Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija

Švedska je donedavno bila na putu da postane prva “bezgotovinska” zemlja svijeta. Broj trgovina i kafića s natpisom “primamo isključivo bankovne kartice” povećavao se, a počelo se spominjati i 2030. kao godinu kada će novčanice i kovanice u toj zemlji postati prošlost.

No, argumenti protiv bezgotovinskog društva u posljednje su vrijeme sve glasniji i švedska će vlada, prema svemu sudeći, morati preispitati svoju dosadašnju potporu kartičnoj tranziciji.

Državna kontrola

Protiv napuštanja gotovinskog novca istupio je u veljači i guverner švedske središnje banke Sveriges Riksbank, Stefan Ingves.

Upozorio je da bi se Švedska uskoro mogla naći u situaciji da sva plaćanja nadziru privatne banke. Guverner je zatražio donošenje novog zakona koji bi osigurao državnu kontrolu nad sustavom plaćanja jer je, kako je naveo, “plaćanje kolektivno dobro poput obrane, sudova i javnih statistika”.

“Većina građana osjećala bi se sigurnije da se te funkcije ne predaju privatnim kompanijama. Švedska spremnost na reakciju bi u slučaju rata ili krize bila oslabljena, zato moramo imati spreman plan o tome kako kućanstva i kompanije mogu plaćati za gorivo i druge potrepštine u takvoj situaciji”, prenio je Ingvesove riječi britanski Guardian.

Nakon njega su istupili i drugi. Björn Eriksson (72), bivši policijski šef, vođa je skupine Kontantupproret (Ustanak za gotovinu). Inicijativu je donedavno malotko uzimao za ozbiljno. Skupina je smatrana staromodnom, s tehnološki nazadnim razmišljanjem.

No, Eriksson se ne slaže. “Kada je vaš sustav u potpunosti digitaliziran, ne možete se braniti ako ga netko onesposobi. Napadne li Putin Gotland, dovoljno je da paralizira sustav plaćanja. Niti jedna druga zemlja ne bi tako riskirala, zahtijevala bi postojanje analognog sustava”, izjavio je Eriksson za Guardian.

“Umjesto našeg poznatog švedskog ‘taman’, postali smo radikalni. Prepuštamo kontrolu četirima najvećima bankama koje imaju monopol. Političari im previše vjeruju”, smatra on.

“To bi bilo naivno”

Da su digitalni sustavi ranjivi na prijevare i prekide, slaže se i Mattias Skarec, savjetnik za digitalnu sigurnost, navodi dalje Guardian. “Šveđani imaju podijeljeno mišljenje.

Jednima se ova tranzicija sviđa, a druge nije briga. No, smatram da je naivno vjerovati da možemo u potpunosti napustiti gotovinu i osloniti se na tehnologiju”, ističe Skarec koji je podsjetio na slučajeve lažnog predstavljanja koji su se prošle godine dogodili u dvije banke, a odnosili su se na sustav identifikacije putem mobitela.

“Sigurni smo sve dok su hakeri dobri dečki, ali ne znamo što nosi budućnost”, napominje Skarec.

Banke se ne slažu s mišljenjem da je digitalno poslovanje opasno, a gotovina bez rizika. Osim toga, dosad su uprave banaka isticale da bezgotovinsko plaćanje potiču i traže sami građani.

No, anketa provedena ovaj mjesec pokazala je da sedam od deset Šveđana želi zadržati gotovinu kao jedan od oblika plaćanja. Četvrtina Šveđana podržava odustajanje od upotrebe gotovine.

Rasprava je došla i do parlamenta gdje su zastupnici i slijeva i zdesna zatražili preispitivanje zakona o središnjoj banci, uključujući i stavku o gotovini.

Prošlogodišnja studija o istoj temi, koju je provelo Kraljevsko tehničko sveučilište (KTH), pokazala je da se u Švedskoj ubrzano prestaje koristiti gotovina.

Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija. U jednom istraživanju provedenom prije nekoliko godina dvije trećine Šveđana izjavilo je kako mogućnost plaćanja gotovinom smatra ljudskim pravom.

No, čak dvije trećine švedskih trgovaca izjavilo je da će prestati koristiti gotovinu do 2030. Sveučilišni profesor Niklas Arvidsson ističe da za banke gotovina znači dodatne troškove. “Poslovanje gotovinom bankama je trošak i zato će gotovina postojati dok građani i trgovine budu željeli poslovati gotovinom”, izjavio je Arvidsson.

U Švedskoj gotovinsko poslovanje uređuju dva zakona: Zakon o središnjoj banci, koji određuje švedsku krunu zakonskim sredstvom plaćanja u zemlji, i Zakon o transakcijama, koji određuje da trgovine mogu odbiti poslovanje gotovinom ako imaju jasno naznačeno da ne primaju gotovinu.

Bezgotovinsko plaćanje ima svoje prednosti, ali i mane. Transakcije su jeftinije, ali je društvo u tom slučaju ranjivije, primjerice na prekide opskrbe električnom energijom i napade na IT sustav.

Kartični rizici

Zbog svega toga u švedskom je Riksdagu osnovano istražno povjerenstvo koje vodi Mats Dillén. I on ističe da prelazak na isključivo kartično plaćanje sa sobom nosi brojne rizike.

“Dio kućanstava i tvrtki zbog toga se suočava s problemima”, istaknuo je Dillén navodeći da se traži riješenje. Prelazak Švedske na isključivo kartično poslovanje tako se, izgleda, ipak neće dogoditi, a isto je nedavno odlučila i Danska u kojoj se, kao i u Švedskoj, danas oko 80 posto plaćanja odvija bez gotovine.

