Poljska vlada nakanila je od stranih ulagača otkupiti udjele u poljskim bankama kako bi osigurala nesmanjeno kreditiranje domaćih poduzeća u slučaju krize, dok neki upozoravaju na opasnost mogućeg kreditiranja gubitaških projekata

Prije sedam dana državne banke Alior Bank i PKO BP potvrdile su da pregovaraju o kupovinii Raiffaisenovih ogranaka za bankarsko poslovanje i leasing u Poljskoj.

Poljska vlada je ove godine već od američkog GE Money otkupila poljski ogranak, a namjerava također od UniCredita kupiti drugog po veličini zajmodavca u Poljskoj Pekao.

Država već vlasnik dviju banaka

Država je već sada vlasnik dvije banke, ima većinske udjele u još dvije i nešto više od 30 posto udjela u najvećem PKO-u.

Poljaci su osamdesetih godina odigrali vodeću ulogu u okončanju vladavine komunista u istočnoj Europi, piše Reuters, a neki sada strahuju da će banke u djelomičnom vlasništvu države pojačati kreditiranje velikih infrastrukturnih i projekata u sektoru vađenja ugljena, čime bi se možda otvorila nova radna mjesta ali se ne bi osigurala zarada.

“Nisam zagovornik toga da se povratak u poljske ruke pretvori u nacionalizaciju”, ističe izvršni direktor četvrte po veličini poljske banke mBank Cezary Stypulkowski. Umjesto toga, on zagovara imenovanje Poljaka u upravna tijela banaka u funkciji zajmova da će domaća poduzeća dobivati ​​kredite.

“Vrlo je lako upravljati bankovnim sektorom preko političkih struktura. U takvim slučajevima tendencija da se zaobilaze propisi obično završava katastrofom”, upozorava Stypulkowski.

Godine 2012. predsjednik konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS) i bivši poljski premijer Jaroslaw Kaczynski kazao je Prislic: “Treba jasno dati do znanja … da je naš cilj povratak poljskih banaka u poljske ruke”.

PiS je prošle godine ponovno došao na vlast, obećavši nove poreze bankama i supermarketima, nižu dob za odlazak u mirovinu i veći dječji dodatak.

Također su najavili pomoć vlasnicima nekretnina koji su se u razdoblju povoljnih valutnih kredita zadužili u stranoj valuti kako bi ih kupili.

Ta je pomoć trebala biti pružena u obliku pretvorbe kredita u domaću valutu po tečaju u vrijeme njegova uzimanja ali država još nije u cijelosti ispunila to obećanje, napominje Reuters.

Najsporniji bi se ipak mogli pokazati planovi za banke.

‘Previše inozemnog kapitala’

“Postoji politička volja za njihov povratak u poljske ruke”, kazao je za Reuters neimenovani visoki poljski dužnosnik. “Donesena je politička odluka da je u bankovnom sektoru previše inozemnog kapitala”, dodao je.

Ako vlada uspije provesti svoju strategiju u djelo, država i ostali poljski ulagači, uključujući jednog od najbogatijih Poljaka Leszek Czarneckog, kontrolirat će banke na koje otpada 54 posto aktive u poljskom bankovnom sektoru, uključujući hipoteke i kredite.

Time bi se istisnuli strani ulagači koji trenutno kontroliraju većinu te aktive.

Upućeni dužnosnici kazali su za Reuters da vladu u tim nastojanjima vodi, pored ostalog, želja da bankama onemogući zatvaranje kreditne pipe poduzećima radi podebljanja dividendi.

“Cilj je pobrinuti se da nitko ne zatvori pipu u slučaju krize, kao što je bio slučaj 2009. godine”, kazao je jedan od tih izvora.

Neki su menadžeri javno poduprli takav stav. “Draže nam je kreditirati gospodarstvo nego isplaćivati ​​dividende”, izjavio je nedavno za državnu novinsku agenciju PAP izvršni direktor vodeće banke PKO BP Zbigniew Jagiello. Dodao je kako se nada da je moguće napraviti i jedno i drugo.

Vladin utjecaj ipak će biti poprilično malen

Poljska je vlada pak umanjila mogućnost upletanja politike u poslovne odluke. “Nakon mogućeg povratka u poljske ruke vladin utjecaj na banke bit će prilično malen”, ustvrdio je glasnogovornik vlade Rafal Bochenek.

