Dokument su ranije u lipnju potpisali ruski ministar financija Anton Siluanov i čelnik Narodne banke Kine Yi Gang, prenosi dnevnik Izvestia.

Moskva i Peking trenutno razvijaju nove mehanizme prekograničnih plaćanja između ruskih i kineskih tvrtki, piše list, pozivajući se na pismo zamjenika ministra financija Sergeja Storchaka Anatoliju Aksakovu, čelniku Odbora za financijsko tržište Državne dume (donji dom) ruskog parlamenta.

Dvije strane mogu riješiti pitanja plaćanja između svojih domaćih valute u tradicionalnom SWIFT sustavu, ruskom Sustavu za prijenos financijskih poruka (SPFS) i Kineskom prekograničnom sustavu međubankarskih plaćanja (CIPS).

Dvije zemlje morat će razviti financijske instrumente valuta rublje i juana kako bi potaknuli trgovinu među zemljama u tim valutama i ublažili rizike od fluktuacija tečaja, kaže Aksakov.

On je dodao da u narednim godinama, udio trgovine u nacionalnim valutama između Rusije i Kine mogao bi se povećati pet puta – sa 10 na 50 posto.

Mehanizam plaćanja u nacionalnim valutama treba biti razvijen do sljedeće godine.

Isprva će na njega preći velike tvrtke s državnom potporom iz sektora kao što su energetika i poljoprivreda.

Trgovina između juana i rublje također će se vršiti na postojećim ugovorima koji predviđaju trgovinu u dolarima.

Kina je najveći trgovinski partner Rusije, a bilateralna trgovina premašuje 107 milijardi dolara.

Dvije strane također planiraju udvostručiti sadašnji obujam trgovine u sljedećih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Rusija i Kina su napravile još jedan korak dalje od američkog dolara nakon što su se dvije zemlje složile razvijati bilateralnu trgovinu koristeći valute – rublju i juan

To je bio samo jedan od glavnih dogovora postignutih nakon što su predsjednici dviju zemalja, Vladimir Putin i Xi Jinping, održali razgovore u srijedu u Moskvi.

“Rusija i Kina namjeravaju razviti praksu ekonomskog poravnanja u nacionalnim valutama” – rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare nakon razgovora. Dodao je kako su države potpisale međuvladine sporazume o proširenju korištenja juana i rublje u bilateralnim financijskim operacijama.

Nacrt vladine uredbe o trgovini nacionalnim valutama objavljen je ranije tijekom dana. Dokument predviđa da će Moskva i Peking surađivati na razvoju nacionalnih platnih sustava, kao i na olakšavanju prekograničnih plaćanja u nacionalnim i drugim valutama.

Tijekom ceremonije potpisivanja postignuti su i drugi važni sporazumi. Ruska državna nuklearna tvrtka Rosatom i kineska tvrtka China National Nuclear Power (CNNP) potpisali su opći ugovor o izgradnji treće i četvrte jedinice u nuklearnoj elektrani Xudapu u sjeveroistočnoj Kini.

Ranije su izvijestili da je posao vrijedan 1,7 milijardi dolara, a izgradnja bi trebala početi u listopadu 2021. i kolovozu 2022. godine.

U drugom važnom sporazumu, potpisanom nakon razgovora na visokoj razini, ruski Fond za izravna ulaganja (RDIF), kineski Alibaba i ruska Mail.Ru grupa pristali su uložiti ukupno 382 milijuna dolara u zajedničko ulaganje u e-trgovinu. Alibaba Group će osigurati oko 100 milijuna dolara, dok će ostatak financirati ruska strana.

RDIF je također potpisao ugovor s Kineskom investicijskom korporacijom (CIC) za stvaranje zajedničkog fonda za znanstvene inovacije i ulaganje milijardu dolara u njega.

“Očekujemo da će njegove aktivnosti značajno doprinijeti razvoju i implementaciji najnaprednijih tehnologija i rješenja za razvoj gospodarstva naših zemalja i daljnjem jačanju našeg partnerstva” – izjavio je glavni izvršni direktor RDIF-a Kirill Dmitriev.

Nakon razgovora u Moskvi, predsjednici Putin i Xi Jinping otputovat će u Sankt Peterburg kako bi sudjelovali u ključnom godišnjem poslovnom događaju Rusije.