Piratska stranka se zalaže za gotovinu

Prelasku na bezgotovinsko plaćanje protivi se švedska Piratska stranka koja se probila u Europski parlament protiveći se državnoj i komercijalnoj kontroli nad građanima.

“Pogledajte Irsku u kojoj je pobačaj ilegalan. Tamo je vlastima mnogo lakše znati koja je žena imala pobačaj zbog digitalnih transakcija. Švedska vlada možda je benigna, no pogledamo li Europu danas, vidimo da nema jamstava da neće biti promjena”, kaže Christian Engström, kompjutorski programer i zastupnik stranke u EP-u.

“Onaj tko kontrolira servere Vise i MasterCarda, kontrolira Švedsku. Osim toga, građani su primorani svoj novac davati bankama. Preostaje nam da se nadamo da banke neće bankrotirati, inače je sve otišlo u smokve”, zaključuje Engström.
 
(jutarnji.hr)

BEZGOTOVINSKA PLAĆANJA VEĆ ČINE 80 POSTO SVIH PLAĆANJA – KEŠ MAHOM KORISTE STARIJI LJUDI I MIGRANTI

U Švedskoj će gotovina biti potpuno povučena iz optjecaja najkasnije 2030. godine.

Ovo je pokazalo istraživanje Kraljevskog tehničkog sveučilišta iz Stockholma, u kojem su sudjelovali predstavnici 740 švedskih trgovinskih tvrtki s najvećim i najintenzivnijim obrtom keša.

Ukoliko se prognoza pokaže točnom – Švedska će biti prva “bezgotovinska država” na planeti.

Sama prognoza je, pored ostalog, zasnovana na činjenici da su Šveđani – po mnogim parametrima – narod koji najviše vjeruje bankama. Naravno, svojim bankama.

Vodeći suradnik Instituta Niklas Arvidson dodatno je objasnio:

“Sada se sve događa vrlo brzo. Za banke rad s gotovinom znači samo troškove. Zato će se gotovina održati samo dok za njom budu imali potrebu potrošači i trgovinske kompanije”.

Gotovinom u Švedskoj sada plaćaju uglavnom stariji ljudi i migranti.

Bezgotovinska plaćanja već čine 80 posto svih plaćanja, a imaju tendenciju daljnjeg rasta.

Švedski ekonomisti ukazuju da popularnosti bezgotovinskog plaćanja doprinosi i borba koju državne institucije vode protiv pranja novca.

Eksperti, a i nadležne državne službe, već upozoravaju da će “bezgotovinsko društvo” morati formirati pouzdane mehanizme koji će – čak i u situacijama kada dođe do otkazivanja elektroničkih sustava – omogućavati da se ne plaća kešom.

A što kada nestane struje?
 
(fakti.org)

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”

U naporima da, barem tako tvrde, smanji mogućnost financiranja terorizma i pranja novca, Europska unija najavila je oštru i nemilosrdnu borbu protiv – keša.

Da – gotovine, papirnatog novca – uglavnom, protiv “opipljivih para”, vrlo vjerojatno i zato što se njezina borba protiv originalnih terorista od krvi i mesa posljednjih desetljeća nekako pokazala uzaludnom.

Zašto protiv gotovine?

Zato što je upravo keš, prema brojnim europskim i svjetskim istraživanjima, platforma koja idealno pogoduje “lošim dečkima”; svima onima koji za sobom ne žele ostavljati digitalne niti ikakve druge tragove, koji žele ostati skriveni, daleko od očiju javnosti, a kamoli represivnog aparata koji ih godinama bezuspješno pokušava uloviti.

Šalu na stranu – svijet ionako već spontano sam po sebi sve više odbacuje gotov novac i okreće se kartičnom plaćanju – pa čak i plaćanju virtualnim apoenima – ali sudeći prema najnovijoj inicijativi Europske unije koja je predložena 23. siječnja ove godine, u skorijoj budućnosti praktički više neće biti moguće u potpunoj anonimnosti za gotov novac kupovati one malo skuplje i vrednije artikle.

Dozvoljeni prag

Što će biti eventualni maksimalni dozvoljeni prag u korištenju gotovine, još nije poznato, ali moguće je da će se Europska unija poslužiti već nekim postojećim ograničenjima i regulativama koje pojedine zemlje EU koriste znatno prije nego što je predložena ova inicijativa.

Poznat je primjer Francuske, gdje je gornja granica gotovinskog plaćanja 3000 eura za fiskalne rezidente, a trgovci kod primanja gotovine imaju pravo odbiti sve uplate koje podrazumijevaju više od 50 kovanica.

Njemačka, Malta, Cipar, Slovenija, Island, Austrija i Litva dosad nisu osjećale potrebu implementirati ovaj limit, iako je njemačka Vlada, obavijestio je u veljači prošle godine Deutsche Welle, intenzivno stala razmišljati treba li možda uvesti gornju granicu za plaćanje u kešu.

Postojeća rješenja razlikuju se od države do države – u Mađarskoj privatne osobe, primjerice, ne poznaju limit u plaćanju gotovinom, ali pravne su obvezne odbiti gotovinu ako svota premašuje milijun i pol mađarskih forinti (oko 5000 eura), dok se u Portugalu kartica mora provući za svaku kupnju iznad 1000 eura.

