Kompetetivne video igre, također poznate kao esport, sada su službeno postale sport u srednjim školama u osam američkih država

Počelo je sa saveznim državama Connecticut, Georgia, Kentucky, Massachusetts i Rhode Islandom u jesen 2018. godine.

Nekoliko mjeseci kasnije, Nacionalna federacija državnih udruženja srednjih škola izjavila je da su se Alabama, Mississippi i Texas Charter škole pridružile uvođenju video igara u sport.

CNN je nedavno pozvan na natjecanje u Georgiji između srednje škole iz Atlante i srednje škole Grady, također iz Atlante, u najnovijoj gradskoj areni. Mjesto je otvoreno u veljači u sklopu centra Johnson STEM Activity Center.

Očekuje se da će globalno tržište “esporta” generirati više od milijardu dolara u 2019. godini, prema istraživačkoj tvrtki Newzoo. Također se procjenjuje da će publika ove godine doseći 454 milijuna igrača.

Dvije ekipe studenata sa po šest igrača igrale su videoigricu “Smite”, jednu od triju sportskih igara u kojima su se natjecale srednje škole, u kojoj se međusobno bore kao bogovi i drugi mitološki likovi.

Prema riječima Brian Prokes-a, izvršnog direktora centra, cilj objekta je izjednačiti esport sa sportom na vanjskim terenima i dati svima priliku da se natječu.

“Ako postoje dvije škole koje nemaju mogućnosti za održavanje turnira “pet na pet” igrača, mi smo ovdje zbog njih” – rekao je.

Redovita sezona esporta traje do kraja travnja, a doigravanje i finale počinju u svibnju.

Novi projekt za karijeru u Americi

Postojalo je vrijeme ne tako davno kada je igranje video igre u obliku posla – bio samo san. Sada neki igrači uzdržavaju cijelu svoju obitelj i učenici ga smatraju opipljivim karijernim ciljem. Profesionalni igrači mogu zaraditi stotine tisuća dolara godišnje i natjecati se za milijune dolara nagrade.

“To je meni ludo, na dobar način” – rekao je Benjamin Lupo, inače poznat u zajednici za igre kao “Dr. Lupo”. On profesionalno igra i “streama” online igrice publici od više od 7 milijuna sljedbenika. “Djeca se šeću uokolo sa jaknama sa logotipovima video igara i ja to volim. Apsolutno volim” – rekao je.

Sa sveučilištima kao što su Sveučilište u New Yorku i Kalifornijskim sveučilištem u Irvineu koji sada nude stipendije za videoigre, put karijere za esportaše više je sličan tradicionalnim sportovima nego ikad – od srednje škole i fakulteta do profesionalaca.

“Trenutačni put za esport je sada: Klinac je zainteresiran za videoigru, klinac počinje igrati videoigru, klinac postaje dobar u videoigri, klinac počne zarađivati” – rekao je Prokes.

“To je hobi koji su strastven i želimo to potaknuti i dati im put u karijeru u budućnosti, bilo da je to profesionalni igrač video igara ili u STEM karijeri koja pomaže u razvoju budućih igara” – dodao je direktor centra Prokes.

Godine 2018. Fortnite je postao međunarodna senzacija za video igre, a u jednom je trenutku dobila 125 milijuna igrača za nekoliko mjeseci.

“Jako sam sretan što sam stigao tamo gdje jesam” – rekao je Lupo. “Mnogi ljudi sada pokušavaju napraviti ono što ja radim i što druga velika imena čine. Fortnite je imao veliku ulogu u populariziranju ove scene.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Osobni liječnik Michaela Jacksona tvrdio je da je pjevača njegov otac “kemijski kastriran” kao dječaka kako bi spriječio njegov razvoj – i održao visoki glas

Conrad Murray, koji je bio Jacksonov osobni liječnik i koji je bio u zatvoru dvije godine zbog nehotičnog ubojstva ikone pop glazbe, snimip je izjavu u videu u kojem je osudio Joea Jacksona, koji je umro prošlog mjeseca.

“Činjenica da je [Michael] bio kemijski kastriran da bi održao svoj visoki glas je izvan svakog razuma” – rekao je Murray u video kojeg je objavio The Blast.

Murray je tvrdio da je Jackson dobio hormonske injekcije kada je imao 12 godina u pokušaju da izliječi akne i zaustavi mutaciju glasa. Tu tvrdnju je liječnik prvi put iznio u svojoj objavljenoj knjizi 2016. godine.

