Bogatstvo koje je zaradilo 2200 milijardera povećalo se za 900 milijardi dolara u prošloj godini, i to brzinom od 2,5 milijardi dnevno

Izvješće kojeg je, već tradicionalno, predstavio Oxfam uoči Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, pokazuje kako 26 najbogatijih ljudi na svijetu (milijardera) posjeduje toliko bogatstva koliko i 3,6 milijardi ljudi koji čine najsiromašniji dio svjetske populacije.

Prošla je godina, kako naglašavaju iz Oxfama, bila godina u kojoj su bogati postali još bogatiji, a siromašni još siromašniji.

Jaz između ta dva svijeta sve je veći, a iz Oxfama naglašavaju kako bi povećanje poreza bogatima za jedan posto moglo prikupiti više od 418 milijardi dolara što je dovoljno za obrazovanje svakog djeteta koje nije u školi i osiguranja zdravstvene zašite koja bi mogla spriječiti smrt tri milijuna ljudi, piše The Guardian.

Bogatstvo koje je zaradilo 2200 milijardera povećalo se za 900 milijardi dolara u prošloj godini, i to brzinom od 2,5 milijardi dnevno.

Uz povećanje njihova bogatstva za 12 posto, došlo je i do povećanja siromaštva za oko 11 posto.

Kako zaključuje izvješće rezultat tog bogaćenja je i činjenica kako je broj milijardera koji imaju u vlasništvu bogatstvo kao i polovica svjetske populacije, pao sa 43 u 2017. godini na 26 u prošloj godini. 2016. godine taj broj iznosio je 61.

Izvješće je pokazalo kako se od početka financijske krize, zbog koje su ljudi diljem svijeta ostajali bez posla, stanova i kuća, broj milijardera gotovo dvostruko povećao. Posljednje dvije godine novi milijarder nastane svaki drugi dan.

Najbogatiji čovjek na svijetu Jeff Bezos, vlasnik Amazona, svoje je bogatstvo povećao za 112 milijarde. Samo jedan posto njegova bogatstva jednak je cijelom budžetu Etiopije, zemlje u kojoj živi 105 milijuna ljudi.

“Masovni pad broja ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu je jedno od najvećih postignuća no buduće procese ugrožava porast nejednakosti. Naše ekonomije organizirane su tako da je bogatstvo neravnomjerno koncentrirano među nekolicinom privilegiranih dok milijuni drugih ljudi jedva funkcioniraju.

Djeca umiru od manjka kvalitetne zdravstvene skrbi a zbog nedostatka edukacije i dalje ostaju u siromaštvu. Nitko ne bi trebao biti osuđen na rani grob samo zato što je rođen siromašan.

To ne bi trebalo biti tako, jer na svijetu ima dovoljno bogatstva koje bi moglo svima omogućiti dobru šansu za život”, naglašava Matthew Spencer iz Oxfama. Smatraju kako mnoge vlade povećavaju tu nejednakost zbog manjka ulaganja u javne usluge.

Oko 10.000 ljudi dnevno umire zbog manjka zdravstvene skrbi, a 262 milijuna djece nije u školi, i to najčešće zato što im njihovi roditelji nisu mogli priuštiti uniforme, knjige i ostale potrepštine.

Države bi trebale učinit puno više, a francuski ekonomist Thomas Piketty smatra kako bi se trebao uvesti globalni porez na bogatstvo.

Oxfam poručuje kako razvijene zemlje ne uspijevaju ispuniti svoje humanitarne obaveze u drugim zemljama i pa bi se tako mogle povećati milijarde koje nedostaju najsiromašnijim zemljama.

Ubrzani rast Kine tijekom protekla četiri desetljeća odgovoran je za smanjivanje ekstremnog siromaštva a iz Oxfama kažu kako podaci Svjetske banke pokazuju kako se stopa smanjivanja siromaštva prepolovila od 2013. godine.

A u subsaharskoj Africi ekstremno siromaštvo se povećava. Do svojih podataka došli su kombinirajući Forbesovu listu milijardera te podatke o globalnoj raspodjeli bogatstva po podacima Credit Suisse.

(express.hr)

Osnivač kompanije Amazon, Jeff Bezos, sada je neprikosnoveno bogat i vrijedi više od Microsoftovog suosnivača Bill Gatesa i Googleovog suosnivača Larry Pagea u kombinaciji

Njegova neto vrijednost premašila je 150 milijardi dolara po prvi put.

