Električna autocesta duga je 10 kilometara, a nova infrastruktura najavljuje novu industrijsku revoluciju Njemačke

Njemački Autobahn spremno dočekuje električne automobile, pa su tako na dijelu jednog od njemačkih autoputa postavljene žice iznad ceste koje će strujom napajati kamione na električni pogon.

Ovaj Autobahn time će postati jedna od prvih “električnih autocesta na svijetu”. Na tom dijelu kabeli se nalaze iznad ceste i povezani su s kamionima koji voze po toj cesti, kako bi se mogli napajati energijom usred vožnje.

Kad bi ovakvom opremom bilo unaprijeđeno više autocesta, veći bi mogao biti i broj električnih vozila, kamiona i automobila. Za razliku od električnih kamiona kakve izrađuje Tesla, s velikim i punjivim baterijama, ovi se kamioni mogu pokretati samo malim baterijama i njima se služiti u onim trenucima dok nisu spojeni na kabele, piše Popular Mechanics.

Električna autocesta proteže se na nešto manje od deset kilometara, od frankfurtskog aerodroma do dionice Darmstadt/ Weiterstadt. Izgradila ju je kompanija Siemens koja je slične električne ceste konstruirala u Švedskoj i Kaliforniji, a – kako tvrde – ove su ceste dvostruko učinkovitije od običnih.

No, bit će potrebno puno godina da takve ceste zažive posvuda. Još je 2010. godine njemačka kancelarka Angela Merkel obećala da će do 2020. godine na njemačkim cestama biti milijun električnih automobila. Smatra da je to prilika i za dodatni razvoj njemačke automobilske industrije koja ima ogromnu ulogu u gospodarstvu Njemačke kao svjetske gospodarske sile.

Njemačka je spremna uhvatiti se u koštac s emisijom CO2, a po potpisanom Pariškom klimatskom sporazumu, njihova obaveza je do 2050. godine svoje emisije CO2 smanjiti za čak 95 posto od referentnih razina iz 1990. godine, što ova visokoindustrijalizirana zemlja nipošto ne može bez, između ostalih, potpune elektrifikacije prometa na svojim cestama.

Trebao bi zaživjeti i zakon kojim bi se do 2030. godine potpuno zabranilo registriranje novih automobila na benzinski ili dizelski pogon. Porezne olakšice i subvencije na vozila koja ne ispuštaju CO2 koje članice EU-a danas odobravaju na nove električne automobile, u konačnici trebaju voditi tome da od 2030. godine EU više ne uvozi na svoje ceste nikakva druga osobna prijevozna sredstva osim automobila s nula-postotnom emisijom CO2.

(express.hr)

Za kompaniju Boston Dynamics ste možda već čuli, a ako i niste, zasigurno ste vidjeli njihove jezive kreacije

Ova tvrtka proizvodi robote koji rade stvari koje ni mnogi ljudi ne bi mogli – skaču s objekta na objekt, rade salto unatrag i slične akrobacije.

A sad se ova američka tvrtka odlučila malo poigrati sa svojim robotima i dodatno nas prestraviti.

Uzeli su deset svojim SpotMini robota “pasa”, svezali ih za kamion kao za snježnu pseću zapregu i zadali im da ga pokušaju povući. I uspjeli su.

SpotMini roboti-psi možda nisu tako zastrašujući kao njihovi humanoidni roboti ATLAS, ali to je vjerojatno samo zato što su ljudi naučili vjerovati svemu što izgleda i ponaša se kao pas, piše portal Gizmodo.

Međutim, ovi psi mogu otvarati vrata i pobjeći iz laboratorija, a sad i vući kamione.

Ovo je samo još jedan primjer napretka u robotici, pri kojem roboti u suradnji mogu izvesti pothvate koje sami ne bi mogli.

A gotovo je sigurno da će ovi roboti prvu primjenu naći u vojsci.

(index.hr)

Televizija je uživo prenosila kako Putin u kamionu žarkonarančaste boje prelazi strukturu koji neki Rusi zovu “Putinovim mostom”

Ruski predsjednik Vladimir Putin je vozeći kamion u utorak otvorio 19 kilometara dug most koji Rusiju povezuje s Krimom koji se prema komentatorima vidi iz svemira.

