što Kina odobrava kredite izravno kineskim izvođačima koji su angažirani na projektima u stranim državama kako bi se izbjegao rizik da vlade država potroše novac na nešto drugo. Kako te države s kineskim izvođačima imaju sklopljene ugovore, kojima plaćaju njihov rad, tako se ipak radi o kreditiranju država, ali neizravnom.

Podaci iz istraživanja pokazuju da pedeset najvećih država dužnika u prosjeku duguje Kini iznos u razini 17 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj udio je 2005. godine iznosio tek jedan posto.

Među državama koje su najopterećenije obavezama prema Kini nalaze se male i otočne države poput Džibutija, Maldiva ili Tonge. Tako Džibuti duguje Kini iznos koji se približava iznosu cijelog godišnjeg BDP-a, Tonga oko 42 posto, a Maldivi nešto više od 30 posto. No u grupu onih koji duguju Kini iznose veće od četvrtine BDP-a ulaze i Kirgistan, Kambodža, Niger i Republika Kongo.

Interesantno je i to da se među državama koje su opterećene dugovima prema Kini nalazi i dobar dio onih koje su početkom prošlog desetljeća nakon niza problema uspjele isposlovati otpis starih dugova raznim drugim bogatim stranim kreditorima. Zahvaljujući novom zaduživanju prema istočnoazijskoj ekonomskoj velesili dio njih opet se nalazi na putu u slične probleme.

Istraživanje je otkrilo i da Kina nije toliko strogi vjerovnik, kakvom je do sada smatrana. Od 2000. godine u više od 140 navrata restrukturirala je razne zajmove ili ih jednostavno otpisivala.

Iako je spremna na pregovore, Kina u šezdesetak posto slučajeva odobrava kredite po višim kamatnim stopama i s kraćim dospijećem nego što bi to države ostvarile s drugim međunarodnim kreditorima koji ugovaraju povlaštene uvjete.

Također, Kina često traži da povrat kredita bude osiguran prihodima koji se ostvaruju iz prodaje raznih sirovina kojima raspolažu zemlje dužnici.

Objavljeno istraživanje je vrlo dobar dodatak dosadašnjim analizama i daje nešto konkretnije uporište za procjene budućeg mogućeg političkog ili ekonomskog utjecaja koji bi Kina mogla ostvarivati u inozemstvu.

Neki procjenjuju da bi usporavanjem kineskog ekonomskog rasta polako moglo usporiti i njeno odobravanje inozemnih kredita te da bi se situacija u srednjem roku mogla stabilizirati.

No činjenica da su u studiji obrađeni podaci za gotovo pet tisuća raznih transakcija, sklopljenih u razdoblju od 1949. pa sve do 2017., pokazuje da se radi o enormnom broju raznih faktora čije je kretanje nemoguće predvidjeti, a povijest nas uči da njihov utjecaj obično osjetimo u najgorem mogućem trenutku.

(tportal.hr)

Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je u četvrtak kako Peking i Moskva raspravljaju o načinima za povećanje bilateralne trgovine, osobito povećanjem uvoza ruske soje i drugih poljoprivrednih proizvoda

Ministar trgovine Zhong Shan sastao se ovog tjedna s ruskim ministrom za gospodarski razvoj Maximom Oreshkinom.

Složili su se “povećati trgovinu sojom” jer Kina želi diverzificirati zalihe i dobavljače svoje soje što dalje od Sjedinjenih Država.

Sporazum slijedi najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine da će Rusija povećati proizvodnju i izvoz soje u Kinu.

Putin je objasnio da će Rusija popuniti prazninu na tržištu Kine, koju je ostavio dugotrajni trgovinski rat između Pekinga i Washingtona.

Kina je zaustavila uvoz soje od svojeg najvećeg dobavljača, SAD-a, nakon što je uvela 25-postotnu carinu na uvoz soje iz te iste Amerike.

Naknada je došla kao odmazda američkim tarifama na kinesku robu.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), “za razdoblje 2018-19 godine, prodaja i pošiljke amerčke soje u Kinu drastično su pale, ali se još uvijek trguje.”