U Češkoj je limit za plaćanje gotovinom zacementiran na 350.000 kruna (oko 14.000 eura), a limit za rezidente u Španjolskoj postavljen je na 2500 eura.

Dakle, tisuću je rješenja i modela među kojima se može birati, a sve u svrhu poštovanja već donesenog akcijskog plana EU u borbi protiv terorizma koji podrazumijeva ažuriranje europskih regulativa i prilagođavanje postojećih novim prijetnjama i metodama borbe.

Poznata je činjenica, upozorava znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Jelena Budak, da se dio kriminalnih aktivnosti, a tako i terorizma, financira gotovinom, što je u posljednje vrijeme posebno vidljivo na primjeru krijumčarenja ljudi, odnosno izbjeglica koje na putu prema EU plaćaju usluge krijumčarenja u gotovini.

“Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže i skuplje zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati nelegalno stečen novac. Razumljivo je onda da se politikama nastoji suziti manevarski prostor i novčane tokove usmjeriti u kanale koje je moguće kontrolirati” – pojašnjava Budak napore Europske unije.

Kako se objašnjava u ovoj inicijativi, ona se savršeno nadovezuje na odluku Europske centralne banke (ECB) iz svibnja 2016. godine, kojom se ukida daljnja proizvodnja novčanice od 500 eura, a dopušteno je da bude u optjecaju najkasnije do 2018. godine, nakon čega je više neće smjeti biti na tržištu.

Pranje novca

Inicijativa se nadalje nadovezuje na treću Europsku direktivu protiv pranja novca, koja dilere umjetninama i antikvitetima prisiljava da identificiraju sve kupce i vode podatke o svim transakcijama većim od 15.000 eura.

Ipak, prije nego što inicijativa doista bude prihvaćena, Europska će unija morati riješiti nekoliko prepreka koje stoje na putu njezine implementacije.

Prvo, treba utvrditi neki gornji limit dopuštenog gotovinskog plaćanja koji će biti prihvatljiv i smislen u svim zemljama EU, posebno s obzirom na šarolikost njihove platežne moći, valuta, gospodarskih prilika, ali i postojećih praksi kad je u pitanju kartično plaćanje.

Stalni nadzor

Hrvatska je, primjera radi, s gotovo devet milijuna debitnih i kreditnih kartica i njihovim godišnjim rastom od dva posto u samom vrhu EU prema broju kartica po stanovniku, ali je i dalje muči problem što se karticama može plaćati u samo 11 posto ukupnog broja poslovnih objekata, kao i činjenica da se 44 posto izdanih kartica zapravo ne koristi.

Drugo, Unija će se morati pozabaviti i optužbama onih koji tvrde da je ograničavanje korištenja gotovine zapravo korak prema potpunom i legaliziranom gubitku anonimnosti koji će vladama zemalja Europske unije praktički dopustiti kontinuirani nadzor svih njihovih građana.

Najglasniji je u promicanju ove ideje posljednjih dana investicijski guru Jim Rogers, koji incijativu uspoređuje s Big Brotherom.

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”, znakovito je poručio i naglasio da će Vlade, u pokušaju da zataškaju prave razloge kompletnog nadzora, uvijek to opravdavati “javnim dobrom”.

Jelena Budak ipak ističe da je u digitalno doba posve iluzorno vjerovati da korištenjem gotovine štitimo svoju privatnost.

“Zapravo je štitimo u zanemarivoj mjeri u odnosu na druge sfere svakodnevnog života, u kojem privatnosti jednostavno više nema. Nije problem zadiranje u privatnost u smislu prikupljanja podataka o transakcijama, nego je glavno pitanje tko ima pristup podacima i ovlasti korištenja te u koje svrhe. Dakle, pitanje je nadležnosti i kontrole, a za to, bojim se, nitko nema pouzdano dugoročno rješenje ni na svjetskoj razini.

Pojedinac jednostavno mora biti svjestan da u današnje doba u svakom djeliću svog života ostavlja neizbrisiv zapis i da ga korištenje gotovine neće spasiti od narušavanja privatnosti – smatra Budak. Sličnog su mišljenja i predlagatelji inicijative koji se većinom pozivaju na veliko Europolovo istraživanje pod nazivom “Zašto je gotovina i dalje kralj plaćanja”.

Riječ je o velikoj strateškoj analizi načina i metoda korištenja gotovine od strane kriminalnih organizacija i terorista, a među kojima su krijumčarenje ili pranje novca, kao i nešto sofisticiraniji načini stapanja nelegalnih sredstava u posve legalnu ekonomiju.

Ono što je na razini EU zamijećeno kao paradoks jest činjenica da se količina papirnatih novčanica, neovisno o redovitom godišnjem smanjenju udjela gotovinskog plaćanja, neprestano povećava, pa ih je krajem 2014. godine na razini Unije u optjecaju bilo ukupno trilijun, od čega se 54 posto odnosi na velike novčanice od 100 do 500 eura.

Krupne novčanice

Općenito, tada zabilježene novčanice od 500 eura u optjecaju novca predstavljale su gotovo 30 posto ukupno dostupnog novca u gotovini, što je bilo posebno znakovito s obzirom na to da su brojna istraživanja pokazivala kako 56 posto ispitanika nikad u životu nije uživo vidjelo tako izdašnu novčanicu.

Gdje su se, dakle, sve one nalazile i je li doista moguće da su isključivo u rukama kriminalnih organizacija?

