45. SVJETSKI GOSPODARSKI FORUM U DAVOSU: Bal najbogatijih globalista koji upravljaju vašim sudbinama

adminitrix — Wed, 21 Jan 2015 11:14:31 +0000

Osim sramotne Bilderberg konferencije, WEF Davos, 45. Svjetski ekonomski forum u Davosu – ulazak samo uz pozivnice – privlači svjetsku elitu koja odlučuje o vašim sudbinama

Svjetski ekonomski forum (WEF) pod nazivom “Novi globalni kontekst”, koji počinje 21. siječnja u Davosu, okupiti će rekordan broj političara i poslovnih ljudi koji će, kako se očekuje, razmatrati mogućnosti za jačanje saradnje u svjetlu sve veće globalne nesigurnosti.

Sigurnosne mjere su također rekordne, i najjače do sada.

Švicarski ekonomist Schwab (74) je u Davosu 1971. utemeljio forum koji svake godine u tom švicarskom zimovalištu okuplja više stotina političkih i gospodarskih čelnika svijet na radu u tom “laboratorija ideja”

Ove godine opet nešto novo, a svjetska ekonomija sve lošija

Pad cijena nafte, sukob između Rusije i Ukrajine i prijetnja nove krize u eurozoni dominirat će razgovorima, kao i borba protiv terorizma.

Na sastanku o temi “Novi globalni uvjeti” o raznim temama će razgovarati 2.500 predstavnika iz preko 100 zemalja. Na sastancima će biti govora i o dešavanjima na Bliskom istoku i Ukrajini, a među učesnicima se nalazi i egipatski predsjednik Abdulfettah Es-Sisi, irački premijer Haydar Al-Ibadi, te ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Tijekom tri dana foruma biti će održan i panel u vezi sa vjerskom netrpeljivošću i islamofobijom pod naslovom “Vjera: Izgovor za sukob”, kao i paneli poput “Krize i saradnja”, “Rast i stabilnost”, “Noviteti i industrija”, “Drustvo i sigurnost”.

Među velikim imenima u Davos ove godine stižu njemačka kancelarka Angela Merkel, kineski premijer Li Keqiang, američki državni tajnik John Kerry. Među velikim imenima biznisa, tu je prvi čovjek Googleova Upravnog odbora Eric Schmidt, osnivač Alibabe Jack Ma te izvršni direktori Microsofta i Yahooa, Satya Nadella i Marissa Mayer. Dolazak je najavio i George Soros.

Očekuje se da će na ovogodišnjem forumu prisustvovati i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, turski premijer Ahmet Davutoglu, italijanski premijer Matteo Renzi, predsjednica švicarske konfederacije Simonetta Sommaruga, predsjednik Kurdske samouprave u Iraku Mesut Barzani, predsjednik Juznoafričke Republike Jacob Zuma, predsjednik Tunisa El-Baji Kaid es-Sibsi, pakistanski premijer Navaz Sherif te predstavnici sirijske vlade.

Prošle je godine nejednakost bila jedna od osnovnih tema u Davosu, nagovještavajući ili možda čak dijelom pripremajući teren za uspjeh knjige Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stoljeću”, koja je okupirala ekonomiste i medije dobar dio 2014. godine. Da nije bila riječ samo o PR-ovski mudrom izboru programskih tema, pokazuje i to što je nejednakost lani bila jedan od najvećih globalnih rizika u godišnjoj anketi među menadžerima tisuće kompanija članica WEF-a.

Ove godine među najvećim rizicima iz ankete nema više nejednakosti. Pri vrhu su zato međunarodni sukobi, fiskalne krize, pad ključne IT infrastrukture, nelikvidnost, hakerski napadi, nezaposlenost…

Znakoviti su rezultati po regijama, i to za one rizike za koje, prema ocjeni kompanija, matična gospodarstva nisu pripremljena. U Sjevernoj Americi, očekivano, dva najveća rizika su hakerski napadi i pad vitalne IT infrastrukture. Menadžeri kao treći najteži rizik navode neuspjeh u prilagođavanju klimatskim promjenama. U Europi je najveći rizik, opet očekivano, nezaposlenost, odnosno niska zaposlenost. Slijede “prisilna imigracija u velikim razmjerama” i duboka društvena nestabilnost.

Menadžeri u istočnoj Aziji i na Pacifiku najviše strahuju od međunarodnih sukoba, središnja Azija i Rusija od potresa zbog cijene energenata, južna Azija od kraha urbanizma, Afrika od nezaposlenosti i gladi, Južna Amerika od društvene nestabilnosti, a Bliski istok i sjeverna Afrika od nestašice vode.

Zajednički naziv za svih 280 točaka programa u Davosu je “Novi globalni kontekst”, moto kojim su obuhvatili širok raspon tema – od ravnopravnosti spolova i ekologije do geopolitičkih pitanja i tehnologije. No, samo nekoliko dana nakon dramatičnog potresa na globalnom deviznom tržištu tečaj franka vjerojatno će biti jedna od ključnih tema – kako u služenom programu tako i po hodnicima. U Davos dolazi i guverner Švicarske narodne banke, Thomas Jordan, koji će vjerovatno morati odgovoriti na puno pitanja o prošltjednoj odluci da ukinu ograničenje na tečaj eura. Naravno, glavni motiv dolaska u Davos za 1.500 menadžera nije program godišnjeg sastanka, nego prilika za minglanje i poslovne sastanke.

“U Davosu se u tri dana odradi mjesec dana posla – rekla je za britanski list Telegraph Katherine Garrett-Cox, jedna od petero predsjednika ovogodišnjeg susreta u Davosu i glavna izvršna direktorica Allianz Trusta, fonda koji upravlja s 3,4 milijarde funti imovine. Ona sama će se ovog tjedna u Davosu pokušati se sastati s 50-ak direktora raznih tvrtki.