Očekuje se da će na desetine ugovora vrijednih više milijardi dolara vezanih uz energiju, industriju i financije biti potpisano tijekom ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, koji traje od 6. lipnja do 8. lipnja.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Obujam međudržavne trgovine između Rusije i Kine konačno je dosegao 100 milijardi dolara po prvi put u povijesti, prema riječima glasnogovornika kineskog ministarstva trgovine Gao Fenga

Dužnosnik je kazao da je trgovinski promet dostigao najvišu razinu sredinom prosinca 2018. godine.

Feng je dodao da je Rusija bila glavni partner Kine kada je riječ o dinamici rasta trgovine.

Rusija je navodno rangirana kao deseti najveći trgovinski partner Kine, dok je Kina i dalje glavni uvoznik ruskih proizvoda, s udjelom od 15 posto u međunarodnoj trgovini zemlje od 2017. godine.

Feng je istaknuo kako je Peking spreman uložiti napore za još veće jačanje veza između država.

Prema posljednjim podacima kineske carinske uprave, promet trgovine između susjednih država porastao je za 27,8 posto u razdoblju od siječnja do studenog 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te je iznosio 97,23 milijarde dolara.

Izvoz kineske robe u Rusiju porastao je za 12 posto i iznosio je 43,45 milijardi dolara, dok je ruski izvoz u Kinu porastao 44,3 posto na 53,78 milijardi dolara.

U studenom je glavni izvršni direktor ruskog Centra za izvoz Andrey Slepnev rekao da bi se predviđeni iznos od 100 milijardi dolara vrijedne međusobne rusko-kineske trgovine mogao udvostručiti u narednim godinama.

Partneri promoviraju trgovinu u rubljima i juanima u pokušaju zaobići američki dolar i ostale zapadne valute zbog brojnih antiratskih sankcija i ustrajnog pritiska na trgovinu kojeg je Washington postavio Pekingu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Moskva i Peking su osnovali pakt za povećanje uporabe valuta rublje i juana u bilateralnoj i međunarodnoj trgovini

Zemlje žele smanjiti oslanjanje na američki dolar kako bi se izbjegle sankcije usmjerene na financijske transakcije.

Plan je u pokretanju novog prekograničnog sustava izravnih plaćanja u nacionalnim valutama. Pregovori su u tijeku kako bi se omogućilo korištenje kineske UnionPay kreditne kartice u Rusiji i ruske Mir kartice u Kini, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev, koji je ovog mjeseca posjetio Kinu.

“Nijedna valuta ne bi trebala dominirati tržištem, jer bi tada sve ovisilo o gospodarskoj situaciji u zemlji koja izdala tu deviznu valutu (a to je Amerika), čak i kada govorimo o snažnom gospodarstvu kao što imaju Sjedinjene Države” – kazao je Medvedev.

Dodao je kako su američke sankcije gurnule Moskvu i Peking prema razmišljanju o korištenju svojih domaćih valuta u trgovini, nešto što je “trebalo učiniti prije deset godina”.

“Trgovanje rubljama je naš apsolutni prioritet, koji bi, usput rečeno, trebao pretvoriti rublju iz konvertibilne valute u pričuvnu valutu” – rekao je ruski premijer.

Rusija i Kina uspješno su provele uvjete ugovora devizne razmjene valuta rublje i juana, koji je dogovoren 2014. godine, kako bi se potaknula trgovina pomoću nacionalnih valuta i uklonila ovisnost o dolaru i euru. Sporazum je produžen krajem 2017. godine.

Trgovinski promet između zemalja znatno je porastao na 77 milijardi dolara, što je za 30 posto više od siječnja do rujna ove godine naprema prošloj godini u istom razdoblju.

Kina je najveći ruski trgovinski partner koji je u 2017. godini činio 15 posto ruske međunarodne trgovine. Zemlje očekuju da će bilateralna trgovina ove godine dosegnuti 100 milijardi dolara i planiraju da do 2024. godine dosegne 200 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Bilateralni ugovor o deviznom ‘swapu’ vrijedan 28,81 milijardi dolara zaključen je između Kine i Indonezije, priopćila je u ponedjeljak središnja banka Kine

Prema Narodnoj banci Kine (PBOC), trogodišnji ugovor ima za cilj olakšavanje bilateralne trgovine, jačanje međusobnih investicija i održavanje stabilnosti financijskog tržišta.