Michael Jackson je umro 2009. godine zbog predoziranja propofolom i sedativima. Postao je slavan ka dijete dok je zajedno s braćom i sestrama bio član grupe ‘The Jackson 5′, čiji je manager bio njihov otac.

Murray je tvrdio da mu se Jackson povjerio “o mnogim patnjama pod patronatom svoga oca koje su bile izvan poimanja.”

Rekao je da je Joe Jackson bio “jedan od najgorih očeva svojoj djeci u povijesti” i dodao: “Nadam se da će Joe Jackson tražiti otkup grijeha u paklu.”

Francuski vaskularni kirurg objavio je slične izjave u 2011. godini, čak i napisavši knjigu o tome.

Dr. Alain Branchereau rekao je da je Jackson kemijski kastriran uz pomoć sintetičkog muškog hormona Cyproterone.

Nakon istraživanja ovog “lijeka” i istraživanja fotografija i stručnjaka na terenu, Branchereau je otkrio da on sprečava rast dlačica i grkljana. Također utječe na kosti, što može dovesti do slabog kostura i velikog prsnog koša.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Biti solo prije je značilo da te nitko ne želi. Sada biti solo znači da si zgodna, seksi i uzela si dovoljno vremena da odlučiš kakav želiš da ti bude život i s kim ga želiš proživjeti”, i to je baš bio plan moćnika na putu provedbe depopulacije

Sve više mladih žena (a pri tome mislimo na one u tridesetima) ostaje solo. Brojevi su neumoljivi. Prosječna starost Hrvatice prilikom sklapanja prvog braka u 2013. godini iznosila je 27,9 godina. Za usporedbu, 1970., kad se njena majka udavala, prosječna starost nevjeste bila je oko 21 godine.

Same ali ne i usamljene

Žene se sve teže i kasnije odlučuju na brak, a statistika pokazuje i kako se žene i muškarci najčešće rastaju u 30-ima.

No, pravo je pitanje zašto mlade žene ostaju solo? Sociolozi i psiholozi navode cijeli niz razloga koji se neće tako skoro promijeniti, pa je za očekivati da će se trend solo žena nastaviti i u budućnosti.

Dijelom razloge za soliranje treba tražiti u ekonomskim i financijskim uvjetima u svijetu. Gospodarska kriza i nesigurnost na tržištu rada utjecala je na to da su žene fokus s traženja partnera i zasnivanja obitelji prebacile na zapošljavanje.

Naime, mladim je ženama od obitelji važnija karijera. Statistika pokazuje kako sve više Hrvatica upisuje i završava fakultete (2013. je udio žena među diplomiranima na visokim učilištima bio čak 58,9 posto). Nakon završetka fakulteta, žene se žele zaposliti i izgraditi karijeru. Nekima to uspije u veoma kratkom roku nakon diplome, a neke žene to pokušavaju godinama. No, većina ih tek krajem 20-ih može reći da je pronašla karijeru koju žele graditi i napravila dobre temelje za nju.

Osim karijere, tu je i financijska stabilnost. Za razliku od ranijih generacija u kojima je muškarac bio taj koji je bio “hranitelj obitelji” i koji je radio, dok je žena bila kod kuće s djecom, moderne žene ne žele biti ovisne o muškarcu. Zato se mlade žene fokusiraju na zarađivanje i vlastitu financijsku neovisnost. Iako je u Hrvatskoj to još uvijek više iznimka nego pravilo, u inozemstvu nije neobično da žena zarađuje više od muškarca i da ga više ne treba kako bi ju “uzdržavao”.

Naravno, tu je i aspekt zabave. Jer mlade su žene svoje rane 20. posvetile obrazovanju, a kasne 20. izgradnji karijere. Sad kad su završile jednu fazu u svome životu ne žele se skrasiti već su spremne za zabavu. Žele putovati svijetom, iskoristiti prednosti financijske neovisnosti, živjeti same i “disati punim plućima”. To ne znači da izbjegavaju muškarce. Ne, samo ih sve veći broj ne želi biti vezana uz nekoga.

I tu onda dolazimo do pitanja veza. Broj parova u izvanbračnoj vezi odnosno, kako se to kaže u narodu “divljem braku” je sve veći. Za razliku od njihovih roditelja ili djedova i baka koji su u braku 30-ak i više godina, mlade žene nisu sigurne hoće li njihova veza s muškarcem potrajati. Broj razvoda je sve veći (prema statistici, u Hrvatskoj se razvede gotovo svaki treći par), a ipak je lakše razići se kad niste i zakonski vezani. To je posebice vidljivo kod mladih žena koje dolaze iz razvedenih obitelji i koje iz prve ruke znaju što razvod znači za partnere i djecu.

