Kontroverzna američka plaćenička vojska „Blackwater“ najavila je svoj veliki povratak. Oni su u magazinu „Recoil“ objavili oglas sa dramatičnom porukom: „Vraćamo se!“

„Blackwater“ važi za zloglasnu kompaniju upletenu u niz skandala tijekom ratova na Bliskom istoku, nakon čega je čak jedno vrijeme poslovala pod drugim imenom, „Academy“.

Njeno uskrsnuće je analitičare nateralo da najavu američkog povlačenja sa ratišta na Bliskom istoku promatraju u novom svjetlu.

Oglas u časopisu Recoil je objavljen nakon što je tajnik za obranu SAD-a James Mattis najavio povlačenje sa te funkcije, zbog čega su mnogi zabrinuti da bi predsjednik SAD-a Donald Trump mogao pokrenuti proces privatiziranja američkog angažmana u Afganistanu i Siriji.

Povlačenje američkih trupa iz Sirije je već počelo.

Glavni pristaša ideje o privatiziranje američkog sudjelovanja na ratištima na Bliskom istoku je Erik Prince, bivši šef „Blackwatera“. Ovaj dugogodišnji republikanac je kompaniju prodao 2010. godine, ali je ostao u dobrim odnosima s Trumpom, a navodno je pokušavao lobirati da se američko vojno prisustvo u regiji zamjeni plaćenicima.

Mattis, koji je kao general komandirao operacijama američke vojske u Afganistanu i Siriji, oštro se protivio ovim pokušajima.

„Sada kada je Mattis otišao, sasvim je moguće da Trump ponovo razmotri ovu ideju“, rekao je Michael Malouf, bivši analitičar Pentagona.

Malouf kaže da ostaje vidjeti da li će prepuštanje američkih ratova privatnim firmama imati ikakav pozitivan efekat na terenu.

Prema njegovim riječima, trenutni odnos snaga u Siriji i Iraku je „tri plaćenika na svakog vojnika“, a rezultati su slabi.

„Erik Prince je veoma blizak Trumpu, ali to bi moglo skupo koštati američku Vladu“, kaže Malouf.

Povratak „Blackwatera“ za mnoge je podsjetnik na mračne epizode u angažmanu ove firme u Iraku. Plaćenici „Blackwater“ su na Trgu Nisur u Bagdadu 2007. godine ubili 14 iračkih civila.

„Ne vjerujem da će američka javnost stati iza kompanije koja je počinila toliko zločina u prošlosti. Erik Prince i plaćenici zarađuju na produžavanju ratova, a ne na njihovom zaustavljanju“, kaže politička aktivistkinja Medea Benjami.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(sputniknews.com)

Amerikanci strahuju od povratka snažne vojske Islamske države, koja sada operira iz podzemlja

vom novom izvješću američki inspektorat obrane upozorava kako su uvjeti za podizanje Islamske države u Iraku i Siriji dovoljno ‘zreli’ za obnovu.

Čak i u trenucima novog nasilja između turskih i snaga koje podržava SAD, koji se bore protiv militanata u regiji.

Islamska država izgubila je sve, osim djelića teritorija koje su kontrolirali nakon što su pokorili Irak i Siriju 2014. godine. No bez poboljšanja sigurnosti, stabilnosti, i vladavina u te dvije zemlje, mogli bi se ponovno vratiti, kako upozorava izvješće, a piše Foreign Policy.

Procjene dolaze u trenutku obnove nasilja u sjevernoj Siriji između Turske i kurdske milicije, okosnice sirijskih demokratskih snaga koje podržavaju Amerikanci i koji se bore u zemlji uništenoj ratom. Kako bi smanjili ovu napetost, prije nekoliko mjeseci SAD i Turska su se dogovorili kako će provoditi zajedničke patrole oko grada Manbija na zapadnoj obali rijeke Eufrata.

Patrole su trebale s radom početi prošlog tjedna, no tada je Turska objavila novu ofenzivu protiv Kurda na suprotnoj strani rijeke.