Europol vjeruje da jest, a to dodatno potkrepljuje podacima iz 2011. godine, koji su pokazali da se od tadašnjih 840 milijardi eura novčanica u optjecaju za konkretne transakcije koristi ukupno jedna trećina te da za nekih 200 milijardi eura istražitelji ne znaju gdje se nalaze niti za što se koriste.

Naravno, ne služi baš sav taj novac za ilegalne poslove jer čak i kriminalci imaju potrebu obavljati legalne transakcije – primjerice, kad si kupuju hranu, plaćaju noćenja, podmiruju troškove prijevoza.

Njegov dobar dio, dakle, koristi se u svrhe potpuno legalne ekonomije, ali se onda i dobar dio nelegalnih sredstava stapa u legalnu ekonomiju, čime mu se prikriva trag te zauvijek gubi izvor.

Metode su šarolike – od fizičkog krijumčarenja novca (u tome prema podacima Europola prednjače Kinezi i Nigerijci dok je za Ruse i Ukrajince zamijećeno da u velikom broju i često na granicama prijavljuju unos maksimalnih zakonom propisanih iznosa u pojedinu destinaciju), preko njegova pretakanja u “cash friendly” biznise poput restorana, autopraonica, solarija i ostalih obrta koje smo navikli gledati u filmovima.

Prljavi novac

S globalizacijom se potom javlja i takozvana “Trade base money laundering” metoda, koja podrazumijeva stapanje ilegalnih sredstava u legalnu ekonomiju kroz burzovne transakcije, no i dalje najviše prednjači “zamjena” prljavog novca za vrijednosti poput dijamanata, umjetnina, nakita ili nekretnina, koji ne samo da ne gube na vrijednosti, nego u nekim slučajevima mogu osigurati i profit.

Financiranje terorizma, spominje se u istraživanju, pritom se razlikuje od pranja novca, ponajviše zato što se u pranju novca pokušava sakriti njegov trag dok se kod financiranja terorizma pokušava prikriti cilj za koji će novac u konačnici služiti.

Metode kojima se koriste teroristi pritom su slične onima koje se koriste u pranju novca.

Gotovinu se rado krijumčari preko granice, kao u slučaju dvojice Libanonaca koji su 2013. godine na briselskom aerodromu uhićeni sa 770.000 eura gotovine za koju se sumnjalo da je za financiranje Hezbollaha.

Keš se potom povezuje i s nedavnim slučajevima terorističkih napada u Belgiji i Parizu, a posebno s ovim posljednjim, u kojem je jedan od terorista, osumnjičen za ubojstva 17 osoba, pred policijom bježao s ukupno 20.000 dolara u gotovini.

Kad je u pitanju Hrvatska, inicijative EU možda neće pripomoći u svrhu borbe protiv terorizma, ali je svakako dobra za gospodarstvo u kojem, prema procjenama, 10 do čak 30 posto otpada na sivu ekonomiju.

Bezgotovinsko plaćanje ima važnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije jer svaka transakcija elektroničkog plaćanja ostaje zabilježena, a za gotovinsko se plaćanje legalnih kupnji ponekad ne izdaje račun. Za plaćanje karticom ili elektronskim putem u pravilu se izdaje račun, transakcija je u svakom slučaju zabilježena i obračunavaju se porez i druga davanja. Bezgotovinsko plaćanje suzbija poreznu utaju, rad na crno i druge oblike sive ekonomije – pojašnjava Jelena Budak.

To možda najbolje sugerira da će i kod nas, čini se, biti prilično velik broj onih koji se ovoj inicijativi odupiru.
 
(jutarnji.hr)

NOVČANICE OD 500 EURA NEKI U ŠALI NAZIVAJU “BIN LADEN” JER JE TOBOŽE KORISTE SAMO TERORISTI

Epski rat protiv keša se razvija brže nego što možemo zamisliti. Svaki put kad nam se čini da se sve već završilo, dogodi se novi važan zaokret.

Indija je najvažniji nedavni očiti primjer. Trapavi fijasko od prije nekoliko tjedana, u kojem je vlada u trenu “demonetizovala” dvije najvažnije novčanice, gurnuo je zemlju u kaos.

Postoje i manji primjeri. Ovog mjeseca u američkom gradu New Orleans lokalne vlasti odlučile su da prometna uprava prestane primati gotovinu od vozača.

Više podružnica Citibank u Australiji potpuno je prestalo koristiti gotovinu.

Bivši ministar financija SAD Larry Summers napisao je članak prošlog tjedna o tome da nas “indijsko iskustvo neće spriječiti da provodimo preporuke o prestanku emitiranja gotovine u SAD, Europi, pa i u ostatku svijeta”. To jest, unatoč kaosu u Indiji, SAD bi trebalo smanjiti emisiju novčanica od 100 dolara, smatra Summers.

Propovjednici novčano-kreditne politike gotovo uvijek vrte jednu te istu ploču: samo kriminalci i teroristi koriste novčanice velike nominalne vrijednosti.

Kenneth Rogoff, profesor Harvardskog sveučilišta i bivši stručnjak MMF i Saveznih rezervi SAD, nedavno je objavio knjigu “Prokletstvo gotovine“. Ben Bernanke ju je nazvao “zanimljivom i važnom knjigom”.

I, što teško da je bilo neočekivano, u niz članaka na Amazon.com hvale se “blistavi pojmovi” Rogoffa u toj “sjajnoj knjizi”.

Rogoff, kao i većina njegovih kolega, tvrdi da se novčanice velike nominalne vrijednosti – 100 dolara ili 500 eura – koriste isključivo u “trgovini drogom, trgovini ljudima, prilikom iznuđivanja i mita”.