Hrvati sve kasnije stupaju u brak, sve se ranije rastavljaju

2013. su se godine u Hrvatskoj vjenčala 20.323 para, a skončalo 5.659 brakova, odnosno gotovo svaki treći – kažu podaci Državnog zavoda za statistiku o razvodima u Hrvata u 2012. godini. U prosjeku, razvodimo se nakon 14,2 godine braka, i to, u većini slučajeva, parovi bez uzdržavane djece. Najveći broj razvedenih u braku je izdržao između deset i četrnaest godina, slijede parovi koji su zajedno proveli 25 i više godina, dok su na trećem mjestu po učestalosti razvoda oni koji su u braku bili između 15 i 19 godina. U najvećem broju slučajeva, muškarci i žene u Hrvatskoj razvode se u dobi od 30 do 39 godina, no prošle je godine oko šest posto razvedenih parova bilo starije i od 60 godina.

Najviše je razvoda, očekivano, u Zagrebu, u kojem su tijekom prošle godine razvrgnuta 1.472 braka, pritom najviše njih starijih od 20 godina, ili pak onih koji su potrajali od pet do maksimalno devet godina. Po broju razvoda slijedi, zanimljivo je, Osječko-baranjska županija sa lanjskih 548 razvoda, pri čemu u najvećem broju slučajeva nakon više od 20 godina bračnoga staža, na trećem je mjestu pak Splitsko-dalmatinska županija s 415 razvoda ukupno.

Sve, dakako, i kako drugačije, kreće idilično, kad smo mladi. Statistika kaže da, međutim, u brak ulazimo sve stariji, ali i u sve manjem broju. Prosječna starost nevjeste je primjerice 1989. godine iznosila 23,1 godinu, ženika pak 26,7 godina, dok sada žene u prosjeku u brak ulaze sa 27,7, a muškarci s 30,5 godina.

Ne treba očajavati?

Zato ih tek rijetki članovi obitelji (najčešće one najupornije bake i tete) pitaju kad će se udati. Njihove majke odustale su od ispitivanja, prijateljice su im također solo, a one koje su u braku zavide im na činjenici da neprospavana noć ne znači “bdjela sam uz bolesno dijete” već “bila sam vani i upoznala super ljude”.

Mlade su žene neovisne i sposobne napraviti sve što treba. Nije im problem otići na večeru (u kino ili na put) same. Ne vrište kad vide pauka u sobi (uzmu novine i riješe ga se), same odvoze svoj automobil na servis (ili popravljaju svoje računalo), a i na putu same nose svoje torbe. Jer za tu emancipiranost su se njihove majke i bake godinama borile, zar ne? Pa zašto ju onda one ne bi i iskoristile.

Uostalom, prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. u Hrvatskoj je u tom trenutku bilo ukupno 198 stogodišnjaka, od čega su čak 162 bile žene. Tome treba dodati i podatak kako je prosječno očekivano trajanje života za žene sve dulje i trenutno se kreće oko 80 godina. Dakle, današnje mlade žene zaista se ne moraju žuriti.
 
(womeninadria.com/uredio:nsp)

“Svi smo odgajani na televiziji vjerujući da ćemo jednog dana svi bi milijunaši i filmski bogovi i rock zvijezde. Ali nećemo. I mi polako počinjeno shvaćati tu činjenicu. I mi smo vrlo, vrlo ljuti…”

Dvadesete su period u kojemu mladi ljude nauče najviše životnih lekcija koje formiraju njihov karakter, ali i očekivanja. Mijenjaju se prioriteti, raste osjećaj odgovornosti i stvara se određeni životni stil koji mladi ljudi nastoje stvoriti i održati u kasnijem životnom periodu

Prisjetite se ovih važnih spoznaja koje ste naučili u svojim dvadesetima ili, ukoliko ste mlađi, pročitajte savjete iskusnijih.

1. Svjetonazori vam mogu biti izrazito manjkavi i nedovoljno razrađeni

Iako vam se možda čini da u svojim dvadesetima imate jasne stavove o braku, politici i karijeri – oni će se vjerojatno nanovo definirati i značajno promijeniti s godinama i iskustvom.

