Nakon što je nedavno svijetom odjeknula vijest da su slanina, šunka i kobasice kancerogene, mnogi su s pravom pomislili da nam više ništa nije preostalo i da sve izaziva rak

No, kako bi nam pomogli u ovoj nedoumici, Međunarodna agencija za istraživanje raka stvorila je listu od 116 tvari i aktivnosti koje dokazano izazivaju rak, a na listi se ne nalazi crveno meso (koje samo “vjerojatno izaziva rak”).

Lista se dijeli na tri dijela, “izloženost kancerogenima”, “mješavina kancerogena” i “agensi”

Izloženost kancerogenim tvarima

1. Pušenje duhana: Najučestaliji oblik konzumacije duhana je uvlačenje dima cigarete, a o opasnostima pušenja već je odavno sve rečeno. Inače, duhan se konzumira još od 5000.-3000. godine prije Krista kada je u Južnoj Americi započeo uzgoj ove biljke.

2. Solarij: Solariji i solarij svjetiljke su naprave koje uz pomoć ultraljubičaste radijacije pomažu pri dobivanju kozmetičkog tena, ali u isto vrijeme čovjeka pretjerano izlažu UV radijaciji koja izaziva rak, katarakt i prerano starenje kože.

3. Proizvodnja aluminija: Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Dulja izloženost isparavanjima kemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.

4. Arsen u vodi: Izuzetno otrovna kemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsen dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i mjehura.

5. Proizvodnja auramina: Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje bojila. Studija je pokazala da je velik broj tumora mjehura kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tijekom procesa proizvodnje.

6. Proizvodnja i popravak obuće: Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu i ostalim otapalima. Doduše, ovaj rizik znatno ovisi o trajanju i razini izloženosti.

7. Čišćenje dimnjaka: Dimnjačari, zbog izloženosti čađi i prašini, obolijevali su od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv “dimnjačarski rak”.

8. Gasifikacija ugljena: Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.

9. Destilacija kamenog ugljena: Katran kamenog ugljena gusta je crna tekućina koja ostaje nakon destilacije kamenog ugljena, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u izravni doticaj već se može raditi i o zagađenju zraka.

10. Proizvodnja koksa: Proizvodnja koksa također je povezano s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.

11. Proizvodnja namještaja: Proizvođači namještaja statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.

12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu: Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.

13. Pasivno pušenje: Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12 tisuća Britanaca umire o pasivnog pušenja.

14. Rad u čeličanama: Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim dijelovima svijeta puno češće obolijevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima.

15. Proizvodnja izopropanola: Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim tvarima, a ova bezbojna i zapaljiva kemikalija snažnog mirisa ima niz primjena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).

16. Proizvodnja ljubičaste boje: Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850., ali tijekom proizvodnje koriste se i neke kemikalije koje su povezane s rakom mjehura. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u prizodnji boja za kosu.

17. Poslovi u kojima se radi s bojama: Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanog rizikom od raka. Slučajevi raka mjehura i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim otapalima. Rak pluća mogle su izazvati olovni kromat i azbest.

18. Rad s katranom: Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.

19. Industrija gume: Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće obolijevali od raka mjehura, raka pluća i leukemije.

20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima: Tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su povećanim rizikom od raka pluća.

Kancergone mješavine

21. Prirodne mješavine aflatoksina: Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.

22. Alkoholna pića: Konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine i jednjaka, a vjerojatno je povezana i s rakom gušterače.

23. Areka: Areka oraščići blagi su stimulans nalik kavi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.

24. Žvakanje lišća betela (bez duhana): Lišće betela najproširenije je u Aziji gdje ga ljudi žvaču pomiješano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine

25. Žvakanje lišća betela (s duhanom): Lišće betela dodatno povećava rizik

26. Katran ugljenog kamena: Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni

27. Ugljeni katran: Radi se o materijalu koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)

28. Loženje na ugljen: Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju ugljenom.

29. Ispušni plinovi dizel motora: Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih tvari i spojeva.

30. Mineralna ulja: Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj skupini što znači da vjerojatno nisu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasificirati kao bezopasne.

31. Fenacetin: Fenacetin je bijeli kristalični prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv boli i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.

32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu: Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali rakom gornjeg urinarnog trakta.

33. Poliklorirani bifenili: spadaju zajedno u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okoliš, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.

34. Kineska slana riba: Prehrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u dijelovima Azije i sjeverne Afrike), može povećati rizik od nazofaringealnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.

35.Nafta iz škriljevca: Nafta koja se dobiva tzv. frackingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Kemikalije koje se koriste prilikom frackinga povećavaju rizik od oboljenja.

36. Čađa: Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina također su povezani s rakom.

37. Duhan za žvakanje: Iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duhan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. No, to nije točno.