Novčanicu od 500 eura oni u šali čak nazivaju “Bin Laden”, pošto je koriste samo teroristi.

Pritom, pojedina istraživanja pokazuju da kritika gotovine nije utemeljena u stvarnosti.

Ispostavlja se da su u zemljama koje koriste novčanice veće nominalne vrijednosti mnogo niži pokazatelji kriminaliteta, između ostalog, i organiziranog kriminala.

Istraživanje je bilo vrlo jednostavno: stručnjaci su uzeli podatke Svjetskog ekonomskog foruma, u kojima se procjenjuje uzajamni odnos poslovne klime naspram razine organiziranog kriminala u više zemalja.

Švicarska, s njenom novčanicom od 1.000 franaka (oko 1.000 američkih dolara), ima jednu od najnižih stopa organiziranog kriminala na svijetu, ističe Svjetski ekonomski forum.

Isto je i kada je u pitanju Singapur, u kojem je u opticaju novčanica od 1.000 singapurskih dolara (oko 700 američkih).

Najveća novčanica u Japanu je ona od 10.000 jena – 88 dolara – a Japan ima izuzetno nisku stopu kriminala.

Isto je i u UAE, gdje najveća novčanica iznosi 1.000 dirhama (272 dolara).

Uostalom, ako se već analizira razinu kriminala u zemljama, vjerojatno su najveće stope kriminala u zemljama u kojima se koriste novčanice male nominalne vrijednosti.

Venezuela, Nigerija, Brazil, Južnoafrička Republika – organizirani kriminal tamo cvijeta kao nigdje drugdje, a vrijednost najvećih novčanica u tim zemljama jedva doseže 30 dolara.

To se tiče ne samo organiziranog kriminala, već i korupcije i porezne evazije.

Jučer smo govorili o Gruziji, maloj zemlji na obali Crnog mora, koja se smatra jednim od najučinkovitijih mjesta za poslovanje, pošto ima izuzetno nisku razinu korupcije.

Pa ipak, u Gruziji je podnesen zakonski prijedlog koji zabranjuje novčanice velike nominalne vrijednosti od 500 larija – oko 200 dolara – to je vrlo veliki pokazatelj za zemlju u kojoj prosječna plaća iznosi nekoliko stotina dolara mjesečno.

Usporedite to sa Malezijom ili Uzbekistanom, dvjema zemljama u kojima korupcija svijeta. Novčanica najveće nominalne vrijednosti u Maleziji je ona od 50 ringita – oko 11 dolara. U Uzbekistanu je 5.000 soma – što je mizernih 1,57 dolara.

To jest, političke i financijske ustanove žele da vi dobrovoljno dođete do ideje o ukidanju ili barem smanjenju količine gotovine. Radi toga su spremni voditi svu moguću propagandu među stanovništvom, kako bi utuvili u glave ljudi ideje o neraskidivoj povezanosti između visoke stope kriminala i novčanica visoke nominalne vrijednosti.

Ukratko, nikakvi podaci ne potvrđuju takve tvrdnje. To je još jedna prijevara, koja će im dati više mogućnosti za realizaciju osobnih ambicija na račun vašeg osobnog života i slobode.
 
(fakti.org)

Najgore tek dolazi, čekaju nas kolaps mirovinskog sustava i ulični nemiri

Zagrebačko kino bilo je jedno od 17 europskih kina u kojima je nedavno održana istovremena projekcija dokumentarnog filma “Prognostičar” o kontroverznom ekonomskom analitičaru Martin A. Armstrongu koji je do zapanjujućih detalja predvidio sve globalne financijske krize od 1987. godine naovamo, a koji tvrdi da upravo danas počinje nova velika kriza, koja će se odraziti na vrijednost američkog dolara, ali i na čitavu ekonomiju SAD-a i njen utjecaj u svijetu.

Nakon projekcije publika u svih 17 kina iz osam europskih zemalja u izravnom je prijenosu gledala gostovanje Martina A. Armstronga u Ateni, odakle je odgovarao na pitanja koja mu je publika slala putem Facebooka. Mnoge, pogotovo Grke, zanimalo je što će se dogoditi s Eurozonom.

Bježite odande. Što prije izađete, prije ćete se oporaviti – rezolutno je odgovorio Armstrong, koji je bio jedan od stručnjaka s kojima su se idejni tvorci eura konzultirali u trenucima stvaranja nove valute. Armstrong tvrdi da ih je tada neuspješno odgovarao od načina na koji su krenuli u stvaranje europske ekonomske unije.

Već je tada bilo jasno da će se državni dugovi sručiti na glavu zemljama poput Grčke, koji su ih morali konvertirati u eure, prilagođavati tečajeve… Upozoravao sam da se prvo moraju urediti državni dugovi, a onda ići u stvaranje nove valute, no u Bruxellesu su mi rekli da narod nikad ne bi glasao za takve mjere, dok uvođenje zajedničke valute implicira određeni optimizam kojem će se ljudi prikloniti – prisjetio se Armstrong, koji je svojedobno bio jedan od najutjecajnijih konzultanata na svijetu, no zamjerio se financijskom establišmentu nakon što je počeo javno prokazivati zakulisne igre poput one u kojoj je, kako tvrdi, klan američkih bankara nakon propalog financijskog pogodovanja na ruskom tržištu ucjenjivao ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i posredno doveo Putina na vlast.

