Finska bi mogla da postati prva zemlja koja će službeno priznati Kataloniju kao republiku, piše londonski “Daily Express”

Taj potez bi ovu skandinavsku zemlju mogao direktno suprotstaviti Europskoj uniji.

Poslanik iz Laponije, Miko Karna, najavio je, naime, da će finskom parlamentu podnijeti predlog da prizna novonastalu državu, prenosi list.

Kako se podseća, Karna, koji je iz redova vladajuće stranke centra koju predvodi premijer Juha Sipila, čestitao je Kataloniji nakon što je regionalni parlament u petak izglasao odcjepljenje od Španjolske.

Ako bi Finska službeno priznala Kataloniju kao novu državu to bi bio samo još jedan udarac za EU koja je snažno podržala jedinstvenu Španjolsku, navodi list.

“Ako bi Finska priznala Kataloniju, time bi se narugala Europskoj uniji i njenom odbijanju da prizna novi status te države”.

Istovremeno, ukazuje londonski dnevnik, predsjednik Europske komisije i član kontraverzne Bilderberg grupe Jean-Claude Juncker upozorio je da se pojavljuju “pukotine” u okviru EU zbog potresa u Kataloniji koje dovode do rascjepa u Uniji.

Škotska vlada je također uputila poruku podrške, navodeći da Katalonija “mora imati” pravo da odredi vlastitu budućnost.

Škotska vlada je saopćila da “poštuje i razumije” stav katalonske vlade, a centralnu vladu u Španijolskoj kritizirala je zbog “odbijanja dijaloga”.

“Daily Express” piše da bi i Argentina mogla formalno priznati Republiku Kataloniju.

Ljevičarski poslanik argentinskih socijalista Juan Carlos Giordano, koji zastupa provinciju Buenos Aires, rekao je, naime, da će u parlamentu podnijeti prijedlog da ta južnoamerička zemlja prizna Kataloniju.
 
(B92)

Španjolska vlada najavila je u subotu uvođenje izravne uprave nad Katalonijom te objavila kako će idući tjedan, nakon što odluku potvrdi Senat, oduzeti ovlasti sadašnjim katalonskim vođama te što prije raspisati nove izbore u “neposlušnoj” pokrajini

“Nije bilo druge”, izjavio je španjolski premijer Mariano Rajoy, “neposluh i vladavinu prava morali smo vratiti aktivacijom članka 155. španjolskog ustava”.

Riječ je o članku španjolskog ustava iz 1978. godine kojom se otvara mogućnost da se autonomskoj regiji Kataloniji suspendira autonomija i za kojim do ovog trenutka nijedna španjolska vlada nije posegnula.

Katalonska vlada i njezin vođa Carles Puigdemont još su u četvrtak zaprijetili da će proglasiti neovisnost Katalonije ukoliko se vlada odluči na taj potez i u subotu se čekala Puigdemontova reakcija na strogo pozicioniranje vlade.

Katalonski separatisti probili su prije toga dva roka koja im je dala središnja vlada u Madridu da odgovore na pitanje jesu li nakon referenduma 1. listopada proglasili ili ne neovisnost Katalonije. Puigdemont je čitavo to vrijeme pozivao na dijalog odbijajući odgovoriti na pitanje.

Carles Puigdemont nastavio je i u subotu u dosadašnjem tonu osuđujući napada Madrida na katalonsku demokraciju te je pozvao katalonski parlament na raspravu o mjerama koje je nazvao “najgorim napadima na Kataloniju još od diktature Francesca Franca”. “Katalonija ne može prihvatiti ovaj plan vlade. Odgovor građana bit će snažan i odvesti nas korak unazad”, poručio je Puigdemont.
 

 
Protiv odluke vlade u Madridu (ove, ali i one da zatvori dva istaknuta katalonska separatista) prosvjedovali su jučer brojni Katalonci, prema procjenama lokalne policije njih najmanje 450.000 već je popodne bilo na ulicama Barcelone. Još dok se čekalo obraćanje Puigdemonta, odluku Madrida osudili su njegovi najbliži suradnici.

Predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell nazvala je potez vlade “de facto državnim udarom”. “To je autoritarni puč unutar zemlje članice EU”, izjavila je ona. Katalonski potpredsjednik Oriol Junqueras jednako je žučno reagirao. “Rajoy nije samo suspendirao autonomiju. Suspendirao je i demokraciju”, poručio je Junqueras dok je gradonačelnica Barcelone Ada Colau izjavila kako je to “ozbiljan napad na prava i slobode svih, ne samo građana Katalonije”.

Oglasio se i predsjednik nogometnog kluba Barcelona, Josep Maria Bartomeu, koji je poručio da klub “daje punu podršku katalonskim demokratski izabranim institucijama”.

Eduard Rivas Mateo, glasnogovornik opozicijske Socijalističke stranke, koja načelno podržava stav španjolske vlade, izjavio je da njegova stranka ipak “nepodržava grubu primjenu članka 155″. No, Inés Arrimadas, koja vodi centrističku stranku Ciudadanos, i protivi se odcjepljenju, izjavila je da će “novi izbori vratiti demokraciju u regiju”.

Naime, novi izbori ključan su dio plana španjolske vlade za riješavanje krize s Katalonijom. “Ne možemo u demokratskoj zemlji dopustiti da se ignorira zakon”, objasnio je Rajoy te dodao kako će se u roku od šest mjeseci raspisati izbori u Kataloniji, a “on se nada da će to biti što prije”.

Katalonski vođa Carles Puigdemont izgubit će u međuvremenu sve svoje ovlasti, a njegovu funkciju preuzet će relevantna ministarstva. “Nećemo oduzeti Kataloniji autonomiju već ćemo razriješiti dužnosti osobe koje ne poštuju zakon”, objasnio je Rajoy. Očekuje se da će pod izravnu vlasti Madrida doći ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno da će iz Madrida doći novi šef policije.

Najavljuje se da će se španjolska vlada uplesti i u javne medije koji su većinom bili glavni promotori katalonske neovisnosti. U Senatu Rajoyeva Pučka stranka ima većinu, a već je osigurala potporu glavne opozicijske stranke socijalista pa se očekuje da će svi zaključci vlade biti potvrđeni. No, stvari sigurno neće ići glatko.

Kada Senat potvrdi vladinu odluku, Puigdemont će prestati biti katalonski predsjednik, ali prije toga ima tjedan dana da povuče svoj potez. Vođa katalonskih separatista Puigdemont ranije je zaprijetio glasanjem o neovisnosti pokrene li se članak 155. Istraživanje mišljenja Katalonaca pokazuje da se 68 posto slaže s izlaskom na nove izbore.

U tom slučaju Puigdemontu je pozicija vrlo potresena zbog načina na koji je, barem zasad, iznio cijelu krizu s katalonske strane. Referendum s kojim je počela duboka politička kriza u Španjolskoj, 1. listopada privukao je 43 posto katalonskih građana od koji je 90 posto glasalo za nezavisnost.

No, vlada u Madridu unaprijed je glasanje proglasila ilegalnim jer se protivi Ustavu. Simpatije svjetske javnosti nakratko su se bile nagnule na stranu katalonskih separatista jer je španjolska vlada poslala tisuće policajaca na ulice Barcelone i drugih katalonskih gradova i na sve načine pokušala onemogućiti glasanje na referendumu. Više stotina osoba je ozlijeđeno u sukobu s policijom koja je protiv građana koji su željeli mirno glasati upotrijebila gumene metke i palice.

Pitanje je kako će se prema izborima u režiji Madrida postaviti katalonske stranke. Krajnja lijeva stranka CUP najavila je da će takve izbore bojkotirati. Isto bi mogli napraviti i stranke koje se zalažu za neovisnost.

Od španjolskih nacionalnih stranaka jedino je vođa ljevičarskog Podemosa Pablo Iglesias kritizirao Rajoyja riječima da njegov potez ne otkriva autoritet već nesposobnost vlade da ponudi rješenje. “Ovim se Katalonija odguruje od Španjolske”, izjavio je Pablo Iglesias.

