<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; karamel</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/karamel/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>Visoko Fruktozni Sirup iz GMO Kukuruza Stvara Sve Više Dijabetičara Među Ljubiteljima Pive</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/23/visoko-fruktozni-sirup-iz-gmo-kukuruza-stvara-sve-vise-dijabeticara-medu-ljubiteljima-pive/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/23/visoko-fruktozni-sirup-iz-gmo-kukuruza-stvara-sve-vise-dijabeticara-medu-ljubiteljima-pive/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 23 Sep 2013 20:48:24 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[alkohol]]></category>
		<category><![CDATA[Alzhei]]></category>
		<category><![CDATA[antioksidans]]></category>
		<category><![CDATA[Dannone]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[Egipt]]></category>
		<category><![CDATA[farmaceutska industrija]]></category>
		<category><![CDATA[gliceril monostearat]]></category>
		<category><![CDATA[GMO]]></category>
		<category><![CDATA[HFCS]]></category>
		<category><![CDATA[hmelj]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[infarkt]]></category>
		<category><![CDATA[ječam]]></category>
		<category><![CDATA[Kalcij dinatrijev EDTA]]></category>
		<category><![CDATA[karamel]]></category>
		<category><![CDATA[kozmetika]]></category>
		<category><![CDATA[kukuruz]]></category>
		<category><![CDATA[kvasac]]></category>
		<category><![CDATA[Mononatrijev glutaminat]]></category>
		<category><![CDATA[MSG]]></category>
		<category><![CDATA[piva]]></category>
		<category><![CDATA[pivo]]></category>
		<category><![CDATA[pivopije]]></category>
		<category><![CDATA[prehrambena industrija]]></category>
		<category><![CDATA[propilen glikol]]></category>
		<category><![CDATA[smola]]></category>
		<category><![CDATA[Starbucks]]></category>
		<category><![CDATA[ulja]]></category>
		<category><![CDATA[Visoko fruktozni kukuruzni sirup]]></category>
		<category><![CDATA[vosak]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=15261</guid>
		<description><![CDATA[U mnogim reklamama možete čuti kako vam nude pivo vrhunske kakvoće napravljeno od izvorske vode i najkvalitetnijih sastojaka. Nažalost, mnogi proizvođači su vam zaboravili napomenuti dodatne sastojke koje stavljaju u pivo radi jeftinije izrade, a koji zadržavaju jednak ili sličan okus, miris, boju i gustoću.
Alkoholno piće od kvasca, hmelja, ječma i vode jedno je od najpopularnijih alkoholnih pića još od starog Egipta. Piće s koncentracijom alkohola od 3-13% tijekom povijesti nailazilo je na mnoge modifikacije u izradi, konzerviranju i kvaliteti. Izuzetno popularno i danas, pivo kao alkoholni napitak, ali i prehrambeni proizvod, podliježe standardima današnje prehrambene industrije koje je sklona osnovnim sastojcima piva dodati neka druga koja i nisu osobito pogodna za ljudsko zdravlje.
Iako su mnoga druženja bez piva jednostavno nezamisliva, svakako bi trebalo razmisliti o kvaliteti piva koje pijete, te u skladu s tim konzumirati ona koja ne sadrže jeftine i štetne sastojke za ljudsko zdravlje.
