Uvođenje novog, tzv. srodnog prava za izdavače i koncept prema kojem se odgovornost za kontrolu korištenja sadržaja u potpunosti prebacuje na internetske stranice dvije su sporne odredbe Komisijinog prijedloga direktive o autorskim pravima

Usvajanje nove europske direktive o autorskim pravima, za koju njezini protivnici poput njemačke europarlamentarke iz Piratske stranke Julie Rede tvrde da će dovesti do cenzure i uništiti iskustvo korištenja Interneta kakvo postoji danas, ušlo je u završnu fazu nakon što je Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta tijesnom većinom, 13 naspram 12 glasova, podržao kontroverzni prijedlog.

Najspornije su dvije odredbe Komisijinog prijedloga direktive.

Prvo, uvođenje novog, tzv. srodnog prava za izdavače, kojim se želi urediti da, primjerice, novinski izdavači – čije vijesti prenose razne internetske platforme poput Google Newsa ili društvenih mreža putem poveznica sa slikom i kratkim sažetkom vijesti – dobiju naknadu za takvo prenošenje autorskog djela.

Protivnici prijedloga tvrde da će to novo pravo značiti zapravo uvođenje “poreza na link”, premda iz Europske komisije, koja je predložila ovu promjenu direktive, tvrde da je to laž:

“Neki ljudi govore o tome kao o uvođenju poreza na hiperlinkove, ali ne, ne, ništa takvoga. Hiperlink će ostati kao temeljna sloboda na internetu, zauvijek” – rekao je svojedobno, u intervjuu za Večernji list u veljači ove godine, povjerenik za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.

No, Julia Reda, njemačka piratkinja koja je možda i najglasnija protivnica ovog prijedloga u Europskom parlamentu, i nakon današnjeg izglasavanja prijedloga u Odboru EP-a tvrdi suprotno:

“Ove mjere ozbiljno narušavaju internetske slobode. Ljudi će nailaziti na probleme u svakodnevnom komentiranju vijesti ili izražavanju mišljenja na mreži. Neprihvatljivo je stavljati interes velikih medijskih kompanija ispred naše sposobnosti da se slobodno ponašamo na Internetu – rekla je Reda. – Zahtijevanje dozvola za širenje vijesti neće pomoći financiranju novinarstva, nego će jednostavno ukinuti dijeljenje profesionalnog novinskog sadržaja i ugroziti manje izdavače, koji se uglavnom oslanjaju na dijeljenje njihovih članaka” – dodala je.

Druga sporna novost u prijedlogu direktive o autorskim pravima je koncept prema kojem se odgovornost za kontrolu korištenja sadržaja u potpunosti prebacuje na internetske stranice.

U sklopu toga pojavili bi se automatski filteri, koji bi mogli blokirati bilo kakve fotografije, video klipove i tekstualne poruke koje korisnici Interneta objavljuju, a koje bi automatskim filterima mogli izgledati kao potencijalno kršenje autorskih prava.

Planovi o automatskim filterima podjednako su kratkovidni kao i o srodnim pravima.

Dok pobornici automatskih filtera tvrde da će to pomoći da kreativci nešto zarade za svoj rad, u stvarnosti će to uglavnom dovesti do blokiranja legitimnih i bezopasnih kreacija kao što su meme ili parodije, te će ubiti europske internetske platforme i start-upove koji si ne mogu priuštiti usklađenje s ovim propisom – komentirala je Julia Reda.

Kritikama ove nove direktive EU, koja je danas, dakle, prošla na nadležnom Odboru EP-a, ali još nije konačno usvojena, pridružio se i posebni UN-ov izvjestitelj za promoviranje i zaštitu slobode izražavanja, David Kaye.

On je u priopćenju poručio da bi direktiva, u ovakvom obliku u kojem je sada prošla stepenicu u EP-u, vjerojatno dovela do legalizacije cenzure kroz “uspostavu režima aktivnog nadzora i prethodne cenzure sadržaja koji generiraju korisnici, a koji nije u skladu s člankom 19(3)”.
 
(vecernji.hr)