Kad je Reaganova administracija kroz grupu G5 1985. godine pripremala intervenciju u globalno tržište valuta, bio sam jedan od 35 stručnjaka koje su teatralno pozvali na konzultacije o tome kako “spasiti svijet”.

Došao sam s nekim konkretnim prijedlozima, oni su to poslušali, rekli da je mojih 15 minuta isteklo i na koncu u povijesnom dokumentu potpisanom u hotelu Plaza objavili vlastite, unaprijed donesene zaključke. Na sličan sam način 2012. godine upozoravao na katastrofu sa švicarskim frankom, ali njihovi političari su se sa mnom također samo formalno konzultirali. Morate razumjeti da vlade u sprezi s krupnim kapitalom ne rade ništa protiv vlastitog interesa.

Na papiru stoji da su se konzultirali sa stručnjacima, no ekonomske analize koje naručuju i obilno plaćaju unaprijed su namještene. To su pravila po kojima igraš ili ispadaš iz igre – tvrdi Armstrong, koji je proveo 11 godina u američkom zatvoru, u slučaju koji mnogi danas smatraju namještenim, a u kojem je bio optužen za financijske malverzacije po tzv. Ponzijevoj shemi.

Radi se o zabranjenom modelu poslovanja u koji je potrebno stalno dovoditi nove investitore, u protivnom se sistem raspada.

Tražili tajnu formulu

Armstrong je 1999. godine optužen da je u suradnji s Republic New York Bank na taj način s američkim investitorima poslovao u Japanu, što je izazvalo velik skandal u financijskim krugovima. Određene sumnje u istinitost optužbi počele su se javljati kad je novinarima bilo apsolutno zabranjeno praćenje bilo kojeg dijela sudskog procesa, a jedino na čemu je sudac uporno inzistirao bilo je da Armstrong preda prastari laptop na kojem se nalazio softver koji mu je omogućio predviđanje budućih financijskih kriza.

Armstrong je odbijao predati matematičku formulu koju je stvorio, koja bi u krivim rukama mogla biti zloupotrijebljena, zbog čega su mu rekordnih sedam godina produljivali zatvorsku kaznu na račun “nepoštovanja suda”. Na koncu je priznao krivnju i odslužio još pet godina zatvora za financijsku prijevaru, no laptop s “magičnom formulom” nikad nije predao vlastima.

Čitavo to vrijeme na njegovu hard disku netaknute su stajale prognoze koje su se, dok je Armstrong robijao, jedna po jedna počele obistinjavati: pad vrijednosti američkih dionica, financijska kriza i dokapitaliziranje propalih banaka, kriza eurozone koja se najsnažnije osjetila u Grčkoj…

Gledajući film “Prognostičar” i slušajući Armstrongovo predavanje, sve djeluje kao jedna velika teorija zavjere, gledatelj sumnja, pita se je li moguće da jedan čovjek ima toliki uvid u kretanja globalne ekonomije, no brojni moćnici koji su se oko Armstronga okupljali, od Margaret Thatcher do najvećih brokera s Wall Streeta, govori da se radi o čovjeku s barem određenom dozom ozbiljnog kredibiliteta.

Armstrong redovito na svojim web-stranicama objavljuje analize i nove ekonomske procjene, uključujući zloguko proročanstvo da će se upravo danas, 1. listopada, pokrenuti nova velika financijska kriza koja bi ovaj put trebala zahvatiti Sjedinjene Američke Države, poljuljati vrijednost dolara te smanjiti utjecaj američke vanjske politike.

Gledajući njegove dugoročne prognoze, globalna dominacija SAD-a u idućih bi 70 godina trebala potpuno nestati, dok se kao novi igrači, iako i sami s velikim problemima koji ih čekaju, javljaju azijske zemlje.

Europu, tvrdi Armstrong, u skoroj budućnosti očekuju veliki klasni nemiri koji bi mogli redefinirati društvena uređenja zemalja Starog kontinenta.

Govoriti babilonski

Dok ekonomija cvate, nitko se ne buni. Uništi ekonomiju i dolaze nemiri, ratovi… Europska politika štednje usmjerena je protiv naroda i prijeti novom radikalizacijom. Situacija me na trenutke podsjeća na onu u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata, a ne zaboravite da je ona proizvela Hitlera – kaže Armstrong upozoravajući da se Europljani, za razliku od Amerikanaca u doba Velike depresije, snažno oslanja na ideju da će se država brinuti za njih u trenucima nemoći pa predviđa da će slom mirovinskog sustava biti jedan od okidača društvenih previranja.

Snažnije nego ikad prije nameće se koncept nacionalnog duga koji je čisto pogodovanje bankarima i prisiljavanje novih generacija na otplaćivanje zajmova na koje nisu pristali. A sama država ponaša se po Ponzijevoj shemi, oporezujući mlade kako bi financirala starije i zapravo nikada ne vraćajući vlastite dugove. No sada kada nacije stare više nema dovoljno novih “investitora” koji bi isplaćivali starije generacije “ulagača” u sustav. Kad ljudi u 65. godini života shvate da njihovih mirovina nema, nastat će kaos. U Europi očekujem da će se to dogoditi 2017. godine. Kad Europljani shvate da su opljačkani, porast će broj samoubojstava, ljudi će izaći na ulice, vlade će padati. Sve vlasti u povijesti tako su propale. Da nisu, danas bismo svi govorili babilonski – poantira Armstrong.

Europska unija propada identično kao stara Grčka

Model ekonomske pouzdanosti koji je Armstrong godinama razvijao i prema kojem se ravna predviđajući buduće oscilacije globalne ekonomije temeljen je na ciklusima krize i blagostanja koji se ponavljaju već tisućama godina, od kad je traga prvog kovanog novca.