U mnogim reklamama možete ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/skriveni-sastojci-piva-HFCS.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-15262" title="skriveni-sastojci-piva-HFCS" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/09/skriveni-sastojci-piva-HFCS.jpg" alt="skriveni-sastojci-piva-HFCS" width="590" height="433" /></a>U mnogim reklamama možete čuti kako vam nude pivo vrhunske kakvoće napravljeno od izvorske vode i najkvalitetnijih sastojaka. Nažalost, mnogi proizvođači su vam zaboravili napomenuti dodatne sastojke koje stavljaju u pivo radi jeftinije izrade, a koji zadržavaju jednak ili sličan okus, miris, boju i gustoću.</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Alkoholno piće od kvasca, hmelja, ječma i vode jedno je od najpopularnijih alkoholnih pića još od starog Egipta. Piće s koncentracijom alkohola od 3-13% tijekom povijesti nailazilo je na mnoge modifikacije u izradi, konzerviranju i kvaliteti. Izuzetno popularno i danas, pivo kao alkoholni napitak, ali i prehrambeni proizvod, podliježe standardima današnje prehrambene industrije koje je sklona osnovnim sastojcima piva dodati neka druga koja i nisu osobito pogodna za ljudsko zdravlje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iako su mnoga druženja bez piva jednostavno nezamisliva, svakako bi trebalo razmisliti o kvaliteti piva koje pijete, te u skladu s tim konzumirati ona koja ne sadrže jeftine i štetne sastojke za ljudsko zdravlje.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U mnogim reklamama možete čuti kako vam nude pivo vrhunske kakvoće napravljeno od izvorske vode i najkvalitetnijih sastojaka. Nažalost, mnogi proizvođači su vam zaboravili napomenuti dodatne sastojke koje stavljaju u pivo radi jeftinije izrade, a koji zadržavaju jednak ili sličan okus, miris, boju i gustoću.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Ovo je lista legalnih aditiva koje proizvođači piva koriste:</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>MSG (mononatrijev glutaminat) –</strong> pojačivač okusa koji se odavno koristi u prehrambenoj industriji. Na proizvodima je često obilježen pod E621. Njegova glavna svrha je da industrijskoj hrani poboljša okus. Mnogi proizvodi kao grickalice, juhe iz vrećice, kocke za juhu, dehidrirani začini, mesni proizvodi, umaci… sadrže ovaj sastojak.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vrlo je opasan jer stimulira živčane stanice, uzrokuje oštećenje mozga, pogoršava Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest, uzrokuje pretilost, glavobolje, mučnine, srčane aritmije, hiperaktivnost, nadutost, crvenilo lica…</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Propilen glikol –</strong> njegova glavna svrha je održanje pjene na pivu. Poznat je i pod nazivom propilenov glicerol, a često se nalazi i u sredstvima za poliranje (E900 –E910). Njegova štetnost je uočena i kod popularnih e-cigareta jer propilen glikol utječe na pluća. Ima vrlo široku primjenu u kozmetičkim i medicinskim proizvodima. Povećan unos ovog spoja može uzrokovati srčani napad, oštećuje živčani sustav i kontaktni dermatitis.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Glukozno – fruktozni sirup (High-fructose corn syrup, HFCS) –</strong> vrsta kukuruznog sirupa koji je mnogo jeftiniji od šećera. Zato se i koristi u mnogim proizvodima kao zamjena za šećer: gaziranim pićima, sokovima, slatkišima, pecivima, žitaricama…</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Izuzetno je štetan jer povećava količinu masnih stanica blizu srca, jetre i drugih unutarnjih organa, povećava nivo triglicerida, negativno djeluje na rad bubrega, povećava krvni tlak, povezuje se s osteoporozom, anemijom, karijesom…</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Visoko fruktozni kukuruzni sirup jedan je od važnih razloga zašto je sve više dijabetičara, a dobiva se dobrim dijelom iz GMO kukuruza.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Kalcij dinatrijev EDTA –</strong> umjetno sredstvo koje služi za reguliranje kiselosti, antioksidans i sekvestrant. Postoji mogućnost da ovaj spoj bude označen kao antioksidans u rasponu od  E300 – 340. Ovaj spoj može uzrokovati poremećaje metabolizma, kožne alergije, te utjecati na reproduktivni razvoj.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Bojilo karamel –</strong> koristi se u tamnim gaziranim osvježavajućim pićima. Postoje četiri vrste ovog umjetnog bojila, a istraživanja su pokazala kako je ovo štetno bojilo kontaminitano dvama molekulama koje uzrokuju rak. Mnogi pokusi na životinjama su utvrdili da bojilo karamel može uzrokovati rak jetre, pluća, štitne žlijezde i leukemiju.