Odlučili ste da slijediti savjete liječnika o zdravoj prehrani i kupili ste jabuke, breskve ili celer? Razmislite dobro! Voće i povrće sadrže pesticide koji mogu biti pogubni po vas!

Prema rezultatima istraživanja koje je provelo američko neprofitno ekološko udruženje EWG (Environmental Working Group), jabuka ima najviše pesticida, a u stopu je slijede breskve, jagode, grožđe, celer, špinat i slatka paprika. Posebno zabrinjavajuć podatak je da se ostaci pesticida ne mogu potpuno ukloniti ni temeljnim pranjem.

Većina modernih poljoprivrednika koristi bar neku vrstu kemikalija, ali vrlo je važno da se koriste samo dozvoljeni pesticidi – kažu nutricionisti..

Konvencionalna metoda uzgoja voća i povrća koristi na stotine pesticida kako bi se uništile štetočine i povećao prinos.

Međutim, znanstvenici su mnoge povezali s većom stopom karcinoma, dok se za druge tek otkriva eventualno štetno djelovanje.

Definitivno postoji veza između pesticida i kancerogenih agensa, ali u kojoj mjeri ove kemikalije utječu na nastanak raka još nije utvrđeno. Sigurno je da pesticidi koji se nalaze u hrani u izvjesnoj mjeri utječu na razvoj raka – kaže Slobodan Čikarić, onkolog i predsjednik Društva za borbu protiv raka.

Na osnovnu definiranog plana monitoringa, i mi vršimo uzorkovanje voća i povrća koje se nalazi na tržištu. U prošloj godini 16 pošiljaka iz Turske – limuna, mandarina, naranči i nara – imalo je ostatke sredstava za zaštitu bilja iznad dopuštenih granica, pa je vraćeno, au domaćoj proizvodnji ta sredstva su nađena u uzorcima jabuka, šljiva, grožđa, paprike, krastavaca, malina i špinata.

 
(kurir.rs/uredio:nsp)

Znate li razliku između namirnica s malo dodatnih masti i šećera i namirnica koje sadrže opasne kancerogene tvari koje mogu izazvati dugoročnu štetu vašem zdravlju? Postoji sedam ultrakancerogenih namirnica koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to:

Mesne prerađevine

Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijev nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe.

Studija koju je 2005. godine provelo Havajsko sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67% posto.

Hrenovke se, na primjer, prave od dijelova životinjskih organa, živčanog tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova životinje. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su najvjerojatnije hranjene žitom pomiješanim s hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim tvarima.

Nakon detaljnog pregleda više od 7.000 kliničkih studija, koje pokrivaju veze između prehrane i raka, Svjetski fond za istraživanje raka je objavio da bi potrošači trebali prestati s kupnjom i konzumiranjem mesnih prerađevina do kraja života.

Ove prerađevine uključuju: slaninu, kobasice, hrenovke, zapakiranu šunku, parizere, salame, ali i sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.

Gazirana pića

Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i umjetnih sastojaka koji nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano piće sadrži oko 70 grama šećera.

Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i “regularna” gazirana pića imaju isti utjecaj na zubni sjaj kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osjetljivosti zuba i pojave karijesa unatoč dobroj oralnoj higijeni.

Istraživanje koje je proveo University of Minnesota pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića tijekom tjedna, skoro udvostručuju rizik od dobivanja raka gušterače.

Gazirana pića tamne boje sadrže kemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol, nusprodukt kemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila umjetna boja. Istraživanja povezuju 4-MEI s rakom.

Pored toga, mnogobrojna istraživanja povezuju gazirana pića s pretilošću.

Čips

Pun je trans-masti odnosno hidrogenizirane biljne masti, ugljikohidrata, natrija, pojačivača okusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može uzrokuje začepljenje arterija.

Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično uzrokuje stvaranje kancerogenih tvari, kao što je akrilamid koja se također nalazi i u cigaretama.

Prema profesoru Deila Harris s američkog sveučilišta Clark, akrilamid izaziva nekoliko stotina tisuća slučajeva raka godišnje.

Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans-masti može sadržavati akrilamid.

Kokice za mikrovalnu

Prema istraživanja američkog sveučilišta UCLA, kemikalije koje se nalaze u unutarnjem omotaču vrećice, uključujući perfluorooktansku kiselinu, dio su klase spojeva koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi.

Tijekom istraživanja, ustanovljeno je da kemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače. Prilikom spremanja u mikrovalnoj, kemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica.

Većina proizvođača je obećala da će izbaciti ovu kiselinu do 2015. godine.

Uzgojeni losos

On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u usporedbi s “divljim” lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih zagađenja, kao što su polihlorovanim bifenilima, kancerogene tvari i razne pesticide, od kojih je najčešći dihlor-difenil-trikloretan.

Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet mjeseci, bez straha da će se povećati rizik od raka.

Ribe iz uzgoja se obično liječe visokom dozom antibiotika.

Jabuke i druge vrste “prljavog” voća

Prema istraživanju američke radne grupe za okoliš, namirnice koje u prosjeku sadrže najviše pesticida su jabuke. Sadržaj pesticida u više od 700 testiranih uzoraka iznosi 98% posto.

Ostale visoko kontaminirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krumpir i naranče.

Od testiranih uzoraka, više od 90% posto sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a pojedina istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije i hiperkinetičkog poremećaja kod djece.

Dakle, vodite računa da dobro operete voće i povrće prije nego ih servirate u tanjur.

Konzervirani paradajz

Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A, kemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma.

Istraživanja povezuju ovu kemikaliju sa srčanim oboljenjima, oštećenjima crijeva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima.

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu A je vrlo raširena u cijelom svijetu. Iako sve konzervirane namirnice nisu zabrinjavajuće, konzervirani paradajz je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti neprijateljska kemikalija zadržava u njemu.

Litra konzerviranog paradajza obično sadrži oko 50 mcg bisfenola A, a to je dovoljno visok nivo koji može utjecati na ljude, posebno na djecu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com