Dionice Amazon.com su rasle osam dana za redom, a u ponedjeljak su dobile na vrijednosti 9,46 dolara ili 0,5 posto, kada je online trgovac započeo svoj godišnji globalni događaj prodaje, Amazon Prime Day. Dionice Društva zatvorile su se u ponedjeljak na cijeni od rekordnih 1.822,49 dolara.

Dionice kompanije Amazon ove su godine porasle za više od 55 posto, što je u manje od sedam mjeseci dodalo više od 50 milijardi dolara Bezosovom bogatstvu.

To čini Bezosa bogatijim od bilo koga drugoga od barem 1982. godine kada je Forbes objavio svoju listu najvećih bogataša na svijetu.

E-commerce kompanija, koja trenutno ima tržišnu vrijednost više od 890 milijardi dolara, blizu je nadmašivanja Applea kao najvrednije svjetske tvrtke.

Godine 1999., na vrhuncu dot-com booma, bogatstvo Microsoftovog Bill Gatesa nakratko je premašilo više od 100 milijardi dolara, što bi vrijedilo oko 149 milijardi dolara u današnjim uvjetima prilagođeno inflaciji.

Prema listi Forbesa 2018. godine, Gates je drugi na popisu najbogatijih sa svojom neto vrijednošću od 93,6 milijardi dolara.

Slijedi vlasnik kompanije Berkshire Hathaway Warren Buffett (83 milijarde dolara), vlasnik kompanije Facebook Mark Zuckerberg (83 milijarde dolara) i Amancio Ortega (75 milijardi dolara), osnivač maloprodajne grupe Inditex.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jeff Bezos, CEO Amazona i vlasnik novina Washington Post, sada je najbogatiji čovjek na svijetu, s bogatstvom od preko 90 milijardi dolara

Prema Forbesu i Bloombergu, šef Amazona ima neto vrijednost od preko 89 milijarde dolara od zatvaranja tržišta cijene dionica u srijedu, ali Amazon je skočio više od 15 dolara po dionici preko noći, gurajući Bezosovu neto vrijednost iznad Bill Gatesovog bogatstva od 90 milijardi dolara.

Bezosov brz uspon na vrh poslovnog svijeta je iznenadila mnoge ljude, Amazon nije bio profitabilan do nedavno. Pa kako je to Bezos učinio?

On je imao više nego malu pomoć od strane svojih prijatelja u CIA-i.

Amazon postoji već dugo vremena. Ali tek do prije manje od tri godine je Amazon počeo postizati profit u kojem se može govoriti. A, čak i danas, vi bi bili šokirani kada bi saznali koliko su bili veliki prihodi i kako relativno nizak profit je ostvaren.

Na primjer, u 2015. godini Amazonovi prihodi iz zadnjeg kvartala su bili astronomski 35,7 milijardi dolara. No, njegova neto dobit je bila, u usporedbi, mizernih 482 milijuna dolara. Prošle godine, Amazonovi prihodi iz zadnjeg kvartala su povećani za 22 posto, na 43,7 milijarde dolara, a neto dobit je bila 749 milijuna dolara.

Naravno, neto dobit je izračunata nakon što Jeff Bezos dobio svoju astronomsku plaću, što mu je pomoglo da bude mega-milijarder.

Prva profitabilna godina Amazona je bila 2013. i u četvrtom kvartalu je dobit bila 239 milijuna dolara. Godinu dana prije, Amazon je objavio gubitak za 2012. godinu od 39 milijuna dolara.

Što se dogodilo da je 2013. godina toliko bolja nego godina ranije?

Amazon je potpisao ugovor od 600 milijuna dolara za Cloud servis sa CIA-om. To je razlika – više od razlike.

Kasnije te godine, Jeff Bezos je kupio Washington Post za 250 milijuna dolara.

Da pojasnimo, Bezos je koristio manje od polovice novca kojeg je dobio od CIA-e da kupi Washington Post.

Mislite li da je to bio posao?

Da. I kao i drugi, vjerujemo da je to nešto što Amerikanci trebaju znati. Na primjer, Washington Post često citira neimenovane izvore CIA-e u svom izvještavanju. Ipak, Post ne otkriva da je CIA platila vlasnika novina više od duplo cijene koliko košta Washington Post.

Nećete pronaći bilo kakvo spominjanje ovog posla na stranicama Wikipedie Washington Posta. Nije vrijedno spomena, očito.

Tko je bio direktor CIA-e, kada je završen ovaj posao sa Washington Postom?