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Druga bojila: crvena 40, žuta 5 i žuta 6… –</strong> jedan od najraširenijih aditiva. Mnoga bojila su zabranjena zbog oboljenja laboratorijskih životinja te se smatraju vrlo problematičnima… Neki od njih kao crvena tri uzrokuju rak (priznato je), no bez obzira na to i dalje se koriste u prehrani.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Bojilo od kukaca – </strong>javno prozvani Starbucks i Dannone zbog korištenja kukaca za bojanje svojih kava, jogurta i raznih napitaka su izazvali šok kod mnogih konzumenata. <span style="text-decoration: underline;">Nažalost, mnogi proizvođači kriju kako svoje proizvode bojaju sa zdrobljenim kukcima.</span> Poznato je kako korištenje proizvoda s bojilima dobivenim od kukaca izazivaju mnoge alergije pa i anafilaktički šok što može rezultirati smrtnim posljedicama.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Gliceril monostearat –</strong> poznat i kao GMS, organska molekula koja se koristi kao emulgator za ulja, vosak i otapala, kao zaštitni premaz za higroskopski prah, u mazivima smole, u farmaceutskoj industriji, te u kozmetici i proizvodima za njegu kose. Vrlo je toksičan za mnoge organe i zabranjen u mnogim zemljama.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Ako znate nekog prijatelja da pije pivu &#8211; podjelite ovaj post s njim.</span></h4>
<h4><span style="color: #ff0000;">Ovi sastojci nisu šala. Moramo se informirati da zaštitimo jedni druge od ovih industrijskih kemikalija, netestiranih i potencijalno štetnih sastojaka, za početak djeleći znanje sa onima koje volimo. </span></h4>
<h4><span style="color: #008000;">Živjeli!</span></h4>
<p>&nbsp;<br />
<em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;kotačić&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em><br />
<iframe width="590" height="332" src="//www.youtube.com/embed/1JhxXp_P3H0" frameborder="0" allowfullscreen></iframe><br />
&nbsp;<br />
(dnevno.hr,youtube.com/uredio:nsp)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/09/23/visoko-fruktozni-sirup-iz-gmo-kukuruza-stvara-sve-vise-dijabeticara-medu-ljubiteljima-pive/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>COCA-COLA: Samo jedna limenka gaziranog pića dnevno povećava rizik od dijabetesa za 22 posto</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/08/21/coca-cola-samo-jedna-limenka-gaziranog-pica-dnevno-povecava-rizik-od-dijabetesa-za-22-posto/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/08/21/coca-cola-samo-jedna-limenka-gaziranog-pica-dnevno-povecava-rizik-od-dijabetesa-za-22-posto/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 21 Aug 2013 10:36:38 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[amonijak]]></category>
		<category><![CDATA[Coca-Cola]]></category>
		<category><![CDATA[dijabetes]]></category>
		<category><![CDATA[epidemija]]></category>
		<category><![CDATA[fosformna]]></category>
		<category><![CDATA[gazirano piće]]></category>
		<category><![CDATA[giht]]></category>
		<category><![CDATA[GMO]]></category>
		<category><![CDATA[HFCS]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[jetra]]></category>
		<category><![CDATA[karamel]]></category>
		<category><![CDATA[kiselina]]></category>
		<category><![CDATA[kolesterol]]></category>
		<category><![CDATA[kosti]]></category>
		<category><![CDATA[kukuruz]]></category>
		<category><![CDATA[piće]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[šećer]]></category>
		<category><![CDATA[studija]]></category>
		<category><![CDATA[Svjetska zdravstvena organizacija]]></category>
		<category><![CDATA[tumor]]></category>
		<category><![CDATA[Visoko fruktozni kukuruzni sirup]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14884</guid>
		<description><![CDATA[Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 310 milijuna ljudi diljem svijeta su pogođeni dijabetesom tipa 2, dugotrajno stanje koje karakterizira otpornost na inzulin. 
Što je u srcu ove rastuće epidemije? Prema novom europskom istraživanju, masovna dostupnost zaslađenih gaziranih pića može biti jedan od najvećih pojedinačnih čimbenika rastuće epidemije dijabetesa. Naime, znanstvenici su zaključili da pijenje samo jedne limenke 0,33 litre slatkog gaziranog pića dnevno (poput Coca Cola-e) povećava rizik od dijabetesa za 22% posto u usporedbi sa pijenjem samo jedne limenke na mjesec. 
Studija je obuhvatila podatke 350.000 ljudi u osam europskih zemalja. Studija je postavljala pitanje običnim ljudima o tome koliko slatkih, umjetno zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova piju svaki dan. Istraživanje je nadalje pokazalo da potrošnja voćnog soka i pojava dijabetesa nisu povezani. 