Zanimljivo je da večeras sjedimo u Ateni, simbolu kolapsa eurozone, jer na identičan je način tekla krivulja rasta moći i velikog sloma stare Grčke u periodu od 455. do 404. godine prije Krista. Ja nisam mag ni prorok, samo sam pedantno u računalo unio sve što sam naučio o tokovima novca i robnih dobara. Svoj model prvo sam testirao na prošlim događajima, a potom za predviđanje budućih, u čemu sam uspio – tvrdi Martin A. Armstrong, na čije se nove prognoze oslanjaju brojni investitori.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)

Prema riječima nekih, počeo je vrlo tajni rat protiv novca. Bolje pripazite na svoje račune u banci, debitne kartice i rezerve zlata

Svjetska elita se ovog vikenda tajno sastaje na Bilderberg konferenciji, koji se održavao u luksuznom odmaralištu Telfs-Buhen u Austriji.

Istraživački novinari su potvrdili da su privatne rasprave među vodećim moćnim brokerima sa svih strana svijeta uključivale sporazume o ograničavanju pretvorbe i penalizacije, a kasnije čak i zabrani keša, piše infowars.com.

Među onima koji su došli na na sastanak se nalaze razni bogati moćnici, bankari, sponzori i mnogi drugi, a jasno je da se njihova agenda poklapa sa onim o čemu se već neko vrijeme spekulira.

Početak ukidanja novca je blizu. Moćna skupina Bilderberg će raspravljati o uvođenju kontrole kapitala među prosječnim stanovnicima, dok će HSBC banka, čiji su predstavnici također prisustvovali na
konferenciji, platiti više od 40 milijuna dolara za ilegalno pranje novca, koje uključuje dilere oružjem i pomaže bogatima da ne plaćaju porez.

Ironija je u tome da će HSBC biti dio pregovora koji će se svoditi na ukidanje keša i uvođenje kontrole kapitala običnim stanovnicima s ciljem zaustavljanja poreznih prijevara i omogućavanja veće kontrole država nad financijama stanovnika.

Za vrijeme konferencije, Bilderberg će dati zeleno svjetlo za ekonomska ograničenja pod opravdanjem da se zaustavi financiranje terorističkih skupina poput ISIS-a. U Bilderbergu će se također raspravljati o kontroli prodaje dragocjenih metala u Europi.

Brojni utjecajni ljudi su se u posljednje vrijeme počeli pozivati na ukidanje fizičke valute, omogućavajući središnjim bankama i vlastima da izravno kontroliraju financije pod opravdanjem sprječavanja ekonomskog kolapsa.

Kad god nešto uključuje bankare i veliku dozu tajnosti, to ne može biti dobro za obične ljude.

Ukoliko se keš kriminalizira, svi će biti primorani koristiti digitalnu valutu preko sustava koji se kontrolira i prati od početka do kraja od strane bankarske industrije.

Tako će insajderi dobiti moć, podatke i profit nad svakom transakcijom.

To zaista jeste žig zvijeri … svijet u kojem se slobodni ljudi kriminaliziraju i u kojem je pokoravanje jedini prihvaćeni način plaćanja.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
Izvor: Webtribune.rs
priredio: NSP
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21528"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Objava rata gotovinskom plaćanju se sve više rasplamsava. Najnoviji borac koji ulazi na teren jeste JP Morgan Chase, jedna od najvećih banaka u svijetu, koja je nedavno usvojila politiku zabrane upotrebe novca na odabranim tržištima, zabranjujući isplate novca s kreditnih kartica, hipoteka i kredita za automobile, ne odobravajući čuvanje pravog novca u sefovima

Drugim riječima, rat je prešao s riječi na djela.

Ovih 10 činjenica će vas natjerati da se naježite ukoliko cijenite slobodu i anonimnost:

1. Kenneth Rogoff (uvod u rad “Troškovi i koristi od postupnog ukidanja papirnatog novca”):

“Unatoč napretku u tehnologijama transakcija, papirni novac još uvijek čini značajan dio zalihe novca u mnogim državama. Međutim, on ima brojne mane. Prvo, može olakšati izbjegavanje poreza i sivu ekonomiju. Drugo, njegovo postojanje omogućuje nepostojanje kamatne stope”.

Drugim riječima, novac je izvor svog zla i mora biti uništen jer vlast ne može pratiit svaki njegov korak, a predstavlja i ograničavajući faktor za sposobnost središnjih banaka da nastave sa svojim eksperimentima s kamatnim stopama.

2. Odgovor glavnog ekonomiste Citigroup-a, William Buitera na izjavu monetarnog ekonomiste, Charlesa Gudharta da je ukidanje valute “šokantno iracionalno”.

“Moraju se usporediti ove posljedice i posljedice anonimnosti valute koja je prisutna u društvu. Iako je teško predstaviti prave dokaze, vrlo je vjerojatno da su siva ekonomija i kriminalna zajednica među najvećim korisnicima valute”.

Čini se da je ovo skrivena namjera iza čitave priče o zabrani novca: da se izbjegne osobna anonimnost.

3. Francuski ministar financija, Michelle Sapin, naveo je da su ubojstva u Charlie Hebdo posljedica toga što su ubojice mogle kupiti opasno oružje novcem.

