NEKI VJERUJU DA “CRNI LABUD” LETI IZ KINE, ALI UKAZUJU I NA AMERIČKE MIROVINSKE FONDOVE

Ozbiljni ekonomisti i neki krupni biznismeni ponovno upozoravaju da se primiče nova globalna financijska kriza.

I da uopće nije više daleko jer se znaci njenog dolaska već vide i u Kini, i u Europi, i u Sjedinjenim Državama.

Poznati američki investitor Jim Rogers, bivši partner Georgea Sorosa, novu globalnu financijsku krizu očekuje – već 2018. godine!

On je vlasnik kompanije Rogers Holdings, a sada upozorava:

“Sljedeće godine će nastupiti nova kriza. Ljudi će biti preplašeni i ulagat će novac u dolar jer se dolar desetljećima smatrao zaštitnim aktivom. To će dovesti do uzleta dolara, ali će se sam dolar pretvoriti u mjehur koji će prsnuti”.

Rogers nastavlja ovako: “Kad se dolar počne rušiti, svi će ga se naglo poželjeti otarasiti. Počet će ulaganje novca u rublje, juane, zlato i tako dalje redom”.

On je uvjeren da kriza može grunuti s bilo koje strane. Prema njegovim riječima, grčka ekonomija sljedeće godine može “definitivno pasti na koljena. Obarač može biti i odluka kineskih vlasti da ne spašavaju bankrot-tvrtke, a to može biti šok za cijeli svijet.

U SAD – dodaje Rogers – lavina može krenuti od mirovinskih fondova jer u njima “novac presušuje”, pa se glavni mirovinski fondovi SAD vrlo brzo suočiti s problemima ..

I Sergej Korobkov – vodeći analitičar Global FX – tvrdi da se financijska kriza primiče i da po razmjerima i potresima može biti veća od onoga što su donijele 2008. i 2009.

On posebno upozorava: “Takozvani indeks straha je na povijesnom minimumu. Dojam je da na tržištima više nema nikakvog straha, a to je vrlo opasno stanje”.

Mnogi ekonomisti ukazuju i na poznati “Bafetov indikator” koji pokazuje odnos između kapitalizacije na burzama i BDP Sjedinjenih Država. Sada je kapitalizacija na razini 25 bilijuna dolara, a američki BDP 19 bilijuna. Drugim riječima: kapitalizacija je za trećinu veća, a uoči sloma iz 2008. nije bila ni 11 posto veća.

Opasnost donosi i pad cijena sirovina: nafta je ‘otišla dolje’ za više od 15 posto, obojeni metali 10-15 posto, željezna ruda 10 posto …

Prema nekoliko procjena, “crni labud” će najvjerojatnije doletjeti iz Kine. Njezin financijski sektor je dostigao 35 bilijuna dolara – što je tri puta više od njenog BDP. Još je u toj zemlji obujam beznadežnih dugova premašio 1,5 bilijun dolara.

U Kini, osim toga, nema tko kupiti već gotovih stanova u koje bi se moglo odjednom useliti preko 20 milijuna ljudi.

Ocjena-agencija Moody’s pvi put je nakon 1989. godine smanjila suvereni kreditni rejting Kine. A MMF je krajem 2016. upozorio da je kineski dug stigao do 253% nacionalnog BDP i da je postao prijetnja globalnoj stabilnosti.

Prošle godine je sedam ozbiljnih država imalo dug koji je premašivao njihov BDP: Japan (211 posto), Italija (136%), Španjolska (100%), Belgija (109%), Singapur (108%), Grčka (176%) i Portugal (129%).

Još dvije zemlje su imale izravnat dug i BDP – SAD i Francuska.

Međutim, kriza teško da će krenuti iz EU jer bi to isprovociralo njen mogući raspad, a to vodeće zemlje Unije neće dozvoliti. U svakom slučaju, ne 2018.
 
(fakti.org)

ROGERS: U JAPANU JE VEĆ RECESIJA, POLOVICA EUROPE JE TAKOĐER U RECESIJI, A KINA USPORAVA

Američki milijarder i investitor Jim Rogers upozorio je da će se ekonomija SAD kroz godinu dana naći u recesiji.

Rogers je bivši partner George Sorosa, a sada “zvoni na uzbunu” i spominje i sudbinu dolara:

“Od posljednje recesije prošlo je već 7-8 godina, a recesije se – gledano povijesni – ponavljaju svakih 4-7 godina. Do samog ekonomskog pada će dovesti više faktora. U Japanu je već recesija, u Kini se gospodarski rast usporava, polovica Europe je također u recesiji “.

U intervjuu agenciji Bloomberg, Rogers je budućnost dolara i novu recesiju povezao ovako:

“U slučaju nove svjetske ekonomske krize, dolar prvo može postati najprivlačnija valuta za investitore, a to sa sobom nosi određeni rizik. Ako tržišta po cijelom svijetu budu krahirala, a svi budu ulagali u dolar – onda se sam dolar može pretvoriti u svojevrsni mjehur! “

Administracija Baracka Obame je američki državni dug povećala za preko 8 bilijuna dolara.

Usporedbe radi, administracija Georgea Busha-mlađeg ga je povećala za “samo” 4,9 bilijuna.

Veći dio američkog duga – 13,7 bilijuna dolara – otpada na dug privatnim osobama i američkim i stranim kompanijama. A ostatak čine – unutarnji zajmovi.
 
(fakti.org/uredio:NSP)