“Ljudi koji nikad nisu bili u Davosu često su cinični. Smatraju da ljudi tu samo piju na partyjima. Ali, tu se zaista obavi puno posla iza zatvorenih vrata“, ističe Katherine Garrett-Cox.

Izvršni predsjednik i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab, ima, naravno, ambiciozniju misiju za WEF, s obzirom na to da ondje dolazi oko 300 državnika i javnih funkcionera te stotine raznih drugih uglednika.

“Svjetski gospodarski forum služi međunarodnoj zajednici kao platforma za javno-privatnu saradnju. Ta je saradnja, uz izazove s kojima se suočavamo, važnija nego ikad prije. No, zahtijeva međusobno povjerenje. Nadam se da godišnji sastanci služe kao polazište za renesansu globalnog povjerenja”, poručuje Schwab.

No skup u Davosu nakon prošlotjednog skoka tečaja franka postao još 15 posto skuplji. Kompanije se prilike za minglanje menadžera u Davosu mogu dočepati ako plate članarinu, a ostali uglednici dobiju pozivnicu besplatno. Trošak članarine za kompanije je od 50 tisuća franaka za obično članstvo, koje kompanijama osigurava samo jednu pozivnicu, do 600 tisuća franaka za “strateške partnere” koji dobiju pet pozivnica.

No, osim članstva, valja još platiti ulaznicu koja stoji 20-ak tisuća franaka. Dodaju li se tome svi ostali troškovi – put, smještaj, transport, skupi restorani – ukupna cijena sudjelovanja na godišnjem sastanku u Davosu za kompanije lako može premašiti milion dolara.

U listopadu je WEF podigao cijenu članarine za strateške partnere, opravdavajući to dodatnim pravima. Naglasili su i da se kompanijama zbog dobrog PR-a isplati uložiti u članarinu: prema njihovu proračunu, 440 tisuća dolara bila je marketinška vrijednost pojavljivanja u medijima za strateške partnere na WEF-u 2014. godine

WEF 2015. Live (uživo)

(weforum.org, youtube.com/uredio:nsp)

[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19789"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

5 SILA KREĆE NA MMF I SVJETSKU BANKU: Zemlje BRIKS napravili svoju razvojnu banku kao opoziciju Zapadnoj dominaciji

adminitrix — Thu, 17 Jul 2014 08:24:45 +0000

BRICS je engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastući razvoj ekonomskog potencijala Brazila, Rusije, Indije i Kine (Brazil, Russia, India, China, South Africa).

Implicitno, tiče se ekonomskog savezništva ovih komplementarnih ekonomija. Pojam je uveo Jim O’Neill iz korporacije za globalna financijska istraživanja Goldman Sachs, a vrlo brzo je prihvaćen u javnosti, naročito u medijima, do te mjere da ga većina izvora vijesti iz globalnih financija koriste bez mnogo objašnjenja. Sastanak zvaničnika ovih država, održan na ljeto 2008. godine u Jekaterinburgu, nazvan je sammit BRIK.

Države BRIK-a imaju 40 % svjetskog stanovništva, odnosno 25 % kopnene teritorije.

13. travnja 2011. je u članstvo organizacije primljena Južnoafrička Republika nakon čega se za nju koristi engleska skraćenica BRIKS (eng. BRICS).

OSNOVALI BANKU KOJA ĆE KONKURIRATI MMF-u I SVJETSKOJ BANCI

Čelnici pet zemalja BRIKS grupe – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike – potpisali su jučer ugovor za stvaranje razvojne banke i hitnog rezervnog fonda, kao opozicija Zapadnoj dominaciji banaka po čitavom svijetu. Sjedište banke biti će u Kini, a jedna od regionalnih ispostava u Africi.

Ugovor su potpisali predsjednik Rusije Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi, brazilska predsjednica Dilma Rousseff, kineski predsjednik Si Jinping i južnoafrički predsjednik Jacob Zuma.

Kapital banke će biti jednako podijeljena među pet zemalja sudionica. Banka će imati sjedište u Shanghaiu, a prvi predsjednik banke biti će iz Indije. U početku, banka će krenuti sa 50 milijardi dolara osnivačkog kapitala.

Hitni rezervni fond imaće 100 milijardi dolara, i služiti će za pomoć zemljama da izbjegnu “kratkoročne pritiske likvidnosti, jačati globalnu financijsku sigurnosnu mrežu i biti dopuna postojećim međunarodnim aranžmanima”.

BRICS grupa je kritizirala Svjetsku banku i Međunarodni monetarni fond da zemlje u razvoju nemaju adekvatno pravo glasa, što bi Nova razvojna banka (NDB) trebala nadomjesti pružanjem pomoći za infrastrukturne projekte.

Osnovana na zdravim bankarskim principima, NDB će ojačati suradnju među našim državama doprinijeti naporima multilateralnih i regionalnih financijskih institucija u procesu globalnog razvoja – piše u priopćenju nastalom nakom sastanka u Fortalezi, gradu na sjeveroistoku Brazila.

Zemlje iz bloka BRIKS protive se jednostranim ekonomskim i političkim mjerama od strane trećih zemalja, ali ne žele konfrontaciju sa Zapadom, izjavio je juče Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Lavrov je, nakon sastanka lidera zemalja BRIKS, rekao novinarima da se one zalažu za zajednički pristup rješavanju globalnih problema.

SAD su uvele sankcije protiv Rusije, uključujći zamrzavanje sredstava i zabrane viza za dužnosnike i poslovne ljude za koje se smatra da su bliski Putinu, što je reakcija na pripajanje Krim.