El Pais: Šef katalonske vlade Puigdemont mogao bi i u zatvor

Rajoy jučer nije pozvao na raspuštanje katalonskog paralamenta, ali je naveo da predsjednik parlamenta u Barceloni neće moći poduzeti nijednu mjeru koja bi se mogla prosuditi kao protivna španjolskom ustavu u razdoblju od 30 dana.

Među ostalim, parlament neće moći predložiti novog čelnika na mjesto Puigdemonta ako to prosudi dobrim za šanse separatističkih stranaka na izvanrednim izborima.

Ako bi katalonski lider Carles Puigdemont odlučio proglasiti neovisnost regije od Španjolske, mogao bi biti uhićen zbog poticanja pobune, a za to je moguća zatvorska kazna od čak 30 godina. U Kataloniji su se očekivale velike demonstracije zbog poteza Madrida.
 

#BREAKING ???? 450,000 attended today's march #Barcelona 2 protest against imprisonment of two pro-independence leaders & Spanish intervention pic.twitter.com/KS8LGyMxCK

— Peronella (@peronelladarago) 21. listopada 2017.

 
(jutarnji.hr)

Kako napetosti eskaliraju u Španjolskoj, katalonski separatisti su pozvali građane Katalonije da povuku sav svoj novac iz banaka u potezu koji će vjerojatno izazvati masovno povlačenje depozita iz banaka u regiji

U tweetu “Katalonskih vijesti” koje imaju 270.000 sljedbenika, “Assemblea Nacional” je dao instrukcije svojim pristašama da povuku svoje depozite i sav novac iz banaka CaixaBank i Banco Sabadell u razdoblju od 8 do 9 sati u petak, u znak protesta na odluke vlade u Madridu.

Na početku videa navodi se…

„Odite u 1 od 5 glavnih banaka i podignite što više novca koliko možete. Ne zaboravite, to je vaš novac”.

Catalan News dodaje:

Organizacije civilnog društva u Kataloniji pozvala je na masovno povlačenje novca iz banaka i sa bankomata u petak u 8 sati ujutro kako bi se izvršio pritisak na španjolsu vladu. Organizatori nisu specificirali koliko novca treba podići.
 

Demà, prioritàriament de 8 a 9 h, ves a un dels 5 principals bancs i retira la quantitat que vulguis en efectiu. Són els teus diners! pic.twitter.com/TqQUESFOZJ

— Assemblea Nacional (@assemblea) 19. listopada 2017.

 
Akciju je usmjerena na pet glavnih banaka u Kataloniji: Caixa Bank, Sabadell, Bankia, BBVA i Santander. Organizatori su pozvali klijente banaka Caixa Bank i Sabadell da pokažu svoje neslaganje s nedavnom odlukom banaka da presele svoje sjedište iz Katalonije zbog eskalacije političke krize između vlada u Barceloni i Madridu.

Ovo je prva „izravna i mirna” akcija u organizaciji pokreta Crida po la Democràcia (Call for Democracy).

To je krovna organizacija koja uključuje između ostalih dvije glavne pronezavisne organizacije u Kataloniji: Catalan National Assembly (ANC) i Omnium Cultural.

Masovno povlačenje novaca je također usmjereno protiv zatvaranja predsjednika ANC-a i Omnium-a, Jordi Sáncheza i Jordi Cuixarta, koji se drže u pritvoru od ponedjeljka.

Kao podsjetnik, banke Banco Sabadell i Caixabank – dvije najveće banke u katalonskoj regiji – su preselile svoja korporativna sjedišta izvan Katalonije (uz pomoć španjolske vlade) ubrzo nakon referenduma.

Vrijeme je da saznamo koliko je uistinu solventan (i likvidan) španjolski bankarski sustav.
 

#BREAKING Civil society groups in Catalonia call for mass withdrawal of money from ATMs tomorrow at 8am to pressure Spanish government

— Catalan News (@catalannews) 19. listopada 2017.

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Da li zaista mislite da će i Katalonci i Baskijci u Španjolskoj, ili Korzikanci u Francuskoj vječno trpiti da im neka tamo vlada iz Bruxellesa „kroji kapu“ i uzima novac?