Navodno će dopustiti partnerima da razmijene ukupno 200 milijardi juana za 440 bilijuna indonezijske rupije, i obrnuto – bez ovisnosti o dolaru.

Sporazum je potpisan na godišnjem sastanku čelnika APEC-a, i dolazi kao produžetak prethodno zapečaćenog ugovora i udvostručuje iznos nacionalne valute razmijenjen između središnjih banaka dviju zemalja.

“Sporazum odražava jačanje monetarne suradnje između banke Indonezije i PBOC, a istodobno pokazuje i predanost dviju središnjih banaka za očuvanje financijske stabilnosti uslijed neprekidne neizvjesnosti na svjetskom financijskom tržištu” – izjavio je guverner banke Indonezija Perry Warjiyo.

Valutni “swap” je ekonomski alat koji omogućuje da dvije institucije razmijene plaćanja ili zajmove s partnerima koji posuđuju isti iznos u međusobnim valutama i obavljaju trgovinu koristeći te valute.

Mjera može pomoći ovim zemljama da suzbiju pritisak indonezijskog tečaja prema američkom dolaru i da ga se potencijalno riješi.

Prošlog mjeseca, središnja banka Kine potpisala je sličan sporazum sa Bankom Japana. Neprekidni trgovinski sporovi s Washingtonom prisilili su Peking da posljednjih mjeseci okrene leđa zelenom petrodolaru.

Uklanjanje uloge dolara u trgovini postao je uobičajeni trend diljem svijeta tijekom protekle godine.

U kolovozu su Katar i Turska potpisali ugovor o deviznom swapu kako bi potaknuli likvidnost i pružili financijsku stabilnost zbog neprijateljske američke politike prema Ankari, te ekonomske blokade Dohe koju vodi američki saveznik Saudijska Arabija.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prije 30 godina Lord Jacob Rothschild je predvidio da će globalna svjetska valuta nastati 2018. godine i zamijeniti suverene valute država

Časopis Economist u vlasništvu obitelji Rothschild je 1988. godine izjavio je kako će 2018. godine nastati nova valuta pod nazivom “Phoenix” (Feniks).

Pa koji bi onda mogli biti događaji koji će dovesti do velikih poremećaja na deviznim tržištima i svjetskom gospodarstvu 2018. godine?

Nestanak dolara kao rezervne valute u svijetu je sigurnan. Pitanje je samo kada će se to dogoditi. Dolar se više ne kvalificira kao temelj u svjetskom valutnom sustavu, piše Kingworldnews.

Budući da je zlatna potpora dolara prestala 1971. godine, realno je dolar izgubio 98% vrijednosti u odnosu na zlato.

Ali i protiv većine valuta, dolar je uvelike izgubio. Primjerice, usporedo sa švicarskim frankom, dolar je devalvirao 77% od 1971. godine.

Dolar ima temelj u velikim dugovima i deficitu. SAD nisu imale stvarni višak proračuna od 1960. godine i održavaju trgovački deficit od 1975. godine. Dolar je potkrijepljen samo dugovima i snažnom vojskom. Živi na posuđenom vremenu.

1974. godine SAD su dogovorile da financijski i vojno podržavaju Saudijsku Arabiju pod uvjetom da Saudijci trguju naftom u dolarima. Budući da je većina svijeta kupovala naftu iz Saudijske Arabije u to vrijeme, to je dovelo do velike potražnje za dolarima, što je slučaj i danas.

To je bio početak “Petrodolara” koji je omogućio SAD-u da živi iznad svojih mogućnosti tijekom 44 godine. No, od 2018. godine Petrodolar će postupno biti zamijenjen Petrojuanom i Petrorubljom.

Kina koja je najveći svjetski uvoznik nafte će se zajedno sa Rusijom i Iranom prebaciti sa trgovine naftom u dolarima na druge valute. Trgovanje će biti poduprto futures ugovorima u Petrojuanima s potencijalnom zamjenom u zlato.

Osim daljnje vojne intervencije na Bliskom istoku, SAD sada ima malo izgleda za zaustavljanje ovog velikog raspada u odnosu na dolar.