Visoko fruktozni kukuruzni sirup (HFCS), zli krivac
U 1970, HFCS je zamijenio šećer šećerne trske, s obzirom na činjenicu da je HFCS mnogo jeftiniji ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/08/gazirano-piće-ovisnost.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14889" title="gazirano-piće-ovisnost" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/08/gazirano-piće-ovisnost.jpg" alt="gazirano-piće-ovisnost" width="590" height="199" /></a>Prema podacima <em>Svjetske zdravstvene organizacije</em> (WHO), više od 310 milijuna ljudi diljem svijeta su pogođeni dijabetesom tipa 2, dugotrajno stanje koje karakterizira otpornost na inzulin. </span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Što je u srcu ove rastuće epidemije? Prema novom europskom istraživanju, masovna dostupnost zaslađenih gaziranih pića može biti jedan od najvećih pojedinačnih čimbenika rastuće epidemije dijabetesa. Naime, znanstvenici su zaključili da pijenje samo jedne limenke 0,33 litre slatkog gaziranog pića dnevno <a title="BACANJE ZDRAVLJA U SMEĆE: Gazirana pića – Bolest u Čaši!" href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/30/bacanje-zdravlja-u-smece-gazirana-pica-bolest-u-casi/" target="_blank">(poput Coca Cola-e)</a> <strong>povećava rizik od dijabetesa za 22% posto u usporedbi sa pijenjem samo jedne limenke na mjesec. </strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Studija je obuhvatila podatke 350.000 ljudi u osam europskih zemalja. Studija je postavljala pitanje običnim ljudima o tome koliko slatkih, umjetno zaslađenih bezalkoholnih pića i sokova piju svaki dan. Istraživanje je nadalje pokazalo da potrošnja voćnog soka i pojava dijabetesa nisu povezani. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Visoko fruktozni kukuruzni sirup (HFCS), zli krivac</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">U 1970, <a title="Ono što jedete utječe na VAŠ MOZAK: Visoko fruktozna prehrana sabotira učenje i pamćenje" href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/05/21/ono-sto-jedete-utjece-na-vas-mozak-visoko-fruktozna-prehrana-sabotira-ucenje-i-pamcenje/" target="_blank">HFCS je zamijenio šećer šećerne trske</a>, s obzirom na činjenicu da je <strong>HFCS mnogo jeftiniji za proizvodnju.</strong> </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prema Dana Flavin, autoru članka &#8220;Metabolička opasnost od visoko fruktoznog kukuruznog sirupa&#8221;, &#8220;HFCS je sada primarni kalorijski zaslađivač koji se dodaje u bezalkoholna pića u SAD-u, te ima udio u više od 40 posto kalorijskih sladila na tržištu koja se dodaju hrani i pićima. &#8221; </span></p>
<p style="text-align: center;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/08/HFCS-kukuruzni-sirup.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-18425" title="HFCS-kukuruzni-sirup" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/08/HFCS-kukuruzni-sirup.jpg" alt="HFCS-kukuruzni-sirup" width="550" height="715" /></a><span style="color: #000000;"><em>Visoko fruktozni kukuruzni sirup se danas stavlja SVUGDJE u hranu</em><br />
</span></p>
<p style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;">Između 1970 i 1990, godišnja potrošnja HFCS-a je porasla za više od 1.000 %  posto, znatno iznad povećanja unosa bilo koje druge skupine hrane. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"> HFCS, je dobiven iz GMO genetski modificiranog kukuruza, i to je produkt kojeg je proizveo čovjek, produkt koji prolazi kroz niz procesa koji će razbit škrob u glukozu, fruktozu i pomoću enzima koje proizvode bakterije i gljivice. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"> Završni proizvod sadrži koncentraciju od oko 80 posto fruktoze, koja se trenutačno pretvara u masti u jetri, prilikom konzumacije, što dovovi do viška koncentracije masti i lipoproteina u tijelu. To uzrokuje porast razine triglicerida, promiče aterosklerozu, povišen kardiovaskularni rizik, te povećanu učestalost ne-alkoholne masne bolesti jetre. Studije su pokazale da HFCS može biti zli krivac koje potiče pretilost, inzulinsku rezistenciju, dijabetes tipa 2, visoki kolesterol, bubrežne kamenace, giht. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Koštano-destruktivna fosforna kiselina</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Fosforna kiselina, aditiv okusa koji se dodaje gaziranim pićima u proizvodnji da bi dobili oštar okus, također je zakiseljavajući agens koji usporava rast plijesni i bakterija u šećernoj otopini sode. Njegova razina kiselosti čini gazirano piće super sredstvom za uklanjanje hrđe ili gamadi koja se množi u WC školjki! </span></p>