John Brennan.

Sjećate li se John Brennana? On je bivši direktor CIA-e, imenovan na tu funkciju od strane Barack Obame, koji je svjedočio u Kongresu u ožujku da se Rusija „drsko umiješala” u američke predsjedničke izbore.

Brennan je bio vjeran progresivni demokrat jer je glasao za predsjedničkog kandidata Komunističke partije 1976. godine.

The Washington Post je započeo priču sa “ruskim Trumpom” zajedno sa medijima poput New York Times, CNN, ABC News, CBS News, NBC News i ostatak čopora šakala. Ovo istraživanje traje od 2016. godine, i još nema dokaza koji bi potvrdili „tajni sporazum”.

Ne bi li vidjeti istragu o povezanosti John Brennana, Jeff Bezosa, Amazona, Washington Posta i CIA-e?

Mi bih sigurno htjeli.

A ti?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Predsjednik Trump je obećao da će Amerikanci hodati po Mjesecu za vrijeme njegovog mandata, dodajući da to “može biti prvi put”, aludirajući da je sletanje na Mjesec 1969. godine možda krivotvoreno

Bivši predsjednik Obama je prihvatio Mjesec kao “mjesto na kojem su istraživači već bili”, ali predsjednik Trump nije tako siguran i vjeruje da će misija na Mjesec dati njegovom predsjedovanju “veliku slavu”, a također će i rasčistiti dugogodišnje glasine jednom za sva vremena.

Mnogi savjetnici predsjednika Trumpa vjeruju da je slijetanje na Mjesec bilo izmišljeno, a washingtonski insider i dugogodišnji savjetnik Roger Stone tvrdi da su snimke sa Mjeseca “snimljene u skladištu u New Jerseyju.”

Vijest da je predsjednik Trump postavio svoje planove na putovanje na Mjesec, privatne su kompanije dočekale sa uzbuđenjem nadajući se budućim potencijalnim istraživanjima svemira i misijama izvan niske Zemljine orbite, u kojoj Međunarodna svemirska postaja kruži oko Zemlje.

Phys.org kaže da iako je sam Trump rekao vrlo malo o toj temi, njegov bliski krug suradnika i bivših dužnosnika NASA-e su obznanili svoj interes za povratak na Mjesec putem partnerstva s privatnim sektorom.

Milijarder Elon Musk, predsjednik i glavni CEO kompanije SpaceX, uz osnivača Amazona Jeff Bezosa, koji također vodi raketnu tvrtku pod nazivom “Blue Origin”, su se susreli sa Trumpovim savjetnicima već nekoliko puta od kada je republikanac pobijedio.

“Postoji svakako ponovni interes za Mjesec u Trumpovoj administraciji”, rekao je John Logsdon, bivši direktor Instituta za svemirsku politiku na Sveučilištu George Washington.

Neki od Trumpovih savjetnika su radili na programu “Constellation”, osmišljenom od strane bivšeg predsjednika Georga W. Busha, s ciljem da vrate ljude na Mjesec po prvi put od pionirskih misija US Apollo 1960-ih i 70-ih godina.

Obama je otkazao “Constellation”, smatrajući da je to preskupo i ponavljajuće po prirodi, birajući umjesto toga da radi na novim i neistraženim destinacijama poput asteroida i, jednog dana, Marsa.

“Ljudi koji savjetuju Trumpa u svezi svemira su još uvijek ljuti na to i vjeruju da je bila pogreška”, rekao je Logsdon.

Veliko i hrabro

Eric Stallmer, predsjednik Komercijalne svemirske federacije koja predstavlja privatni svemirski sektor, se složio s tim.

“Mislim da je Trumpova administracija želi učiniti nešto veliko i hrabro, a Mjesec je sigurno dobra ideja”, rekao je za AFP.

Trenutni fokus NASA-e na razvoj onoga što bi mogla biti najmoćnija svjetska raketa, poznata kao Space Launch System, će predstaviti i novu kapsulu “Orion”, za duboki svemir, koja jeć jedan dana nositi ljude oko mjeseca, do asteroida ili čak na Mars 2030-ih.

Stallmer je opisao ovaj program kao “vrlo skup.”

“Mislim da ne možemo nastaviti s misijom na Mjesec više u ovom trenutku bez partnerstva s komercijalnom industrijom”, dodao je on.