SAD su trenutno gotovo samodostatne u proizvodnji nafte i više nisu glavni trgovinski partner Saudijske Arabije. Stoga SAD ne mogu niti će zaustaviti Saudijsku Arabiju koja se kreće iz sfere djelovanja sa Zapada na Istok.

Tako će i nova valuta pod nazivom “Phoenix” (Fenix), koju je poznati časopis Economist prognozirao 1988. možda nastati 2018. godine, biti nova valuta pod nazivom Kriptodolar?

Ili će to biti trgovanje između valuta juana i rublje koje ima temelj u zlatu? Ili će to biti Bitcoinova manija koja će doći do vrijednosti od milijun dolara? Naravno, ne znamo.

No, ono što znamo je da će 2018. godina vjerojatno sadržavati mnoga iznenađenja na planu valuta s masivnom volatilnošću ne samo u valutama nego i na većini drugih tržišta.

Zlato će i dalje biti jedina valuta koja će preživjeti u povijesti baš kao što takav status ima gotovo pet tisuća godina.

Fizičko zlato i srebro su konačni oblik očuvanja bogatstva, kao i osiguranje protiv ekonomskih i financijskih nesreća koje će svijet doživjeti u narednim godinama.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U prvom fizičkom naftnom ugovoru Kine u juanima, pet tvrtki će isporučiti ukupno 600.000 barela sirove bliskoistočne nafte kupcima u rujanskom ugovoru

Kineski naftni ugovori potpisani su u ožujku, sa isporukom u rujnu, prvi mjesec koji je Šangajska međunarodna burza za energiju (INE) odredila za isporuku kako bi omogućila ugovor o razvoju i akumuliranju količine nafte za fizičku isporuku.

Isporuka, volumen i proces bit će ključni za Kinu, ispunjavajući nezinu ambiciju da će naftni ugovori u juanima postati glavna granična vrijednost na globalnoj razini poput Brent-a i WTI-a, rekli su analitičari Reutersu.

Prvi ovakav test bit će idući mjesec, tijekom kojeg će kineske tvrtke, uključujući i državne kompanije, isporučiti naftu u juanima.

Unipec, trgovačka jedinica najvećeg naftnog rafinera Sinopeca, planira isporučiti oko 200.000 barela iračke nafte Basra Light u sinopecske spremnike na otok u istočnoj pokrajini Zhejiang.

Svaka od kompanija CNPC, Zhenhua Oil i neidentificirana privatna tvrtka će isporučiti po 100.000 barela nafte Basra Light u južnu luju Zhanjiang, dok će sestrinjska tvrtka CNPC-a isporučiti 100.000 barela omanske nafte u spremnike u sjeveroistočnom gradu Dalianu, izjavili su izvori.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Države Istočne i Južne Afrike razmatraju mogućnost da koriste kineski juan kao rezervnu valutu, zaključili su predstavnici centralnih banaka 14 afričkih zemalja na forumu u prijestonici Zimbabvea

Pošto se bilježi usporavanje tempa rasta svjetske trgovine i promjena odnosa snaga, afričke države imaju razloga da juanu poklone povjerenje, čulo se u Harareu.

Financijski forum je ovog puta organizovao Institut za makroekonomski i financijski menadžment Istočne i Južne Afrike (MEFMI).

Prema riječima Gledis Sivele Jadagu, predstavnice Instituta, koju citira kineski portal „Huanchuvang“, raste strani dug afričkih država nominiran u inozemnoj valuti. Uz to, u bilanci gotovo svih ovih država jesu i neisplaćeni dugovi prema Kini.

Sa druge strane, Kina je najveći trgovački partner za više od 130 država i regija svijeta. Najveći izazov za samu Kinu je da izvuče korist od novog modela međunarodne trgovine.

Stoga bi kineskoj strani išlo na ruku ako bi se isplata kredita vršila u juanima. Kineska valuta je u međuvremenu već postala „zajednički nazivnik“ vanjske trgovine sa Afrikom.

Kina posljednjih godina zaista postaje vrlo važna država za čitav afrički kontinent. Proračuni Bostonskog univerziteta kažu da je čak trećina svih kineskih inozemnih investicija u energetskom sektoru otišlo u Afriku, i to u iznosu od 6,8 milijardi dolara.