Ili zamislite još na primjer da se na čelu te neke briselske vlade nađe Nijemac? Pa to bi razbilo Europu!

Njemačka ima svoje ekvivalente Kataloniji — u krajnjoj liniji makar u ekonomskom smislu. Ali koliko je vjerojatan katalonski scenario?

Liga šampiona u nezavisnosti: Bayern drži ljestve Barci

„Should I stay or should I go?“ (Da li da odem ili da ostanem) — taj stih iz hita punk grupe „Clash“ utjelovljuje pitanje koje je bilo postavljeno na referendumu nedavno u Kataloniji:

„Ostati ili otići?“

Devedeset posto Katalonaca je glasalo za odcjepljenje od Španjolske. Vlada Španjolske ne priznaje rezultate glasovanja. Da li može doći do održavanja sličnog referenduma u Njemačkoj?

Katalonija je najjača španjolska regija na ekonomskom planu, koja je tijekom 2016. godine proizvela jednu petinu ukupnog BDP-a. Onda ne čudi zašto Vlada Španjolske ne priznaje rezultate referenduma.

Nešto poput španjolske Katalonije, u Njemačkoj je to pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, makar ako je suditi po ekonomskim parametrima.

Prošle godine je ta regija, ograničena rijekama Rurom i Rajnom i pokrajnom Istočnom Vestfalijom, proizvela 670 milijardi eura u robama i uslugama i to je petina ukupnog nemačkog BDP-a. Razlika je, međutim, u tome što se Sjeverna Rajna-Vestfalija nema namjeru odcijepiti se.

Sa druge strane, situacija u Bavarskoj, drugoj pokrajini po ekonomskom potencijalu je potpuno drugačija (BDP je 2016. godine iznosio 576 milijardi eura). U Bavarskoj postoji politička stranka koja se konstantno zalaže za nezavisnost pokrajine čiji je pun naziv Slobodna Država Bavarska. Ne čudi što je naziv te stranke koja se zalaže za nezavisnost krajnje jednostavan: Bavarska stranka.

Referendum u Kataloniji — „scenario za Bavarsku“

Predstavnik Bavarske stranke Florian Weber je pažljivo pratio referendum u Kataloniji. U intervjuu za Sputnjik, ovaj 53-godišnji političar je rekao da su akcije policije bile potpuno neadekvatne.

U svezi s tim, on je spomenuo Završni akt OEBS-a iz Helsinkija, koji su potpisale i Španjolska i Njemačka.

„Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća u tom aktu je bilo dokumentirano pravo naroda na samoodređenje. To da su Katalonci, baš kao i Bavarci, drugi, odvojeni narod, u to apsolutno niko ne sumnja i ne dovodi u pitanje. I samim tim oni imaju pravo na odcijepljenje. Postupci španjolske vlasti koji su prema katalonskim biračima grubo primijenili silu su krajnje nedemokratski i neprihvatljivi“, govori Weber.

Bavarski političar dodaje da on sa svojim pristašama pažljivo prati situaciju u Španjolskoj: „Kada Katalonija postane samostalna, to će biti obrazac po kojem će se i kod nas odvijati ovaj proces.“

Prema posljednjoj anketi, 32 posto Bavaraca se zalaže za samostalnost pokrajine, a prije par godina tek 21 posto se željelo odcijepiti. Zato se Weber nada da će ubrzo imati neophodnu većinu.

Ustav kao brana od raspada

Ipak, i ako bi Bavarska stranka uspjela pridobiti većinu, oni teško da mogu pokrenuti referendum, jer Ustav Savezne Republike Njemačke zabranjuje Bavarskoj da se odcijepi. Takvu odluku je usvojio Federalni ustavni sud početkom tekuće godine. U obrazloženju se navodi da je u Ustavu jasno ukazano da separatističkim tendencijama određenih pokrajina nema mjesta i da takve aspiracije ugrožavaju ustavni poredak.