2. Život je težak i nikada neće biti lakši

Nakon dvadesetih, broj obaveza samo se povećava, često tome proporcionalno rastu i problemi te smetnje koje je nužno rješavati na dnevnoj bazi. Iako biste najradije dan prespavali – ne zaboravite da je to moguće samo u dvadesetima.

3. Za uspjeh je nužno cjeloživotno obrazovanje

Mislite li da ste sa završenim fakultetom završili svoje obrazovanje – prevarili ste se. Ono je tek počelo! Želite li uspješnu karijeru, uistinu je nužno usavršavati se i marljivo raditi na svojim vještinama i novim znanjima, koja su nužna za razvoj karijere.

4. Teško je održati smislenu vezu

Jednom kad prođete dvadesetu vidjet ćete kako je uistinu teško održati smislenu i kvalitetnu ljubavnu vezu. To zahtjeva mnogo truda, odricanja i kompromisa s obje strane – što nije uvijek lako. Isto vrijedi i za prijateljstva. Što ste stariji, to je teže uskladiti svačije potrebe i svjetonazre sa svojima.

5. Svađanje i zamjeranje samo će vas učiniti nesretnima

Želite li manje drame i tjeskobe u životu, prigrlite ovu životnu filozofiju i jednostavno oprostite i ispričajte se kad je takva (ne)prilika.

6. Brze odluke mogu imati trajne posljedice

Odluke nikada, ali nikada ne donosite u afektu! Iako vam se u žaru rasprave čini da ste u pravu, strpite se i pričekajte da se razum uključi. Prespavajte sve odluke koje imaju isključivo djevovanje ili bi vas mogle oštetiti na bilo koji način.

7. Naporan rad nije uvijek na cijeni

Svi vi koji smatrate kako se naporan i težak rad cijeni, znajte da to nije baš uvijek tako. Nagrada će zasigurno doći, ali ne uvijek na tom istom poslu ili kod tih istih ljudi.

8. Uvijek će netko biti “bolji od vas”

U dvadesetima često idealiziramo budućnost i predviđamo savršene verzije nas samih. Međutim, uvijek će postojati oni pametniji, zgodniji, vještiji i snalažljiviji od vas… Želite li biti sretni, prihvatite se sa svim svojim manama i vrlinama te radite na potenciranju svojih vrlina i dobrih strana.

9. Skromnost je vrlina

U dvadesetima još uvijek rade hormoni pa si mnogi daju za pravo predstavljati se superiornijima nego što to uistinu jesu. Međutim, nakon što jednom prođete dvadesete vrijeme je da budete zahvalni na svemu što imate te da shvatite kako se svijet ne vrti oko vas, niti za vas.

10. Nećete doživjeti da je sve “sređeno”

Zaboravite to utopijsko mjesto na kojemu ste mislili da ćete imati sređene financije, biti u sretnom braku, imati skladnu obitelj, divne prijatelje i idealne gospodarske, političke i ekonomske uvjete koji će poticati i ohrabrivati vašu karijeru i životni stil. Uvijek će nešto negdje “faliti” i čim prije se na to naviknete, to bolje.
 
 
(jutarnji/uredio:nsp)

Koliko se god uspješni ljudi razlikovali jedni od drugih, svi oni imaju jedno zajedničko obilježje: ludi su k’o šibe!

Sigurno ste već čuli kako za uspjeh morate biti malo ludi i sigurno ste tada, kao što to i sada činite, okrenuli očima i pomislili ‘oh, kako duboko, nazovimo bolje od sebe luđacima’, ali to je zaista tako. Ludost i uspjeh su sinonimi, piše Elite Daily.

Kao dokaz toj tezi, vratimo se malo u prošlost. Nisu li tijekom povijesti sve osobe koje su otkrile ili napravile nešto novo u nekom trenutku prozvane ludima? Ernest Hemingway, Steve Jobs, Angelina Jolie, Oscar Wilde, Salvador Dali, Andy Warhol i Karl Lagerfeld – svi su oni ‘drugačiji od drugih’.

Bilo da je u pitanju ljubav, karijera, umjetnost, veze, aktivizam ili poezija, svi od navedenih ‘luđaka’ pomaknuli su granice i to ih je učinilo slavnima i uspješnima.

Ljudi moraju razmišljati drugačije i neuobičajeno kako bi mogli učiniti nešto novo, a evo što ‘lude’ ljude čini tako uspješnima.

1. “Luđake” baš briga što drugi ljudi misle

Ludi ljudi odavno su shvatili ono što neki od nas nikako ne mogu upamtiti: što vam prije prestane biti stalo što drugi misle, to ćete prije napredovati i biti sretni.