Od 2000. godine, obim ukupnih kineskih investicija u afričku energetiku iznosi 34,8 milijarde dolara. I iako je Kina za sve ove godine duplo više uložila u Europu, Centralnu Aziju i Latinsku Ameriku, s razlogom se može vjerovati da Peking sada mijenja svoje investicijske prioritete i okreće se put Afrike.

Afričke države su brzo odreagirale na rast kineskog ekonomskog prisustva u regiji. Samo tijekom 2016. godine, prema podacima sustava SWIFT, obim plaćanja u Južnoj Africi u juanima porastao je za 65 posto.

Poslije uključenja kineske valute u skup valuta, većina afričkih država je dio svojih rezervi konvertirala u juan. Neke države su otišle i korak dalje — u Zimbabveu i Angoli juan je dobio status legalnog sredstva plaćanja.

Ali, čak i one države koje su ostale vjerne isključivo vlastitim valutama, u većini slučajeva su potpisale ugovore sa Kinom o valutnoj zamjeni. To znači da juan može slobodno prometovati među bankama, a trgovina se može nominirati u kineskoj valuti, zaobilazeći na primjer američki dolar, objašnjava za Liu Jing, znanstveni suradnik Instituta za financijske studije sa Narodnog univerziteta u Pekingu.

„U Africi se juan koristi u mnogo različitih sfera. Prije svega, u području trgovačkih obračuna, potom u području investicija i na financijskim tržištima, posebno imajući u vidu da je nedavno počelo emitiranje naftnih futuresa nominiranih u juanima. Treće, zlatno-valutne rezerve se mogu formirati u juanima, umjesto u dolarima, kako to inače mnogi čine. Osim svega navedenog, izgradnja osnovne infrastrukture, poput recimo željeznica, može se realizirati koristeći juan. Interesantno je da se bilježi deficit dolara u nekim afričkim državama. Zato je izbor juana sasvim logična mjera u skladu sa suvremenim tendencijama“, objašnjava sugovornik.

Kineske vlasti teže da internacionaliziraju svoju valutu i zato paralelno rade na tome da ona bude maksimalno stabilna. Moguće je, sa druge strane, da je podržavanje stabilnosti umjetna mjera i posljedica prilično jakih ograničenja na kojima insistira kineski regulator, a sa ciljem sprečavanja prevelikog odljeva domaće valute iz zemlje.

Iako je juan postao jedna od svjetskih rezervnih valuta, on se i dalje ne može automatski slobodno konvertirati, upravo zbog ovih ograničenja.

Kako će se juan pokazati na svjetkom valutnom tržištu jednog dana, kada ova ograničenja budu ukinuta, ostaje da se vidi. Osim toga, povećavanje međunarodne potražnje za juanom i njegovo jačanje može doprineti negativnoj trgovačkoj bilanci Kine. Međutim, Liu ne vidi u ovome realnu opasnost za kinesku ekonomiju.

„Smatram da juan neće jačati, već da će ostati stabilan, najprije zbog izvoza koji se oslanja isključivo na valutni tečaj“, ističe kineski ekspert.

Proces internacionalizacije juana se odvija prilično brzo. Za sada valuta uslijed toga nije izgubila na svojoj vrijednosti.

Prema podacima Centralne banke Kine, krajem 2017. godine više od 60 država je koristilo juan kao novu rezervnu valutu.

Važno je naglasiti da se ovo ne dešava samo u Africi. Europska centralna banka je uložila čak petsto milijuna eura rezervi u aktive, nominirane u juanima.
 
(sputniknews.com)

Ono čega se Amerika boji je da Kina će uskoro uspjeti sa petro-juanom, i nastaviti tamo gde je Muamer Gadafi stao – ubiti američki dolar u trgovini naftom

Muamer Gadafi je želio razbiti dominaciju američkog dolara na Bliskom istoku uvođenjem zlatnog dinara ali nije uspio.

Kina ima priliku završiti ono što je on započeo, rekao je jedan stručnjak iz industrije za RT.

“Ideje koje se odnose na trgovinu naftom, a da to nije sa dolarom, pojavljivale su se više puta. Neke od njih su bile nasilno potisnute od strane SAD, kao što je bila Gadafijeva, kada je predložio uvođenje regionalnog zlatnog dinara kojim bi se trgovalo naftom na Bliskom istoku”, rekao je Aleksandr Egorov, strateg za deviznu strategiju Teletradera.

Međutim, ovog puta pokušaj da se otjera dolar može biti uspješan.