Napadi su prisilili sirijske demokratske snage da privremeno suspendiraju kampanju protiv Islamske države, u blizini iračke granice, napisao je tako glasnogovornik koalicijske borbene grupe Sean Ryan. Iako je bilo pitanja hoće li početak zajedničkog patroliranja biti odgođen zbog napada, oni su započeli 1. studenog.

I američki ministar obrane James Mattis i general Joseph Dunford, predsjednik stožera, razgovarali su telefonski 2. studenog sa svojim kolegama iz Turske oko situacije u Siriji i prvih zajedničkih patrola.

“Vođe se slažu kako su prve zajedničke, kombinirane patrole oko Manbije, važan korak prema smanjivanju tenzija uz granicu i održavanja sigurnosti i stabilnosti regije”, rekla je glasnogovornica Pentagona Dana White komentirajući telefonski razgovor Mattisa i turskog ministra obrane Hulusi Akara.

Nedavna nestabilnost mogla bi pridonijeti povratku Islamske države, a iako su izgubili sav svoj teritorij u Iraku, ‘uspješno’ su se preselili u podzemlje i ponašaju se kao buntovnici u zemlji, stoji u izvješću. Za to vrijeme u Siriji je Islamska država izgubila 99 posto svog teritorija i dalje nastavlja funkcionirati kao “hibridna sila”. Većina njihovih boraca dolazi iz Iraka i Sirije, pa tako vrlo lako mogu otići u podzemlje i provesti tajnu pobunu, kao stoji u izvješću koje se fokusiralo na razdoblje od srpnja do kraja rujna.

U izvješću se postavlja pitanja hoće li američke trupe morati ostati u Iraku duže vremena, kažu “trebat će godine, ako ne i desetljeća” da iračke sigurnosne snage budu sposobne oduprijeti se Islamskoj državi bez podrške kolacijskih partnera. Nekoliko američkih dužnosnika rekli su kao će američke snage u zemlji ostati dok god iranske snage i njihovi zastupnici nastavljaju s operacijama u regiji.

U međuvremenu, humanitarni napori kojima je cilj zbrinjavanje raseljenih ljudi u obje zemlje nailaze na niz prepreka, niz tenzija pa i eksplozivnih uređaja koji su ostali nakon rata.

Izvješće objavljeno 5. studenog naglašava i da je došlo do povećanja aktivnosti Islamske države na Filipinima. Njihova podružnica koja tamo operira nema jedinstvenog vodstva, ni zapovjedne strukture od kraja 2017. godine i opsade Marawija. Frakcije te grupe izveli su niz sporadičnih nasilnih akcija, između ostalog i samoubilački bombaški napad, kako stoji u izvješću. Pretpostavlja se kako je 500 boraca bilo aktivno ovog kvartala, što je povećanje od procijenjenih 200 prošlog kvartala.

I dok se 320.000 ljudi vratilo u svoje domove i u okolicu Marawija od kada je grad prešao u ruke Islamske države, još je 70.000 građana premješteno, a više od 100.000 djece nije se vratilo u škole, stoji u izvješću.

(express.hr)

Peking nema kolonijalne ambicije, i nikada se neće sramiti da obrani svaki centimetar svog teritorija, rekao je predsjednik Xi Jinping američkom ministru obrane Jamesu Mattisu uslijed rastućih napetosti nad Južnim Kinom i Tajvanom

“Što se tiče pitanja kineske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, naš je stav čvrst i jasan. Teritorij ostavljen od strane naših predaka ne smije se izgubiti. Ne želimo dijeliti ništa s drugima”, predsjednik Xi je rekao Mattisu u Velikoj dvorani naroda u Pekingu.

Washingtonove vojne “patrole” oko strateškog lanca grebena i malih otoka na jugu Kineskog mora, pod “izgovorom o slobodi plovidbe”, u više su navrata tjerali Peking da se zabrine o američkim namjerama u regiji. Tijekom sastanka, Mattis je jasno pokazao da je Washington u svojoj politici čvrst.

„Mi se ne slažemo i mislimo da je tajnik bio učinkovit govoreći da su to dugogodišnji principi” – rekao je Randall Shriver, pomoćnik ministra obrane za azijske i pacifičke sigurnosne poslove i koji je sudjelovao na sastanku, citiran od strane Washington Free Beacona.