„Centar nam uzima sve više prava i nameće svoja, što na području kulture, što u školstvu, što u financijskoj politici. To nije ispravan put“, kaže Weber

On dodaje da je slična situacija i u ostatku EU i smatra da se mir u Europi može održati samo ako države svojim subjektima daju pravo na samoodređenje.

„Da li zaista mislite da će i Katalonci i Baskijci u Španjolskoj, ili Korzikanci u Francuskoj vječno trpjeti da im neka tamo vlada iz Bruxellesa ’kroji kapu‘ i uzima novac? Ili zamislite još primer da se na čelu te neke briselske vlade nađe Nijemac? Pa to bi razbilo Europu!“

Vratimo se na muzičku grupu „Clash“ koju smo spomenuli početku teksta. Na kraju njihovog hita „Should I stay or should I go?“ (Da li da odem ili da ostanem) se kaže: „Ako odem bit će nevolje, a ako ostanem bit će je duplo više („If I go there will be trouble and if I stay it will be double“). Bavarci na to kažu: „Vidjet ćemo“.
 
(sputniknews.com)

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih skupina za odvajanje Katalonije – Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.
 

 
(jutarnji.hr)

Juncker je gorljivi sljedbenik Bilderberg grupe koja ga je postavila kao predsjednika Europske komisije

On je kazao da je “vrlo zabrinut” zbog separatističkih tendencija u Europi i ohrabrio je španjolskog premijera Mariana Rajoya da se pobrine za to da situacija bude stavljena pod kontrolu.

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker izjavio je danas da ne želi da Katalonija postane neovisna jer bi to ohrabrilo druge regije da naprave isto, nakon čega bi upravljanje Europskom unijom postalo previše složeno.

“Ako dopustimo Kataloniji, a to nije naša stvar, da se odvoji, drugi će učiniti isto. Ja to ne želim”, rekao je Juncker u svom govoru na sveučilištu u Luxembourgu.

On je kazao da je “vrlo zabrinut” zbog separatističkih tendencija u Europi i ohrabrio je španjolskog premijera Mariana Rajoya da se pobrine za to da situacija bude stavljena pod kontrolu.

Komentirajući katalonske pozive na posredovanje EU, rekao je da Komisija ne može posredovati ako to od nje zatraži samo jedna strana. EU je priopćio da ima povjerenje u Rajoya da će riješiti to unutarnje pitanje.
 
(vecernji.hr)

Reagirala je i katalonska opozicija, čija liderica Inés Arrimadas kaže da Puigdemontov čin predstavlja udar na demokraciju, parlament, Španjolsku i Europsku uniju

Dok je Carles Puigdemont u utorak držao govor u parlamentu koji su tisuće stanovnika Barcelone pratile na golemom zaslonu na središnjem gradskom trgu, jedni su plakali od ganuća, drugi su bili zbunjeni, a treći su ga slušali s prijezirom

Kada je katalonski predsjednik govorio o “neovisnosti” svoje pokrajine, Merce Hernandez (36) je bila ganuta do suza. “Kakvo uzbuđenje, ovo je povijesni dan. Sretna sam”, rekla je.

Puigdemontov govor “čini mi se savršen, to sam i očekivao”, rekao je Albert Llorens, 69-godišnji umirovljenik.

No, pristaše neovisnosti nisu bili sasvim zadovoljni, budući da je Puigdemont u govoru poručio da “odgađa proglašenje neovisnosti kako bi ovih dana mogao početi dijalog” sa središnjom vladom u Madridu.

“U biti smo zadovoljni, ali smo očekivali više”, dodao je Pere Valldeneu (66) koji je došao čuti predsjednikov govor. “Ništa se neće dogoditi jer Madrid to neće dopustiti”, požalio se.

Sheila Ulldemolins (28) je sažela mišljenje velikog broja ljudi koji su bili na trgu. “Bio je to neodređen govor”, rekla je.

Na fotografijama s mjesta događaja vidljiva je velika promjena raspoloženja: uoči Puigdemontova govora vladala je euforija, a kada je on prvo odgođen, mogla se vidjeti napetost da bi se dobrim dijelom nakon završetka obraćanja atmosfera pretvorila u žalost. Neki su i zaplakali.