<p><span style="color: #000000;"> Ovi slični učinci se događaju unutar tijela. <strong>Stvaranjem visoke razine kiselosti u tijelu, tijelo reagira tako što pokušava neutralizirati unutrašnjost. To rezultira u tijelu &#8211; povlačenjem kalcija iz kostiju.</strong> To objašnjava vezu između potrošnje fosforne kiseline i niže gustoće kostiju. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"> Šteta je još veća u razvojnim fazama života osobe. <strong>Prema istraživanju 1994. Harvard, učinjeno na lomovima kostiju kod tinejdžerskih sportaša, 14-godišnje djevojke koje su pile gazirana pića imale su oko pet puta veću vjerojatnost (5X) da dožive lomove kostiju nego djevojke koje nisu konzumirale gazirana pića.</strong> </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Aromatični karamel koji uzrokuje rak<br />
</span></h4>
<p><span style="color: #000000;"><em>Centar za znanost u javnom interesu</em> je podnio peticiju za FDA u veljači 2011. da zabrani korištenje karamela za bojanje gaziranih pića. Iz studije su saznali da karamel boja za gazirana pića sadrži dvije kancerogene kemikalije. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"> Kemija iza karamel boje počinje reakcijom šećera sa amonijakom i sulfitima pod visokim tlakom i temperaturom. To rezultira kemijskom reakcijom formiranja 2-metilimidazola i 4-metilimidazola, dvije kemijske formacije koje dokazano da uzrokuju rak štitnjače, jetre, pluća kod laboratorijskih štakora. <em>Nacionalni toksikološki program</em> izvjestio je da ovi životinjski karcinogeni, toksični na laboratorijskim štakorima, zapravo predstavljaju slične rizike i za ljude. </span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Izbjegavanje gaziranih pića, uvođenjem svježeg soka može biti najbolji lijek</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Liječenje dijabetesa tipa 2 uz pomoć farmaceutskih lijekova, ali još uvijek nastavljajući piti visoko fruktozni kukuruzni sirup u gaziranim pićima je kontraproduktivan pristup na putu do dobrog zdravlja. Odbacivanje gaziranih napitaka može biti najbolji lijek za one koji pate od široke lepeze zdravstvenih problema. Jedan od najjednostavnijih rješenja za vitalnost je uklanjanju visoko fruktoznog kukuruznog sirupa HFCS, karamel boja, fosforne kiseline i zamjena svega toga sa svježim voćem i sokovima od povrća. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Mit da je zdrava hrana preskupa je zabluda. Istisnuto voće i povrće svaki dan košta manje od jednog tjednog paketa limenki gaziranog pića od 24 limenke i lijeka na recept. Bilo kako bilo, prednosti cijeđenja voća, s obzirom na kvalitetu života, uvijek će biti vrijedno bez obzira ne cijenu.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;kotačić&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em><br />
<iframe src="//www.youtube.com/embed/1JhxXp_P3H0" frameborder="0" width="590" height="332"></iframe><br />
&nbsp;<br />
(preveo i uredio: mag. spec. preh. teh. Alfred Bošković / uredio: nsp)</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/08/21/coca-cola-samo-jedna-limenka-gaziranog-pica-dnevno-povecava-rizik-od-dijabetesa-za-22-posto/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>PRESTANITE JESTI SMEĆE: Koji sve Opasni Sastojci Vrebaju iz Brze Hrane?</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/31/prestanite-jesti-smece-koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/31/prestanite-jesti-smece-koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 31 May 2013 09:12:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[UPOZORENJE HRANA !]]></category>
		<category><![CDATA[amonijak]]></category>
		<category><![CDATA[boja]]></category>
		<category><![CDATA[bolest]]></category>
		<category><![CDATA[brza hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Butil hidroksi toluen]]></category>
		<category><![CDATA[fast food]]></category>
		<category><![CDATA[gazirana pića]]></category>
		<category><![CDATA[hamburgeri]]></category>
		<category><![CDATA[hiperaktivnost]]></category>
		<category><![CDATA[hrana]]></category>
		<category><![CDATA[Kalijev acesulfam]]></category>
		<category><![CDATA[kancerogeno]]></category>
		<category><![CDATA[karamel]]></category>
		<category><![CDATA[konzervans]]></category>
		<category><![CDATA[namirnice]]></category>
		<category><![CDATA[natrijev nitrit]]></category>
		<category><![CDATA[pommes frites]]></category>
		<category><![CDATA[rak]]></category>
		<category><![CDATA[sastojci]]></category>
		<category><![CDATA[šećer]]></category>
		<category><![CDATA[sladilo]]></category>
		<category><![CDATA[tumor]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14090</guid>
		<description><![CDATA[Istraživanja pokazuju kako se u popularnoj brzoj hrani vrlo često mogu pronaći sastojci koji se povezuju s rizikom od ozbiljnih bolesti poput raznih vrsta karcinoma. Iako takvi sastojci nisu zastupljeni u velikim količinama, ipak je dobro znati kakve sve opasnosti vrebaju iz omiljenih vam namirnica
Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju hamburgere, pržene krumpiriće i sokove. Većina njih vjeruje da su svi sastojci takvih namirnica sigurni te da ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje. Ipak, ta većina trebala bi još jednom razmisliti jer u brzoj hrani vrebaju mnogi opasni aditivi.