U međuvremenu, trgovina između susjednih zemalja, Rusije i Kine, raste.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda i hrane, obujam trgovine porastao je prošle godine za gotovo 30 posto na više od 5 milijardi dolara.

Ukupni trgovinski promet uvoza i izvoza između dviju zemalja bilježi povijesni rast od 108 milijardi dolara, što je nadmašilo sve prognoze.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Očekuje se da će se testiranje ove tehnologije obaviti između 2021. i 2025. godine u stratosferi prije nego što će se do 2030. godine u svemir poslati megavatni solarni uređaj

Utrka za kolonizacijom svemira se zahuktava, a tradicionalni igrači poput Sjedinjenih Američkih Država i Rusije stalno su ostavljeni u pozadini od strane novo pridošlih zemalja poput Kine i čitav niz neovisnih tvrtki koje očajnički žele biti na začelju kako bi ispunili svoje planove.

Kineski golemi godišnji proračun od 8 milijardi dolara za istraživanje svemira znači da je on drugi po redu iza SAD-a u smislu sredstava dostupnih za pobjedu u ovoj utrci, a azijska velesila je već postigla neke nevjerojatne podvige u svemiru.

Zemlja je nedavno učvrstila svoj ugled istraživača svemira na koji treba računati jer je prva zemlja koja se uspješno spustila na takozvanoj “tamnoj” strani mjeseca.

Sada je obećala postati prva zemlja koja će izgraditi svemirsku stanicu koja ima praktičnu vrijednost – izgradnjom prve solarne elektrane u svemiru.

Istraživači kompanije China Academy of Space Technology Corporation kažu da bi ova solarna stanica mogla pružiti “neiscrpan izvor čiste energije za ljude.”

Potraga za obnovljivom energijom se diže na nove visine

Kao što je izvijestio britanski Daily Mail, planirana solarna svemirska stanica bila bi u potpunosti pogonjena suncem i pretvarala bi sunčeve zrake u električnu energiju, koju bi zatim proslijedila na Zemlju. To bi osiguralo “gotovo stalnu opskrbu energijom” našeg planeta.

Kina već testira tehnologiju za ovu svemirsku postaju u manjem opsegu.

Kako piše Daily Mail, očekuje se da će se testiranje ove tehnologije obaviti između 2021. i 2025. godine u stratosferi prije nego što će se do 2030. godine u svemir poslati megavatni solarni uređaj, navodi se u izvješću o znanosti i tehnologiji.

Buduće misije bit će veće i učinkovitije, tvrde planovi Kineza.

Eksperimentalna baza za testiranje već je uspostavljena u zapadnom gradu Chongqingu koja radi na projektu.

Međutim, postoje praktična pitanja koja treba prevladati, uključujući težinu predložene solarne svemirske stanice.

Istraživači proučavaju može li tvornica u svemiru pomoću robota i tehnologije 3D printanja izgraditi elektranu u svemiru, izbjegavajući potrebu lansiranja teške konstrukcije sa zemlje.

Međutim, uzvišeni kineski planovi tu ne prestaju. Kina je također najavila namjeru izgradnje baze na Mjesecu uz pomoć tehnologije 3D printanja.

Kineska svemirska agencija se planira vratiti na Mjesec prije kraja ove godine, a daljnje tri misije pobliže će ispitati mogućnost izgradnje baza.

Dok planovi Kine izgledaju uzbudljivo na površini, oni također izazivaju zabrinutost. Zemlja nije baš model tolerancije i otvorenosti, a postoje stvarni strahovi da će kineska vlada iskoristiti svoju solarnu svemirsku stanicu da špijunira Zemlju. Tako tvrde Amerikanci.

Još jedna briga je činjenica da bi se mikrovalna ili laserska zraka koristila za prijenos struje iz stanice natrag na Zemlju. Znanstvenici su izrazili zabrinutost da će naš planet biti podvrgnut konstantnom mikrovalnom zračenju na ovaj način.

Uzimajući sve u obzir, dopuštajući Kini da preuzme kontrolu nad svemirom možda ipak nije tako dobra ideja, navodi američka vlada.

Znači, osuđeni smo na propast zbog nemogućnosti napretka kojeg koče politički sukobi. Što reći?

Novi-Svjetski-Poredak.com