Nakon Puigdemontova izlaganja koji je trajao gotovo sat vremena, Trg luka pobjede počeo se polako prazniti.

Nakon 1. listopada i zabranjenog “referenduma” o samoodređenju Katalonije, na kojemu se više od 90 posto glasača izjasnilo za odcjepljenje, po podacima katalonskih vlasti sklonih neovisnosti, Puigdemont se našao pod golemim pritiskom: s jedne strane pristaša trenutačnog razlaza s Madridom, s druge, španjolske konzervativne vlade koja čitav proces smatra protuzakonitim te Katalonaca koji žele ostati u sastavu Španjolske.

Krize se pribojavaju i gospodarski krugovi. Neke tvrtke su već premjestile sjedište izvan Katalonije.

Nikakav dijalog zasad nije na pomolu i Španjolska je u najgoroj krizi od ponovne uspostave demokracije 1977.

I sami Katalonci su podijeljeni o tom pitanju. Većina ih se čak izjasnila protiv neovisnosti u anketi provedenoj u srpnju.

Oštra reakcija

Reakcija Madrida na rezultat referenduma bila je oštra. Premijer je zaprijetio uspostavom direktne vladavine nad Katalonijom, odnosno aktivacijom nikad prije korištenog Članka 155. španjolskog Ustava, koji središnjoj vladi omogućava da preuzme kontrolu nad autonomnom regijom ako ona “ne ispunjava obveze koje joj nameću Ustav ili drugi zakoni ili se ponaša na način koji ozbiljno šteti općem interesu Španjolske”.

Pritisak će se samo još više pojačavati.

Oglasila se i Europska unija, zabrinuta zbog posljedica koje bi neovisnost Katalonije mogla imati izvan granica Španjolske. Jasno je dala do znanja da bi izlazak Katalonije iz Španjolske značio izbacivanje te regije iz Europske unije.
 
(jutarnji.hr)

Njemački novinar Thomas Rosner je iz Beograda pratio referendum u Kataloniji. I njemu se mnogo toga učinilo poznatim, a za njemačku publiku objašnjava da granice nakon raspada Jugoslavije možda još nisu konačne

Ne samo u Barceloni, nego su i u dalekoj Srbiji ovog vikenda vijorile katalonske zastave. Svi uredi Lige socijaldemokrata Vojvodine su u toj pokrajini kandidata za članstvo u EU-u izvjesili Estelada Blava, crveno-žutu prugastu zastavu s bijelom zvijezdom u znak solidarnosti s Katalonijom.

Predsjednik stranke Nenad Čanak je čak i osobno otputovao u Barcelonu da vidi tijek spornog referenduma o neovisnosti. „Ovaj referendum će imati ozbiljne političke posljedice. Centralistička Španjolska više neće moći postojati tako centralistička kao što je danas.”

I u hrvatskom gradu Rijeci lokalna stranka „Lista za Rijeku” traži veću autonomiju. Hrvatski premijer i predsjednica morali bi okončati svoju šutnju i konačno osuditi „brutalno nasilje” španjolske policije protiv građana Katalonije. Zemlja koja je na svom putu u neovisnost i sama bila upućena na solidarnost svijeta „nema pravo” okrenuti glavu od „sramotne intervencije Španjolske”, rečeno je u priopćenju.

Referendum u Kataloniji je i njemačkog novinara podsjetio na referendume održane u Hrvatskoj i Sloveniji početkom devedesetih, što je definitivno bio početak kraja Jugoslavije.

Regija secesija

Da li zbog obzira prema europskom partneru Španjolskoj ili prije svega zbog vječite rasprave u Srbiji o neovisnosti Kosova proglašenoj 2008., koju Srbija i dalje ne priznaje, većina dužnosnika u zemljama nasljednicama raspadnute Jugoslavije su svjesno šutjeli o katalonskom referendumu za neovisnost.

Pritom se baš u toj regiji obilježenoj ratovima u devedesetima prati spor oko Kataloniji s pozornošću kao možda nigdje drugdje.