Čelnik lobističke udruge poljskih banaka ZBP Krzysztof Pietraszkiewicz izrazio je potporu većem vlasničkom udjelu države u bankovnom sektoru, ali je također izrazio nadu da to neće rezultirati kreditiranjem gubitaških projekata ili velikodušnim restrukturiranjem kredita.

“Trebalo bi izbjeći situacije u kojima bi političari pod pritiskom javnog mnijenja povlačili poteze rizične po financijski sektor”, poručio je.
 
(vestinet.rs)

Wikileaks je ponovo razotkrio kako nadnacionalne organizacije stvaraju umjetne krize u nastojanju da se ostvare geostrateški ciljevi zapadne korporativno-političke elite

Kao što su pokazale u transkriptu telekonferencije, koja je održana 19. ožujka 2016. godine, između dužnosnika sa vrha Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Šokantni razgovor otkriva da su dužnosnici MMF-a lažirali opasnost od neposredne financijske katastrofe da bi prisiliti druge zainteresirane strane da prihvate “mjere” MMF-a, kao što su rezanje grčkih mirovina i uvjeta rada.

Međutim, referendum koji će se održati 23. lipnja u Velikoj Britaniji će zamrznuti europsko odlučivanje u izuzetno kritičnom trenutku – potencijalno riskirajući još veću političku destabilizaciju, ali i dajući MMF-u još veću moć.

Transkript telekonferencije između Poul Thomsena, šefa europskog odjela MMF-a, i Delia Velkouleskou, načelnice misije MMF-a za Grčku, otkrio je činjenicu da je MMF predviđa potencijalni grčki default spašavanja, koja bi nastala u dogovoru s britanskom ‘Brexit’ referendumom o članstvu u EU.

Njihov razgovor je pokazao da MMF razmišlja o saopćavanju plana Njemačkoj o napuštanju trojke (sastavljen od MMF-a, Europske komisije i Europske središnje banke) ako Europska komisija i MMF ne postignu grčki dogovor olakšavanja duga u nastojanju da se prisili Grčku na poslušnost.

Curenja ovog transkripta jasno razotkriva plan MMF-a koji povezuje grčki problem s referendumom Velike Britanije o izlasku iz Europske unije, stvarajući dinamiku povećanog rizika rasprostranjene političke destabilizacije u EU, kao što je navedeno od strane Bloomberg-a.

Dužnosnici MMF-a su rekli da je prijetnju neposredne financijske katastrofe bilo potrebno nametnuti i kao i “točku odluke”, te utjecati na njemačku kancelarku Angelu Merkel u svezi opraštanja dugova Grčkoj i prihvaćanje “mjera” MMF-a protiv mirovina i uvjeta rada, prema transkriptu.

Transkript koji je procurio izlaže plan MMF-a da iskoristi Grčku kao pijuna kojim će prisiliti njemačku kancelarku Angelu Merkel da prihvati položaj MMF-u ključnom trenutku nakon referenduma ‘Brexit’ u Velikoj Britaniji.

Grci su uzrujani s objavama transkripta, zahtijevajući da MMF objasni “katastrofalne” primjedbe sadržane u eksplozivnom curenju informacija, a premijer Alexis Tsipras javno pita da li Grčka može vjerovati supranacionalnom vjerovniku.

Sada su na svjetlo dana došle različita mogućnost pregovora oko povrata duga koji će biti ugrožen zbog otkrivanja transkripta. Pismo koje je premijer Tsipras poslao generalnom direktor MMF-a Christine Lagarde zahtijevalo je odgovore u vezi curenja tajnog razgovora.

U svom pismu, Tsipras pita hoće li se pregovori odvijati u dobroj vjeri, i da li razotkriveni tajni razgovor Thomsena i Velculescua otkriva tajni plan MMF-a koji se oslanja na drugu krizu koja izaziva “kreditni događaj”.

“Korištenje “kreditnih događaja” kao sredstvo za tlačenje Grčka i ostalih zemalja članica je očito izvan granica pregovaračkog procesa kakvog ga mi razumijemo”, napisao je Tsipras.

Pismo premijera Grčke:

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)