Dok SAD traži mogućnosti da projicira svoju moć i “obrani” svoje saveznike u regiji protiv onoga što on smatra kineskom militarizacijom periferije, Xi je istaknuo da Peking nema povijest izazivanja kaosa širom svijeta.

“Mi ne provodimo ekspanzionizam i kolonijalizam i ne izazvamo kaos u svijetu” – uvjeravao je predsjednik Xi američkog ministra Mattisa.

“Široki Tihi ocean može ugostiti Kinu i Sjedinjene Države i druge zemlje. Kina i Sjedinjene Države trebaju promicati razvoj bilateralnih odnosa na načelu uzajamnog poštovanja i win-win suradnje”.

Pored Južnog Kineskog mora, prisutnost SAD-a u regiji također potkopava interese Pekinga na Tajvanu u Istočnom Kinskom moru, kojeg Washington želi zadržati u svojoj sferi utjecaja.

Unatoč nesuglasicama, Xi je izrazio nadu kako će kineske i američke vojske održavati i izgraditi uzajamno povjerenje. “Jačanje razmjene i mehanizama na svim razinama dviju oružanih snaga pomoći će eliminirati skepticizam i spriječiti nesporazume i pogrešne procjene i nesreće” – kazao je.

U međuvremenu, kineski ministar obrane general Wei Fenghe, koji je također imao sastanak sa Mattisom, upozorio je američkog kolegu da će u svakom slučaju kineska vojska “čvrsto braniti nacionalnu suverenost, sigurnost i razvojni interes”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Mattis inzistira da države naprave konkretne nacionalne planove kako će i u kojem roku doći do izdvajanja od 2 posto BDP-a, što je zajednička zadaća svih

Novi ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država James Mattis, umirovljeni general poznat po nadimku ‘Bijesni Pas’, poručio je drugim članicama NATO pakta, uključujući Hrvatskoj, kako će Washington smanjiti svoje sudjelovanje u savezu ako ostale članice ne povećaju svoje izdatke za obranu, javlja Guardian.

Amerikanci ne mogu brinuti za buduću sigurnost vaše djece više od vas samih. Dužan sam pred vama biti jasan oko političke realnosti u SAD-u i iznijeti vam u konkretnom smislu poštene zahtjeve građana moje zemlje.

Američki porezni obveznici ne mogu više nositi najveći dio obrane zapadnih vrijednosti, rekao je na sastanku ministara obrane u Bruxellesu u srijedu.

Amerika će ispuniti svoje obveze, ali ako vaše nacije ne žele vidjeti da Amerika ublaži svoju predanost ovom savezu, svaki od vaših glavnih gradova mora pokazati potporu našoj zajedničkoj obrani – rekao je general Mattis na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu.

Dugujem vam jasan pogled na političku realnost Sjedinjenih Država, i iznosim vam fer zahtjev građana moje zemlje, jasno definiran, kazao je.

SAD očekuje kako će sve članice NATO pakta odvajati barem 2% svojeg bruto domaćeg proizvoda za obranu, što za sada rade samo SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Estonija i Grčka.

Za Hrvatsku bi to značilo oko 2,5 milijardi kuna godišnje. Zamislite koliko bi se škola i vrtića, moglo izgraditi i bolnica obnoviti tim novcima, nahraniti beskućnike?

Nekoliko europskih država već su dosegle 2 posto. Nekoliko drugih su na jasnoj putanji da ga dosegnu, i moramo imati otvoreni razgovor među prijateljima i saveznicima o tome u kojem smjeru idemo, i postići tu razinu obaveze.

Hrvatska je u 2016. godini na proračun Ministarstva obrane potrošila oko 1,23 posto BDP-a, prema službenim NATO-ovim podacima, što ju smješta u samu sredinu tablice, s 13 članica koje izdvajaju veći postotak, i 13 koje izdvajaju manji.

Manje od Hrvatske izdvajaju čak i znatno bogatije europske države, poput Njemačke, Danske, Nizozemske, Italije, Mađarske, Slovenije, Španjolske, Belgije i Luksemburga.
 
(jutarnji.hr)