Kada vas ne guše očekivanja mase po pitanju što je ‘normalno’, postat ćete slobodniji i kreativniji.

2. Ludi ljudi ne razmišljaju konvencionalno

Većina ljudi razmišlja na način koji im je zadalo društvo. No, neki ljudi ne razmišljaju tako, nego imaju šire vidike i ne zamaraju s time što je normalno i općeprihvaćeno. To su ludi ljudi.

3. Ludi ljudi nisu upoznati s pravilima – ili ih jednostavno nije briga za njih

Pravila su stvorili ljudi kojima manjka mašte kako bi kontrolirali briljantne, kreativne umove.

Kako možete uživati u spontanosti nove ljubavi ako se čitavo vrijeme sputavate vremenom, protokolima, a to ne odgovoara ni vama ni vašem partneru? Kako možete stvarati kada čitavo vrijeme slijedite tuđe upute i bojite se razmišljati iznad onoga što već postoji?

4. Kada kažete ‘ne’, luda osoba čuje ‘izazivam te’

Pokušajte ludoj osobi reći ‘ne’ i ona će to prihvatiti kao izazov da vam dokaže kako niste u pravu.

Nije li vječna želja za preživljavanjem, odbijanje odustajanja, pronalaženje drugog načina i samopouzdanje da stanete na noge nakon što ste pali upravo ono što je potrebno kako biste postali uspješni?

5. Luđaci su dovoljno ludi da vjeruju u sebe

Suvremeni svijet prepun je talenata pa je život postao jedno veliko natjecanje.

Kada shvatimo koliko je svijet ogroman i koliko se ljudi bori za isti posao, istu osobu, isti dom iz snova, poželimo dići ruke i odustati.

Ipak, postoji nekolicina ljudi koji će uspjeti i ostvariti svoje snove. Ne radi se o tome da su ti ljudi talentiraniji, pametniji ili bolji od vas – radi se samo o tome da oni vjeruju kako su dovoljno jaki i posebni da dobiju što žele.

6. Lude ljude ne ‘koči’ strah od neuspjeha

Konstantni strah od neuspjeha najčešće je glavna ‘kočnica’ koja nam ne dozvoljava da riskiramo i napredujemo. Kada na je slomljeno srce, ne vidimo kako bismo se ikad mogli oporaviti pa se od straha od ponovnog sloma radije zaštitimo od nove ljubavi.

Ludi ljudi ne boje se pasti. Oni nesmotreno uronjavaju pod površinu na kojoj mi samo plutamo u strahu da će nas ono što je ispod povrijediti. Možda se tako štitimo od lošeg, no, nažalost, štitimo se i od dobrog.

7. Luđaci ne traže dozvolu

Ludi ljudi nikada ne pitaju za dozvolu. Njihov je životni moto: “Radije bih molio za oprost nego pitao za dozvolu”.

Oni to jednostavno učine. Možda će završiti u zatvoru, možda će dobiti Oscara. U svakom slučaju, strah da će upasti u nevolju ne sprečava ih da učine nešto revolucionarno.

8. Ludi ljudi svjetlucave su osobe posute zvjezdanom prašinom

Djeca često pokušavaju shvatiti što je to što filmske zvijezde čini ‘zvijezdama’, povezujući to sa zvijezdama na nebu i njihovim sjajem.

Kada odrastu, shvate da je to što ih čini tako uspješnima i poznatima njihova osobnost. Njihov uspjeh izravni je rezultat činjenice da se ne uklapaju.

9. Ludi ljudi imaju integritet

Svaki vođa neke društvene revolucije prozvan je ‘luđakom’. Lude ljude nemoguće je ušutkati kada je u pitanju istina.

10. Luđake vodi strast, a ne novac

Kada je novac krajnji cilj, osoba ne može daleko stići. Možda ćete ostvariti financijski uspjeh, no izgorjet ćete. Novac nije dovoljan da vas održi.

Strast će vas dovesti do većeg i boljeg usjeha nego što će želja za novcem to ikada moći.

11. Ludi ljudi dovoljno su ludi da vjeruju samima sebi

Luđaci vjeruju svom šestom čulu, srcu, instinktu… Svi imamo taj unutarnji ‘osjećaj’, ali rijetki od nas ga slijede.

To činimo pogrešno. Ludi ljudi vjeruju samima sebi, slijede taj osjećaj i zato su uspješni.
 
 
(net.hr/uredio:nsp)