Iako se ovaj aditiv dobiva iz algi koje su iznimno zdrave, u modernoj prehrambenoj industriji koristi se rafiniran, izoliran karagenan. Istraživanja su pokazala kako je upravo taj, iznimno štetan

Velik broj aditiva koji su danas postali neophodni u prehrambenoj industriji štetan je i dovodi se u vezu s mnogobrojnim zdravstvenim problemima. Jedan od takvih na koji bi trebali obratiti pozornost je karagenan (E407).

Karagenan je polisaharid koji se dobiva iz crvenih morskih algi, osobito iz vrste koja se naziva irska mahovina. Po strukturi je sličan želatini.

Zbog svojih gelirajućih svojstava, stoljećima se koristi kao zgušnjivač i emulgator. U modernoj prehrambenoj industriji aktivno se počeo upotrebljavati tridesetih godina prošlog stoljeća kao zgušnjivač i emulgator.

Kao stabilizator, zgušnjivač i emulgator karagenan se može naći u velikom broju namirnica – u mesnim prerađevinama, umacima, preljevima, juhama, gotovim desertima (kolači, pudinzi, čokolade, žele proizvodi), pekmezima, pivu, senfu. Nalazi se i u sojinom mlijeku, vrhnju, jogurtu, siru, margarinu, majonezi, sladoledima itd.

Osim u prehrambenoj, koristi se i u kozmetičkoj industriji (sredstva za hidrataciju, gelovi, šamponi itd).

Iako se ovaj aditiv dobiva iz algi koje su iznimno zdrave, u modernoj prehrambenoj industriji koristi se rafiniran, izoliran karagenan.

Istraživanja su pokazala kako je upravo taj iznimno štetan.

Nakon dugogodišnjih bavljenja ovom problematikom i 18 objavljenih studija na temu štetnosti karagenana, Joanne K. Tobacman, izvanredna profesorica kliničke medicine na Sveučilištu Illinois School of Medicine u Chicagu, potvrdila je povezanost karagenana s mnogobrojnim zdravstvenim problemima:

“Istraživanja su pokazala da izloženost karagenanu izaziva upalu. Konzumacijom prerađene hrane koja sadrži ovaj aditiv unosimo ga u količinama koje su dovoljne da uzrokuju upalu u našem organizmu.

Kronična upala u konačnici dovodi do mnogih oboljenja, uključujući bolesti srca, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, upalne bolesti crijeva, reumatoidni artritis, arteriosklerozu te rak”, otkrila je.

Kao dokaz ovoj konstataciji, J.K. Tobacman iznosi činjenicu da je upravo karagenan korišten u farmaceutskoj industriji za izazivanje upala u tkivima. Prema njenim tvrdnjama, karagenan osobito destruktivno djeluje na probavni sustav.

Postoje sumnje i da može biti odgovoran za pojavu dijabetesa, ulceroznog kolitisa, pa čak i karcinoma probavnog sustava, osobito debelog crijeva.

Na temelju ovih saznanja Joanne. K. Tobacman, ali i brojni drugi znanstvenici vrše pritisak na FDA (američku agenciju za hranu i lijekove). Traže zabranu korištenja karagenana u prehrambenoj industriji.

No, FDA odbacuje sve apele i peticije te zastupa mišljenje kako nema dovoljno čvrstih dokaza o njegovoj štetnosti i odbija zakonski zabraniti njegovu upotrebu u prehrambenoj industriji.

E407 Karagenan

Prirodni biljni zgušnjivač i sredstvo za mijenjanje konzistencije. Po svojoj kemijskoj strukturi karagenan je linearni sulfatirani polisaharid koji se ekstrahira iz crvenih morskih algi. Karagenan je neprobavljiva tvar koja pospješuje probavu, a iz organizma se izlučuje u nepromijenjenu obliku.

Velike doze djeluju laksativno i mogu omesti resorpciju nekih mineralnih tvari (npr. kalija). U pojedinim slučajevima može uzrokovati alergiju. Iako se u namirnice smije dodavati prema pravilu quantum satis, otkriveno je da se u nekim proizvodima može kontaminirati etilen-oksidom, zbog čega nastaju etilen-klorohidrini, izrazito kancerogeni spojevi.

Istraživanja na eksperimentalnim životinjama pokazala su da razgradni produkti karagenana, koji nastaju pod utjecajem visoke temperature i kiselina, izazivaju ulceracije gastrointestinalnoga trakta te da mogu dovesti do kancerogenih promjena ili uzrokovati nastajanje Chronove bolesti. Znanstvena komisija za sigurnost hrane Europske komisije stoga preporučuje da količina razgradnih produkata karagenana ne smije iznositi više od 5 % njegove ukupne mase. Izbjegavati!
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)

Da li nas meso, kobasice, slanina, hrenovke, paštete hrane ili od nas prave onkološke pacijente?

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ta hrana može izazvati rak, uznemirenost se nastanila u svaku srpsku kuću!

Mi priskaču u pomoć i donosimo vam kratki vodič za izbjegavanje opasnosti koje se kriju u omiljenoj nam hrani. Istražili smo u kojim slučajevima slaninice, kobasice, hrenovke, paštete i šnicle nikako ne bi trebalo spustiti u košaricu!