Budući da je u SAD zagasio “Spece shuttle” program 2011. godine, NASA je uspostavila partnerstva s privatnim industrijama, uključujući SpaceX i Orbital ATK, radi popunjavanja rezervi na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

SpaceX planira započeti slati astronaute u orbitnu postaju već 2018. godine.

“Znam da ne postoji više odustajanje od suradnje sa komercijalnom sektoru, od poslovnih pokretanje tvrtke na temelju njihovih želja i vizije da odu na Mjesec i dalje. To su vrlo uzbudljiva vremena”, rekao je Stallmer.

SpaceX je prošli mjesec potpisao svoj prvi ugovor za slanje dva svemirska turista na putovanje oko Mjeseca krajem 2018., ali nije dao više detalja, uključujući trošak ili njihov identitet.

SpaceX je također obećao da će poslati bespilotnu letjelicu na putovanje na Mars 2018. godine, kao uvod u misiju s posadom koja će se desiti jednoga dana.

U međuvremenu, The Washington Post je izvijestio da njezin vlasnik Bezos radi na uslugama dostave na Mjesec poput one u Amazonu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Riječ je o razvoju krvne pretrage na bazi tehnologije tekuće biopsije. Što stoji iza obog projekta? Otkrivati će rak prije nego on uopće počinje nastajati?

Tehnološki magnati Bill Gates i Jeff Bezos financijeri su u 100 milijuna dolara vrijednoj investicijskoj rundi startup tvrtke Grail, koja razvija krvnu pretragu za dijagnostiku različitih vrsta karcinoma mnogo ranije nego što to može današnja medicina, piše CNN Money.

Prema dosad dostupnim informacijama, ova vrsta testiranja će stajati ispod 1000 dolara i trebalo bi biti dostupno do 2019. godine.

Testovi koji razvija Grail koriste tehnologiju tekuće biopsije, odnosno pretragom krvi pacijenta traže se znakovi malignih DNA stanica koje ukazuju na to da se u organizmu formira tumor – čak i u slučajevima kada pacijent ne primijećuje nikakve simptome bolesti.

U Grailu se nadaju da će s razvojem alata za ranu dijagnostiku pomoći liječnicima da karcinom uoče i uklone prije nego se proširi i na taj način poštedjeti pacijente mukotrpnih kemoterapija.

Tehnologija tekuće biopsije

Tehnologija tekuće biopsije nije nova ideja no zato je pomalo kontraverzna – za sličan proizvod tvrtka Pathway Genomics je dobila upozorenje Američke administracije za hranu i lijekove FDA. Naime, u listopadu 2015. FDA je objavila priopćenje upućeno kompaniji i njihovom CEO-u Jimu Plantu da njihov proizvod CancerIntercept Detect, također baziranom na tehnologiji tekuće biopsije, u kojem, između ostalog, kažu da ne postoje klinička testiranja koja bi dokazala učinovitost njihovog proizvoda te dovode u pitanje način uzimanja uzoraka i agresivni marketing proizvoda.

U Grailu se nadaju da će dokazati američkoj administraciji za hranu i lijekove kako je tekuća biopsija pouzdan dijagnostički postupak, a u tome bi im trebao pomoći Institut za onkologiju Memorial Sloan Kettering.

Tvrtka Grail je u većinskom vlasništvu firme Illumina, koja je ostvarila izvanredan napredak u razvoju tehnologije sekvencioniranja DNA te postala tvrtka s tržišnom vrijednosti od 25 milijardi dolara, 4000 zaposlenih i 2 milijarde dolara godišnjeg prihoda. Osim Illumine, i već spomenutih Billa Gatesa i Jeffa Bezosa, u projekt Graila su investirali venture fondovi Arch i Sutter Hill Ventures.
 

Grail, Bill Gates & Jeff Bezos-backed venture, hopes to detect cancer before symptoms start https://t.co/d6o2RODO72 pic.twitter.com/IxCXbJBrvd

— CNNMoney (@CNNMoney) January 12, 2016

 
(telegram.hr/uredio:NSP)

NISMO DIO SVJETSKE ELITE! Među 140 uzvanika samo je 14 žena. Iako je popis raznolika gupa političkih vođa i stručnjaka iz industrije, pozvani su uglavnom bijelci

Na popisu gostiju tajnog sastanka Bilderberg grupe, začudo, nema ni jednog Hrvata, Srbina, Bosanca, Slovenca i Makedonca. Godišnji četverodnevni sastanak će se održati u britanskom Hertfordshireu, u hotelu Grove, od 6. do 9. lipnja.