“Hajdemo!”, rekao je Putin i uskočio u kamion Kamaz ruske proizvodnje, služeći se istim pokličem kao prvi čovjek u svemiru, ruski kozmonaut Juri Gagarin.

Do Putina je sjedio Aleksander Ostrovsk, direktor tvrtke koja je izgradila ovaj povijesni most. Televizija je uživo prenosila kako Putin u kamionu žarkonarančaste boje prelazi strukturu koji neki Rusi zovu “Putinovim mostom”.

Oko 35 vozila, uključujući tegljače, kamione miješalice i one s ugrađenim kranovima, sudjelovalo je u konvoju na čelu s ruskim predsjednikom.

“Siguran sam da će ljudi voljeti novi most prema Krimu”, rekao je Putin. Cestovni dio s četiri traka javnosti će biti otvoren u srijedu, dok željeznički s dvije pruge još nije završen. Vlakovi bi njime trebali prometovati od kraja 2019.

Krimski most, dug 19 km, ide preko Kerčkog prolaza koji Azovsko more razdvaja od Crnog i povezuje poluotok Kerč, na Krimu s Tamanskim poluotokom na jugu Rusije.

Izgradnju mosta koja je počela u veljači 2016., ruska država je povjerila tvrtki milijardera Arkadija Rotenberga koji je Putinov partner u džudu. Po uredbi objavljenoj na mrežnoj stranici vlade, Strojgazmontaž je trebao završiti most do prosinca 2018. po cijeni koja nije smjela biti veća od 2,9 milijarda eura po tadašnjem tečaju.

No tijekom posjeta u ožujku, nekoliko dana prije pobjede na predsjedničkim izborima, Putin je zatražio da most bude gotov već u svibnju “kako bi se ljudi mogli njime koristiti tijekom ljeta”.

Krim je popularna turistička destinacija među Rusima i ruski turisti su jedan od glavnih izvora prihoda tog poluotoka poznatog po plažama i planinama koje se ruše u Crno more.

Visina mosta na glavnom luku je 35 m, a najveća dopuštena brzina 120 km/h u povoljnim vremenskim uvjetima, objavila je ruska novinska agencija RIA Novosti.

Krimski most treba smanjiti zemljopisnu i gospodarsku izoliranost Krima koji je Rusija u ožujku 2014. pripojila svom teritoriju nakon demokratskog referenduma o aneksiji koji su Kijev i Zapad ocijenili “nezakonitim”.

U prigodi posjeta gradilištu u ožujku Putin je istaknuo da su posljednji ruski car Nikolaj II. i Hitler u Drugom svjetskom ratu također htjeli podići most između Krima i Rusije, ali je prvog spriječio Prvi svjetski rat, a drugog bombardiranje.

“A vi, vi ste uspjeli. To je sjajno”, rekao je tada radnicima. Most “nije samo jedini takav u našoj zemlji, nego i u svijetu”, istaknuo je.
 

 
(vecernji.hr)

KAMION SMRTI – Insceniranje ili istina? Zapažanja nakon napada kamionom na jedan berlinski božićni sajam 19.12.2016

Videozapis njemačkog nezavisnog novinara Gerhard Wisnewskog odlično dokumentirano ukazuje da na snimkama nigdje nismo mogli vidjeti ni jednog jedinog povrijeđenog niti saznati imena poginulih u terorističkom napadu u Berlinu 19. prosinca 2016.

Njemački novinar Gerhard Wisnewski, koji je napisao više knjiga, a jedna od njih govori i o 11. rujna 2001., objavio je odlično dokumentiran video u kojem polako i dobro potkrijepljeno pokazuje na proturječnosti i nepodudarnosti Berlinskog atentata.

Jedna od najčudnijih stvari je da nitko nije nigdje vidio niti jednog ozlijeđenog niti je igdje objavljeno jedno ime nastradalog na Božićnom vašaru u Berlinu.