Kina je poduzela prve korake ka tome da uvezenu naftu plaća u juanima umjesto u američkom dolaru, a Peking ima ono što Gadafi nije imao, kaže analitičar.

“Kina ima sve veću ulogu u globalnoj ekonomiji i sve veći interes vlada za juanom. Može sebi priuštiti da pokuša uništiti monopol u trgovini naftom. Osim toga, kineska ekonomija je najveći potrošač nafte u svijetu i samim tim i ostali će se morati uskladiti s njom“ – rekao je Egorov.

Prema analitičaru, tajming za lansiranje petro-juana je savršen. Ključni naftaši Rusija, Iran i Venecuela su pod pritiskom američkih sankcija, i dobar je trenutak da se otkaže dolar u trgovini naftom.

Mihail Mašenčko, analitičar na društvenoj mreži za investitore je suglasan sa tim svim.

“Sa stanovišta ruske geopolitike, svakako je korisno smanjiti ulogu dolara u inozemnoj trgovini. Druge države koje su stalno pod prijetnjom novih sankcija, poput Irana i Venezuele, također mogu profitirti” – rekao je on za RT.

Oba analitičara su suglasna da će trebati još vremena prije nego što petro-juan postane prava prijetnja za dolar.

Kina treba dobiti podršku najvećih svjetskih proizvođača nafte Rusije i Saudijske Arabije, ili je inicijativa dobra, kaže Mašenčko.
 
(B92)

U Šangaju su pokrenuti vrlo očekivani ugovori budućih naftnih derivata u njihovoj valuti juanu

Kina je najveći svjetski potrošač nafte. Trgovanje novim naftnim futures ugovorima za rujan počelo na kineskoj burzi Shanghai International Energy Exchange na 440,20 juana (69,70 dolara) po barelu, izvijestio je Kineski dnevni South China Morning Post.

Dosad je prodano i kupljeno oko 18.540 puno udjela.

Dugo očekivani korak izazvao je rast globalnih cijena nafte na burzi Brent Crudeom po prvi put od 2015. godine kada je porasla na 71 dolar po barelu. Američki benchmark za naftu kompanije West Texas Intermediate (WTI) dosegao je najvišu razinu u tri godine na 66,55 dolara po barelu, prije nego se povukao na 65,53 dolara.

Stručnjaci smatraju da su ugovori sa kineskim juanima dominantni, budući da novi naftni ugovori simboliziraju prvi put u povijesti da strani ulagači mogu pristupiti kineskom robnom tržištu.

Lansiranje Kine na naftno tržište je okončalo godine zastoja i kašnjenja od prvog pokušaja uvrštenja naftnih vrijednosnih papira vezanih za juan u zemlji 1993. godine.

Istodobno, lansiranje petro-yuana promatra se kao udarac američkom dolaru koji je posljednjih mjeseci oslabio.

Američki dolar je dominantna valuta namire za naftne ugovore (futurese). U ponedjeljak je “zelena valuta” zabilježila 16-mjesečno smanjenje u odnosu na japanski jen, ali je ostao nepromijenjen prema košarici od šest glavnih valuta.

Kineske vlasti navodno su ubrzale pokretanje ovih novih ugovora vezanih za juan usred sve rastućeg uvoza sirove nafte.

Prošle je godine zemlja nadmašila SAD kao svjetski uvoznik nafte. Dakle, ugovori ne samo da pomažu pri postizanju određene kontrole nad cijenama glavnih međunarodnih mjerila, već i promiču korištenje kineske valute u globalnoj trgovini.

“Zelena valuta” (dolar) će postati slabija, čim drugi narodi pronađu vjerodostojnu alternativu, izjavilo je za RT Lee Ann Lee, profesor ekonomije i financija na Sveučilištu u New Yorku i autor knjige ‘Što SAD može naučiti od Kine’.

“To je više igra promjene mjesta na svjetskom vrhu vezno za SAD. Čim drugi narodi imaju vjerodostojnu alternativu američkom dolaru, mogu odbaciti dolare i prebaciti se na juan koji može izazvati dolarsku krizu. Ako se to dogodi, ne samo da će postojati inflacija od strane tarifa, već i poplava dolara kojeg nitko neće htjeti posjedovati” – rekao je Lee.
 
NoviSvjetskiPoredak.com