Butil hidroksi toluen
Ovaj komplicirani naziv zapravo se odnosi na konzervans koji se koristi u hrani za ljude te u hrani za pse, a može ga se pronaći i u kozmetičkim proizvodima. U Americi su ga pronašli u hamburgerima jednog popularnog lanca brze hrane. Iako su dopuštene tek minimalne količine tog konzervansa, neki se ne drže pravila, a nije poželjna čak ni ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/05/brza-hrana-ubija.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-14091" title="brza-hrana-ubija-fast-food" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2013/05/brza-hrana-ubija.jpg" alt="brza-hrana-ubija-fast-food" width="550" height="425" /></a>Istraživanja pokazuju kako se u popularnoj brzoj hrani vrlo često mogu pronaći sastojci koji se povezuju s rizikom od ozbiljnih bolesti poput raznih vrsta karcinoma. Iako takvi sastojci nisu zastupljeni u velikim količinama, ipak je dobro znati kakve sve opasnosti vrebaju iz omiljenih vam namirnica</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju hamburgere, pržene krumpiriće i sokove. Većina njih vjeruje da su svi sastojci takvih namirnica sigurni te da ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje. Ipak, ta većina trebala bi još jednom razmisliti jer u brzoj hrani vrebaju mnogi opasni aditivi.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Butil hidroksi toluen</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ovaj komplicirani naziv zapravo se odnosi na konzervans koji se koristi u hrani za ljude te u hrani za pse, a može ga se pronaći i u kozmetičkim proizvodima. U Americi su ga pronašli u hamburgerima jednog popularnog lanca brze hrane. Iako su dopuštene tek minimalne količine tog konzervansa, neki se ne drže pravila, a nije poželjna čak ni mala količina s obzirom na to da je riječ o sastojku koji je dokazano kancerogen.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Karamel boja</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Pronađena je u gaziranim pićima, ali i nekim vrstama prženih krumpirića. Karamel boja je zapravo skupina boja koje su izrađene od različitih kemikalija i hrane. Neki boje su bezopasne, a neke baš i nisu. One koje su dobivene u procesu u kojemu se koristi šećer i amonijak sadržavaju kemijske spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom od raka pluća u miševa. Znanstvenici smatraju da ti spojevi mogu biti opasni i za ljudska pluća. Danas se karamel boja najčešće koristi u gaziranim pićima.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Umjetne boje – žuta 5 i 6</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ove umjetne boje mogu se pronaći u nekim ledenim čajevima, kao i u nekim slasticama.</span><br />
<span style="color: #000000;"> Inače, umjetna bojila se koriste u proizvodima poput pekarskih proizvoda i pića. Mnoga od njih odobrile su razne zdravstvene organizacije i u načelu u malim količinama ne štete. No neka istraživanja daju naslutiti da čak i male količine umjetne boje, a posebno žute 5 i 6, izazivaju hiperaktivnost kod djece. Dobro je zato pažljivo čitati deklaracije proizvoda ako želite izbjeći probleme.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Kalijev acesulfam</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kalijev acesulfam je zapravo umjetno sladilo koje se može pronaći nekim dijetalnim napicima, odnosno u light verzijama popularnih sokova. Stavlja se u napitke da poboljša okus, a neki stručnjaci tvrde da je potencijalno opasan. Naime, u nekim istraživanjima pokazalo se da umjetno sladilo može povećati rizik od karcinoma. Stručnjaci naglašavaju kako su potrebna daljnja istraživanja.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Natrijev nitrit</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">To je začin i konzervans koji se zna koristiti u suhomesnatim proizvodima, uključujući i slanine, hrenovke i šunke. Natrijev nitrit stručnjaci povezuju s povećanim rizikom od raka, uz napomenu kako ništa konkretno nije dokazano, odnosno da su potrebna daljnja istraživanja. U svakom slučaju, namirnice s tim začinom zasigurno ne ulaze u kategoriju zdrave hrane. Postoje istraživanja koja pokazuju da takve namirnice mogu uzrokovati probleme sa srcem.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>(tportal.hr, youtube.com/uredio:nsp)</em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/31/prestanite-jesti-smece-koji-sve-opasni-sastojci-vrebaju-iz-brze-hrane/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