Gerhard Wisnewski je samostalni nezavisni novinar, koji je dugo radio na javnom servisu, ali je zbog svog istraživačkog rada i nepokolebljivih stavova ubrzo bio nepoželjan na javnom servisu, kao i njegovi dokumentarni prilozi.

On je jedan od prvih koji je otkrio podatke, da mnogi “migranti” nisu samo ekonomski migranti, već je tu među njima i veliki broj osoba iz sjevernoafričkih zemalja koji su bili na odsluženju zatvorskih kazni u svojim zemljama, ali bivaju “pomilovani” s uvjetom napustiti svoju zemlju.

Wisnewski je proanalizirao napad u Berlinu u maniri analize napada na Charlie Hebdo koji također nosi neke dodirne točke namještenog napada i napada pod “lažnom zastavom”:

Wisnewski se pita kako to da na kamionu nema niti jedne kapljice krvi, a kamion je pregazio i usmrtio 12 ljudi, a 40 ih je teško povrijedio.

Također slike iz časopisa “Bild” su prikazale kamion besprijekorno čistim. Felge su čiste, na hladnjaku nema kapljica krvi kao i na farovima. Na kamionu postoje oštećenja, vjerojatno od kontakta sa božićnim kućicama, drvenim gredama i tome slično.

Na vjetrobranskom na vozačevom mjestu vidimo rupu od grede koja je sigurno udarila vozača, tako da se ne zna kako je i on ostao živ.

Registarska pločica ili tablica vozila je također besprijekorno čista i neoštećena.

Na kamionu također nema tkanina, mantila, torbica, kose koje bi ostale na kamionu od siline udarca.

Na tragu prolaska kamiona vidimo među razbijenim kućicama i štandovima, da nema apsolutno nikakvih tragova ili “zaostavština” ljudskih bića. Nikakva krv, nikakva prtljaga, cipele, čarape, nikakva odjeća ili ostaci odjeće, nikakve torbice. Potpuno ČISTO!

Na mjestu napada npr. vidimo gomilu bolničkih vozila i vozila hitne pomoći, očigledno u intervenciji, ali ni JEDNA JEDINA nosila hitne pomoći i bolničara koji žure u pomoć.

Ostatak analize pogledajte u videu (stisnite “Titlovi” i odaberite jezik):
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
Još jedna video analiza:
 

(vestinet.rs)

Vlasti u Francuskoj su naručile uništavanje snimaka nadzornih kamera koje su snimile masakr u Nici kojem je poginulo 84 ljudi 14. srpnja 2016. godine

Prema francuskom članku, ovo je prvi put da su francuske vlasti zamoljene da unište takve ključne dokaze u tekućoj istrazi.

Izgovor koji su dali za ovaj čudan potez je da oni ne žele da itko stavi ove video materijale na internet, jer ih “ISIS” može skinuti i imati koristi od njih u propagandne svrhe.

Kako piše Lefigaro.fr, hitno pravno djelovanje je provedeno u središtu urbanog nadzornog centa u Nici u srijedu, 20. srpnja. Paris je naredio i ispunio želju da se “izbjegne nekontrolirano širenje tih slika i snimaka.”

Paniku i nerazumijevanje je izrazio gradonačelnik Nice. U srijedu u 11 sati, Protuteroristička uprava (SDAT) poslala je agenate koji su preuzeli gradski video nadzor navodeći članke 53. i L706-24 iz Zakona o kaznenom postupku i članak R642-1 Kaznenog zakona i naredili brisanje, te zamolili službenike da “dovrše” posao brisanja tijekom 24 sata.

Video nadzor se sastojao od video materijala sa šest video kamera koje su snimile pokolj na promenadi u gradu Nici, u noći 14. srpnja.

“Ovo je prvi put da se od nas traži da uništimo dokaze, kaže blizak izvor. Središte nadzornih kamera i grada Nice moglo bi biti procesuirano za ovo i časnici koji su bili zaduženih za uređaj snimanja nemaju nadležnost da se uključe u takve operacije (brisanje materijala). “

Nalog Protuterorističke uprave još više začuđuje jer su poslali nalog još prošli petak za povratak 30.000 sati snimljenih materijala iz prošlosti.