Pije svega se stariji Hrvati, Bosanci, Srbi i Slovenci kod ovog referenduma o neovisnosti Katalonije sjećaju i na referendume koji su početkom devedesetih nagovijestili krvavi raspad Jugoslavije. Separatističke težnje muče samo još višenacionalni labirint Bosne i Hercegovine.

Ali zahtjevi za većom autonomijom se čuju i iz drugih regija. Slično kao u Kataloniji su i u Hrvatskoj i u Srbiji gospodarski najsnažnije regije te koje traže veću financijsku autonomiju od njihovih središnjih vlada.

Strah od novih granica

„Ima li Istra pravo na neovisnost od Hrvatske”, pita i hrvatski portal Index.hr. Ali makar razmjerno imućna Istra plaća znatno više poreznog novca u Zagreb nego što od središnje vlade prima potpora, težnju za odcjepljenjem demantiraju čak i političari stranke IDS koja se zalaže za decentralizaciju Hrvatske. Ima ljudi koji žele samostalnu Istru, kaže europski zastupnik Ivan Jakovčić za Indeks.hr, „ali to nikad nije bila naša politika. Mi doduše želimo visoki stupanj regionalne autonomije Istre, ali ne nezavisnu istarsku državu.”

U Srbiji je Vojvodina već 1945. dobila status „autonomne pokrajine” koja je još i proširena 1974. godine. 1989. je autokrat Slobodan Milošević praktično ukinuo status autonomije i 2002. je službeno ta autonomija opet uvedena i promjenom ustava u Srbiji 2006. joj je dodijeljena još veća financijska autonomija. Ali o zahtjevima regionalnih političara kao što su Čanak povratku široke autonomije kakva je uvedena 1974. u Beogradu za sada ne žele ništa čuti.

Odcjepljenje kao politička računica

Težnje albanskih nacionalista u područjima Makedonije i juga Srbije gdje oni žive, da se s Kosovom ujedine u „Veliku Albaniju”, ne nailazi samo u Beogradu, nego i u međunarodnoj zajednici na tvrd otpor: ona se prilikom povlačenja novih granica boji novih sukoba u regiji koja je obilježena etničkim sukobima.

Najupornije su prijetnje secesijom u Bosni i Hercegovini. Bosanski Hrvati koji su trenutno prisilno ujedinjeni s muslimanskim Bošnjacima u jednu federativnu jedinicu zahtijevaju vlastiti entitet. Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik pak već godinama iz taktičkih razloga prijeti referendumom o odcjepljenju Republike Srpske – da bi onda ipak odustao od toga.

Ali sve je to računica: poticanje etničkih napetosti se za bosansku političku kastu već u protekloj četvrti stoljeća pokazalo kao najbolji način da se ostane na vlasti.

Iznevjerene nade

Separatističke centrifugalne sile u zemljama bivše Jugoslavije su prigušene i nedaćama koje nosi njihova beskonačna gospodarska transformacija. Barem kada je riječ o gospodarstvu, samostalnost kojoj su težili ili koju su i bez želje dobili, do sad jedva da je donijela bolja vremena kakvima su se nadali.

Samo se Slovenija može pohvaliti značajno većim blagostanjem nego što ga je imala u doba Jugoslavije. Čak i novopridošlicu u Europsku uniju, Hrvatsku, muči visoka nezaposlenost mladih i novi egzodus gastarbajtera u daleki svijet.

Siromaštvo, nezaposlenost i iseljavanje obilježavaju stanje i u već umornoj čekaonici za ulazak u Europsku uniju. Tek prazna nada u bolja vremena već izjeda Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju u beskonačnom čekanju na ulazak u Uniju. A Bosna i Hercegovina, koja sama sebe blokira, čini se da je udaljena još svjetlosne godine čak i od statusa kandidata za pristup Uniji.

Perspektive za budućnost izgledaju mračno i u europskom sirotištu, Kosovu. Dok u međuvremenu i Gruzijci, Moldavci i Ukrajinci mogu putovati bez vize u Europsku uniju, građani Kosova se i dalje moraju gurati pred konzulatima: neovisnost koja se 2008. glasno slavila i koju Beograd pokušava blokirati svim sredstvima, za državnog novajliju se do sad pokazala tek kao tmurni nastavak njezinog beskonačnog poratnog doba.
 