Da biste i vi znali što kupiti, ponesite za početak lupu u trgovinu (šala jeste, ali samo djelomično, jer su slova nadeklaracijama stvarno presitna).

Potom upamtite ove korisne savjete liječnika veterinarske medicine, bivšeg saveznog veterinarskog inspektora.

Od najvećeg značaja je da čitamo deklaracije. Prvi razlog da ne kupite kobasice, hrenovke i salame jeste ako na deklaraciji stoji oznaka MSM. To znači da je meso strojno separirano, samljeveno s kostima, u kojima su deponirani svi antibiotici, hormoni, teški metali i ostali otrovi koje je životinja tijekom života pojela.

Isto vrijedi kada na deklaraciji pronaći emulgatore nitrite koji su obilježeni E249, E250, E251 i E252.

Štetni su zato što s aminokiselinama iz mesa stvaraju kancerogeno spoj nitrozamin. Odmah vratite na policu kobasice, hrenovke, salamu i paštetu ako ste na deklaraciji uočili polifosfate koji se obilježavaju E451, E452 i E453 jer su genotoksični ili narodski rečeno, oštećuju nam gene.

Posebno vodite računa da ne jedete niti jedan proizvod koji sadrži E407, kako se obilježava karagenan. On se lijepi za zidove crijeva, stvara ranice koje se poslije mogu pretvoriti u rak debelog crijeva – upozorava taj stručnjak.

Kako dodaje, ako ste pročitali da neki od proizvoda sadrži poboljšivač okusa - glutaminat, to je dokaz da u njemu nema mesa.

Sve što smo naveli odnosi se na trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Kada je meso u pitanju, ako kupujete, primjerice, svinjske šnicle, obratite pažnju da li je meso prošarano žilicama masti ili ne. Ako jeste, te životinje i nisu tako loše hranjene. Ukoliko nema ni grama bijele masnoće, a vodica curi iz njega, dokaz je da su svinje, uz hranu, dobivale hormon rasta i antibiotike. Spremanje mesa trebalo bi biti tako da ne zagori.

U toj zagoreloj masi pojavljuje se spoj dioksin, koji je kancerogen. Najbolje je kuhati ga, peći zavijenog u foliju u pećnici ili teflonu, u ulju, a može i na električnom roštilju. Ako netko voli baš miris dima, može peći meso i na roštilju na ugljen.

Pritom voditi računa da se meso stavlja na rešetku kada ugljen prestane dimiti i kada se stvori jak žar – objašnjava stručnjak i za kraj zaključuje da djeci svakako ne bi trebalo davati prerađevine, naročito ne paštete i hrenovke.

Na kraju, paštete uz malo truda možete napraviti i sami!
 
(alo.rs/uredio:NSP)

Zbog velikog broja namirnica koje sadrže sastojke koji mogu negativno utječu na naše zdravlje, stručnjaci preporučuju da redovito čitamo deklaraciju i izbjegavamo takve namirnice u širokom luku

Ovo su sedam namirnica koje bismo, prema preporuci stručnjaka trebali izbjegavati.

1. Umjetni zaslađivači

Umjetni zaslađivači su izvor “praznih kalorija” i često ih povezuju s nastankom dijabetesa tipa 2, te bismo ih zato trebali izbjegavati, odnosno proizvode koje ih sadrže.

2. Karagenan (Carrageenan) – E407 prirodni biljni zgušnjivač

Zahvaljujući dobroj sposobnosti hidratacije i povećavanja viskoziteta, koristi se u prehrambenoj tehnologiji kao važan aditiv (zgušnjivač, emulgator, stabilizator). Često se koristi pri izradi napitaka od kakaa, kondenziranog mlijeka, dječje hrane, ali i drugih proizvoda u tekućem stanju jer sprječava raslojavanje i taloženje, osiguravajući homogenost i odgovarajući stupanj gustoće.

3. Boja karamele

Boja karamele se koristi u mnogim gaziranim napicima, sladoledima i drugim slatkišima. Ova boja ipak nije podrijetlom od rastopljenog šećera, već sintetički proizvod koji nastaje u reakciji šećera, amonijaka i sulfita. Prilikom tog procesa nastaju kemikalije 2-metilimidazol i 4-metilimidazol koje se povezuju s bolestima štitnjače, jetre, rakom pluća i leukemijom. Od četiri tipa boje karamele, dvije se prave uz pomoć amonijaka i mogu negativno utjecati na vaše zdravlje.

4. Trans-masne kiseline

Riječ je o nezasićenim mastima koje se dodaju u prerađenu hranu radi produživanja roka trajanja. One mogu povećati rizik od srčanih oboljenja, te ih je poželjno izbjegavati.

5. Šećer

6. Mononatrijum glutaminat (MSG)

MSG još nazivaju i ‘poboljšivač okusa’. Iako stvarno poboljšava okus hrane, ova kemijska tvar razara mozak, remeti rad hormona i utječe na nastanak niza bolesti.

7. Visoko-fruktozni kukuruzni sirup (HFCS)

Glukozno-fruktozni sirup se naveliko koristi kao zamjena za šećer u mnogim gaziranim pićima, sokovima, jogurtima itd., A također produžuje i rok trajanja proizvoda. Ipak, kao i mnogi drugi aditivi, djeluje razarajuće na zdravlje.
 

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio:nsp)