Takva operacija je trajala nekoliko dana. “Ne znam je li će uništavanje snimaka, dok upravo radimo backup tih istih uništiti sijeli sustav”, jer što se nas tiče, to je bila prijetnja, a ne zamolba.

Dan nakon tragične drame u Nici, policijski službenici su došli napraviti prvi pregled kamera koje su snimili čitav događaj. To je dovelo do prvog izvještaja koji je dostavljen Ministarstvu unutarnjih poslova. Začudo, to su bile te iste kamere koja su bile u zahtjevu za brisanjem od strane SDAT-a.

Do subote je bilo zatraženo od strane francuske vlade i predsjednika da im se dostave snimke nadzornih kamera u Nici.

“Nije šokantno to da je predsjednik želio vidjeti napad. Hoćete li pitati da predsjednik vrati DVD-a na kojem su bile ove snimke?”, priupitao je jedan ekspert.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Ne mogu shvatiti zbog čega svi govore o jednom teroristi! Svojim očima sam vidio: bila su dvojica! Drugi je bio na suvozačevom mjestu. Taj je pucao! “

Nica je bila poprište trećeg velikog terorističkog napada na Francusku za posljednjih 12 mjeseci.

Odgovornost za napad kamionom preuzela je na sebe Islamska država.

Evo svjedočenja Moskovljanina Baja Paršoeva kako je to izgledalo. On je prošao s potresom mozga.

“Mene je smrtonosni kamion sustigao samo koji trenutak, najviše 40 sekundi, nakon što sam stigao na Rivu u Nici. Kamion je jurio velikom brzinom. Imao sam dojam da je cijela Nica na ulicama. Žrtava bi bilo mnogo više da je terorist “dao gas” pet minuta ranije. Narod se već bio počeo pomalo razilaziti”.

Paršoev posebno naglašava: “Ne mogu shvatiti zbog čega svi govore o jednom teroristi! Svojim očima sam vidio: bila su dvojica! Drugi je bio na suvozačevom mjestu. Taj je pucao! “

Paršoev priznaje da je čudom ostao živ:

“Kamion se iza mojih leđa pojavio kao duh. Nisam ga mogao odmah vidim. Ostao sam živ samo zahvaljujući tome što je naletio na nekog crnca i odbacio ga izravno na mene. Pod udarom njegovog tijela bio sam odbačen u stranu. Pao sam na stazu za bisikliste.

Kamion mi je očešao desnu nogu, ali mi je samo ogulio kožu. Od udara žrtve koja mi je spasila život – glavom sam udario o asfalt. A moj spasitelj je bio mrtav kad je u mene udario “.

Paršoev o doživljenom još svjedoči: “Tamo je bilo” mljeveno meso”. Posvuda su se mogli vidjeti prosuti mozgovi i ispala crijeva. Mrtvi ljudi na sve strane. Vidio sam najmanje 15 otkinutih nogu. Bilo je mnogo i mrtve i ozlijeđene djece. Ja sam bio među prvima na koje su teroristi naletjeli kamionom, a “vozili” su još dva kilometra. Prvo je jurio ljude vozeći po pločniku, a kad su žrtve počele bježati ulicom i kamion je krenuo ulicom”.

A sami Francuzi počinju polako shvaćati u što su se uvalili.

Bivši francuski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Blo ocijenio je da policija i tajne službe njegove zemlje nisu u stanju izaći na kraj sa svojim ekstremnim islamom:

“U terorističkim ćelijama su, po pravilu 3-4 čovjeka. Onaj koji se sprema za teroristički napad uvijek je okružen pomoćnicima. U slučaju Nice, pomoćnike će teško biti pronaći jer je napadač ubijen.

Mi imamo problem s ljudima koji ne rade za Francusku i nemaju se namjeru asimilirati. Francuska vodi aktivnu politiku i izvodi antiterorističke operacije u Africi i na Bliskom Istoku, ali je nespremna da se nosi s napadima unutar svojih granica”.
 

 
(fakti.org)