On je ubrzo nakon toga najavio kontrolu kapitala i gotovinskih isplata manjih od 3.000 eura. “Takve radikalne protumjere su bile neophodne kako bismo se izborili protiv zlouporabe novca i anonimnosti u francuskoj ekonomiji”.

4. Guillermo de la Deheza, španjolski ekonomist, bivši visoki državni službenik i trenutni međunarodni savjetnik banaka Banco Santander i Goldman Sachs, već je ocrnio novac kao izvor svog zločina i zla, kada je 2007. godine napisao članak pod naslovom “Velika prednost svijeta bez novca”.

“Bez novca bismo živjeli u mnogo sigurnijem i manje nasilnom svijetu pošto bi ilegalne aktivnosti koje se pokreću novcem bile izbjegnute”.

Deheza smatra da bi novac trebao zamijeniti elektroničkim isplatama u kojima bi se svaki korak mogao pratiti.

5. Ekonomist i bivši američki državni ministar rada, Robert Reich, ne može sakriti svoju radost u intervjuu koji je dao za CBS News:

“Doći će vrijeme, iako ne znam točno kada, kada će fizički novac prestati postojati”.

6. David Volman, autor knjige “Smrt novca”, rekao je za CBS zašto je novac toliko nepraktičan:

“Svi misle da je uporaba novca jednostavna, brza i sigurna. Međutim, ona nije ništa od toga. Njegovo premještanje, čuvanje, osiguravanje, pregledavanje, uništavanje, redizajniranje i opskrbu – košta!”.

7. Osnivač davatelja mobilnih isplata Square, Jack Dorsi, izgleda da shvaća da vlast mora učiniti više od toga da samo ubiju novac. One moraju istaknuti alternativu:

“Mislim da postoji opća želja u američkoj kulturi da se pronađe nešto praktičnije i osobnije”.

Kao što smo svi svjesni, nema ništa manje osobno od novca. Mobilne isplate će uskoro riješiti taj problem.

8. Chris Skinner, autor knjige “Budućnost bankarstva i digitalnih banaka”, navodi da digitalni novac ne pruža samo osobniji pristup, već i doprinosi sigurnijem platnom sustavu, posebno nakon što su se pojavili biometrijski sustavi autentifikacije.

“Zamislite da je vaš platni mehanizam ugrađen u sat koji vam je dala banka. Sat posjeduje RFID ili NFC sposobnost, biometrijsko prepoznavanje i podržavaju ga postojeće infrastrukture za transakciju.

Tako kupac može otići u bilo koju prodavaonicu, mahne satom i pritisne prstom da bi isplatio svoj račun. Nema potrebe ni za karticom ni za novcem.

To je vizija budućnosti platnog sustava i skoro smo je dostigli. Već postoje brojni beskontaktni platni terminali koji funkcioniraju na prepoznavanju otiska prsta. Jedini preostali logični korak je da se uvedu biometrijski platni sustavi zasnovani na biometriji”.

Kao što kaže izreka: Možete napraviti novu šifru nebrojeno puta, ali biometriju samo jednom. Ima li nečega što vas zabrinjava vezano za ovo?

9. Zaklada Billa i Melinde Gates je dodala novi zaplet 2015. godine. Tehnologija je spremna, samo je pitanje vremena kada ćemo početi koristiti njene pogodnosti u svijetu bez privatnosti.

Postoji li bolje mjesto za provođenje ogromnog društvenog eksperimenta od subsaharske Afrike, gdje vladine i nevladine organizacije vrijedno rade s bankama i telekomunikacijskim tvrtkama kako bi zamijenile novac nekom mobilnom alternativom. Evo što se navodi u godišnjem pismu zaklade:

“Pošto postoji velika potražnja za bankarstvom među siromašnima i zato što bi siromašni mogli biti profitabilne mušterije, poduzetnici u državama u razvoju rade nešto uzbudljivo, što bi moglo vremenom se primijeniti i u razvijenim zemljama”.

Ono što fondacija ne spominje jest da je ona vrlo zainteresirana u mobilnu inicijativu novca u Africi i da se udružila sa Svjetskom bankom 2010. godine kako bi “poboljšala prikupljanje financijskih podataka” među siromašnima u Africi. Nameće se pitanje da li će Microsoft jednog dana imati koristi od svega toga.

10. Buiterov poslodavac, banka City, veliki igrač u afričkoj areni, nedavno je pokrenuo partnerstvo s USAID-om s ciljem ubrzavanja usvajanja mobilnog novca u zemljama u razvoju. Evo što su oni objavili:

“Proširenje usvajanja mobilnih financijskih rješenja je strategija ključna za ekonomski razvoj s potencijalom izazvati rast i povećati financijski pristup i sigurnost među siromašnim stanovništvom svijeta u razvoju. Cilj je da se ojačaju alternative sustava koji se temelji na novcu i koji je neučinkovit, skup i podložan korupciji”.

Kao rezultat tehnoloških napredaka i prioriteta novih generacija, moguće je da su dani fizičkog novca odbrojani. Međutim, postoji vrlo velika razlika između prirodne smrti i eutanazije.

Jasno je da se vrlo moćne vlasti, banke, korporacije i nevladine organizacije spremaju da usmrte novac, ali ne zato što to koristi nama, već zato što je od koristi njima.

Prepustiti ćemo vladi i financijskim institucijama i organizacijama koje su na sve moguće načine izdale naše povjerenje potpunu kontrolu nad svakom transakcijom. Posljedica svega toga će biti gubljenje individualne slobode i privatnosti.
 
(wolfstreet,webtribune.rs,youtube.com/uredio:nsp)