38. Drvena prašina: Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.

39. Obrađena hrana: Meso koje na određeni način obrađeno, zbog okusa ili trajnosti.

Kancerogeni agensi i skupine agensa

40. Acetaldehid: Nastaje u tijeku alkoholnog vrenja mošta (dekarboksilacijom pirogrožđane kiseline

41. 4-aminobifenil

42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže

43. Arsen

44. Azbest

45. Azatioprin

46. Benzen

47. Benzidin

48. Benzo(a)piren

49. Berilij

50. Klornafazin

51. Bisklorometil eter

52. Klorometil metil eter

53. 1,3-Butadien

54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat

55. Kadmij

56. Kloroambucil

57. Metil-CCNU

58. Kromium

59. Ciklosporin

60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)

61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)

62. Ciklofosfamidi

63. Dietilstilbestrol

64. Boje na bazi benzidina

65. Epstein-Barr virus

66. Estrogen, nesteroidni

67. Estrogen, steroidni

68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna

69. Etanol u alkoholnim pićima

70. Erionit

71. Etilen oksid

72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom

73. Formaldehid

74. Galij arsenid

75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)

76. Hepatitis B (kronična infekcija)

77. Hepatitis C (kronična infekcija)

78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija

79. HIV tip 1 (infekcija)

80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66

81. Humani T–limfotropni virus tipa 1

82. Melfalan

83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija

84. 4,4′-metilen-bis(2-kloroanilin)

85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilatne agense

86. Iperit, poznat i pod imenom “dušikov iperit”

87. 2-naftilamin

88. Neutronska radijacija

89. Nikal

90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon

91. N’-nitrozonornikotin

92. Opisthorchis viverrini (infekcija)

93. Zagađenje zraka

94. Partikularne tvari u zagađenom zraku

95. Radioaktivni fosfor-32

96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola

97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)

98. Radionuklidi, α-čestice

99. Radionuklidi, β-čestice

100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja

101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja

102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja

103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja

104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)

105. Silicij, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)

106. Solarno zračenje

107. Puder s vlaknima azbesta

108. Tamoksifen

109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin

110. Tiotepa

111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno

112. Treosulfan

113. Orto-toluidin, koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila

114. Vinil klorid

115. Ultraljubičasto zračenje

116. X-zračenje i gama zračenje
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Ekološke žarulje sadrže živu. Živa je moćni neurotoksin koji je naročito otrovan za djecu i trudnice. Živa je posebno otrovna po mozak, živčani sustav, jetru i bubrege

Mnogi od nas su s ciljem da uštede energiju i novac zamijenili stare standardne žarulje sa novim ekološkim svjetiljkama koje štede energiju.

Međutim, nova generacija energetski učinkovitih žarulja je toliko otrovna da je Agencija za zaštitu okoliša SAD pokrenula izvanredni protokol koji se provodi u slučaju lomljenja žarulja i oslobađanja otrovnog plina.

Studija koju su proveli znanstvenici Fraunhofer Wilhelm Klaudic Instituta je pokazala da ove žarulje, ukoliko se slome u zatvorenom prostoru, ispuštaju 20 puta veću količinu žive od maksimalne dopuštene.

Energetski učinkovite žarulje mogu uzrokovati:

• Vrtoglavicu
• Glavobolje
• Migrene
• Napade epilepsije
• Umor
• Nemogućnost koncentracije
• Nervozu

Zašto se treba vratiti običnim žaruljama?

1. Ekološke žarulje sadrže živu. Živa je moćni neurotoksin koji je naročito otrovan za djecu i trudnice. Ona je posebno otrovna po mozak, živčani sustav, jetru i bubrege. Ona također može izazvati oštećenje kardiovaskularnog, imunološkog i reproduktivnog sustava. Živa može dovesti do pojave tremora, nervoze, nesanice, gubitka pamćenja, glavobolje, raka i Alzheimera.

2. Ekološke žarulje mogu uzrokovati rak

Novo istraživanje koje je proveo Peter Brown u Berlinu je pokazala da ove žarulje sadrže otrovne karcinogene koji mogu uzrokovati rak:

• Fenol, blago kiseli otrov u obliku kristala koji se dobiva iz katrana i koristi se u kemijskoj industriji.
• Naftalen, zapaljivo spoj u obliku kristala koje nastaje destilacijom katrana, a koje se koristi u preparatima za odbijanje moljaca i kao sirovina u kemijskoj industriji.
• Stiren, nezasićeni tekući ugljikovodik koji se dobiva kao sporedni proizvod pri proizvodnji petroleja.

3. Ekološke žarulje emitiraju veliku količinu UV zračenja

Lampe koje štede energiju emitiraju UV-B zračenje i male količine UV-C zračenja. Opće je priznato da UV zračenje šteti koži (uzrokuje rak kože) i očima. Zračenje iz energetski učinkovitih žarulja izravno utječe na imunološki sustav i oštećuje kožno tkivo do te mjere da onemogućuje formiranje vitamina D.

Konačno, ove žarulje su toliko otrovne da se ne trebaju bacati u redovno smeće. One predstavljaju opasni otpad.

Ukoliko polomite jednu u kući, otvorite prozore i vrata i napustite kuću na bar 15 minuta kako biste minimalizirali izlaganje otrovnom plinu.

Nažalost, loša vijest je da se stare žarulje sve manje proizvode i da uskoro više neće biti dostupne.
 
*OBAVEZNO POGLEDATI: ŠTEDNE ŽARULJE – paklene žarulje (dokumentarni film) *

 
(webtribune.rs/uredio i preveo:nsp)