Iako su na listi od 140 sudionika uglavnom bijelci, popis je opisan kao raznolika grupa političkih vođa i stručnjaka iz industrije. Na listi je samo 14 žena. Organizacija je izvijestila kako će se na sastanku raspravljati o poslovima, pravima i dugovima, o tome mogu li SAD i EU brže rasti i otvoriti radna mjesta, o nacionalizmu i populizmu, američkoj vanjskoj politici, trendovima u medicinskim istraživanjima, politici EU…

Zahvaljujući privatnosti naše konferencije sudionici nisu vezani dogovorenim mišljenjima. Imaju vremena da slušaju, razmisle i prikupe informacije. Nema detaljnog plana, ništa se ne predlaže i za ništa se ne glasa. Ne izdaju se političke izjave – napisali su organizatori.

Jeff Bezos, osnivač Amazona, i Googleov predsjednik Eric Schmidt, nad kojima se trenutačno vrši politički pritisak zbog politike izbjegavanja poreza, sjedit će s drugim članovima globalne političke i financijske elite.

Stalni sudionici su bivši američki tajnik Henry Kissinger i Lord Carrington, bivši britanski ministar vanjskih poslova.

Prisustvovat će i britanski ministar financija George Osborne i bivši talijanski premijer Mario Monti.

Mali broj novinara dobilo je pozivnice. Među njima su Martin Wolff iz Financial Timesa, John Micklethwait, urednik Economista, Lilli Gruber, voditeljica na privatnoj talijanskoj televiziji La 7 TV i turska kolumnistica Aslı Aydıntaşbaş.

Raspravljat će se i o Europskoj uniji, svjetskim dugovima, medicinskom napretku, Bliskom istoku i brojnim drugim marginalnim temama. Kada se priča o državama, SAD je najzastupljeniji s 26 članova, a zatim slijede Engleska (22), Francuska (10), Kanada i Njemačka (8), te Turska, Švicarska i Italija (6). Zanimljivo je i da četiri skandinavske države sudjeluju s čak 14 članova, a prvi puta vidimo i Afrikance, odnosno Obalu Bjelokosti s predstavnikom. S Balkana i dalje nema niti jednog predstavnika, kao niti iz Kine i Rusije, te arapskih zemalja.

Osim aktualnih gospodarskih pitanja, na dnevnom redu je i rast nacionalizma i populizma u pojedinim zemljama EU što se kosi s idejom Bilderbergovaca o jedinstevnoj vladi svjetskih moćnika te njihovoj globalnoj dominaciji.

Njihove su konferencije uvijek pod zaštitom jakih sigurnosnih službi, a budući da sudionici i dalje smatraju kako teme razgovara ne smiju postati javno dostupne, ni jedna medijska kuća nema pravo izvještavanja.

Skupina je osnovana još 1954. godine, a ime je dobila po jednom nizozemskom hotelu u kojemu se održala prva konferencija.

Sami sebe nazivaju “Bilderbergovcima”, a njihovi se sastanci održavaju jednom godišnje u zemljama Europe ili Sjeverne Amerike, u super luksuznim hotelima ili dvorcima s parkovima i golf terenima. Sudionike sastanaka osiguravaju stotine policajaca, vojske te pripadnici mnogi tajnih službi. Ukoliko se konferencija održava u hotelu, prema njihovim internim pravilima, hotel mora biti ispražnjen tjedan dana prije dolaska Bilderbergovaca. Sudionici konferencije dovoze se isključivo crnim helikopterima ili crnim blindiranim limuzinama s utisnutim slovom “B”.

Ključne teme za raspravu u ovoj godini su:

• može li SAD i Europa rasti brže i stvoriti nova radna mjesta?
• poslovi, zaposlenic i dug
• koliko veliki podaci mijenjaju gotovo sve
• nacionalizam i populizam u EU
• američki vanjska politika
• afrički izazovi
• cyber ratovanje i proliferacija asimetričnih prijetnji
• glavni trendovi u medicinskim istraživanjima
• online obrazovanje: obećanje i utjecaji
• politika Europske unije
• stanje na Bliskom istoku
• tekući poslovi

Hertfordshire, Engleska 6-9 lipnja 2013 (6. lipnja, uvodno otvaranje)

Trenutni popis sudionika

Status 3. lipanj 2013

Precjedavajući

 

 
 
izvor: 24sata.hr,bilderbergmeetings.org, youtube.com/uredio:nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14150"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]