(dw.de)

Španjolski kralj Felipe VI kazao je u utorak da je referendum o nezavisnosti Katalonije bio nezakonit. Kralj je u televizijskom obraćanju naciji prozvao organizatore referenduma za nelegalno postupanje

Rekao je da su organizatori pokazali ‘manjak lojalnosti’ Španjolskoj te da bi glasovanje moglo izazvati ekonomske štete kako ovoj regiji, tako i cijeloj zemlji, prenosi BBC.

Poručio je i da vjeruje da će Španjolska pronaći način da prebrodi ova teška vremena.

U međuvremenu, katalonski predsjednik Carles Puigdemont dao je za BBC prvi veliki intervju nakon referenduma te je izjavio da će neovisnost Katalonije proglasiti za nekoliko dana.

“Djelovat ćemo po tom pitanju krajem ovoga ili početkom sljedećeg tjedna”, rekao je.

Na pitanje kako će reagirati ako dođe do intervencije španjolskih vlasti s ciljem preuzimanja kontrole nad katalonskim institucijama, Puigdemont je odgovorio da bi to bila ‘pogreška koja mijenja sve’.

Napomenuo je da trenutno ne postoji nikakva komunikacija između njegove administracije i središnje vlasti u Madridu na čelu s premijerom Marianom Rajoyjem.

Deseci tisuća na ulicama

Podsjetimo i da od referenduma ne staju prosvjedi više desetaka tisuća ljudi koji se bune protiv policijskog nasilja koje je izbilo na sam dan referenduma u nedjelju, kad je policija pokušavala spriječiti birače da se odazovu na njega.

Policijska intervencija ostavila je stotine ozlijeđenih ljudi i nemire u više velikih gradova. U Barceloni su se stotine prosvjednika okupile između regionalnog sjedišta Narodne stranke desnog centra, vladajuće stranke u Španjolskoj. “Van iz Barcelone fašisti”, vikali su s ulice.

Prosvjednici su nakon 18 sati promarširali glavnim katalonskim gradom noseći zastave koje simboliziraju nezavisnost i ističići transparente.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr)

“OVO JE POSLIJE PADA BERLINSKOG ZIDA NAJVEĆI KONFLIKT NA ZAPADU IZMEĐU NARODA I DRŽAVE”

To je započeo i prvi internetski rat je u tijeku “, rekao je Julian Assange.

Odmah je precizirao: “Vodi se između Katalonije i Španjolske. Vlada i narodi Katalonije koriste internet kako bi organizirali svoj referendum o neovisnosti, a španjolske tajne službe to guše, čak i druge telekomunikacije, te uvode cenzuru.”

Osnivač WikiLeaksa dodao je to:

“To je nakon pada Berlinskog zida najveći sukob na Zapadu između naroda i države. Internetski rat u Kataloniji samo je dio tog sukoba.”

Assange je pozvao sve svoje “pratitelje” da na svim platformama gdje se nalaze označe Barceloni, kako bi “pokazali solidarnost s Kataloncima”.

Rekao im je da će na taj način pomoći Kataloncima da se zaštite od “agresivnog nadzora i napada cenzure iza kojih španjolska državna sigurnosna služba”.

Policija diljem Katalonije naložila je blokiranje svih mogućih biračkih mjesta i oduzme glasačke listiće i time onemogući “referendum o neovisnosti”.

Španjolska vlada priopćila je danas da je policija zatvorila 1.300 od 2.315 škola u Kataloniji koje su bile pripremljene kao glasačke jedinice na referendumu o neovisnosti Katalonije, koji službeni Madrid ne priznaje.

Izvor španjolske vlade izjavio je da su obitelji okupirale 163 škola označenih kao birališta, piše Reuters.

Španjolska policija infiltrirala se danas u telekomunikacijsko i tehnološko središte katalonske vlade, izvijestila je novinska kuća Vangardi, pozivajući se na tvrdnje radija “RAC1″.
 
(fakti.org)