Stvari će i dalje ići od lošijeg prema još lošijem za američke poljoprivrednike, a to će uzeti veliki danak američkoj ekonomiji u cjelini

Kina će uskoro prijeći na rusko tržište kako bi zamijenila američke proizvode uslijed tekućeg trgovinskog rata s Washingtonom, najavio je ruski ministar razvoja ekonomije Maksim Oreshkin.

Peking smatra Moskvu pouzdanim partnerom, navodi ministar Oreshkinu, a obujam trgovinske razmjene dviju zemalja raste iznad prošlogodišnjih rekordnih 108 milijardi američkih dolara.

Dok su Peking i Washington upleteni u suvremeni trgovinski rat, kinesko-ruski odnosi prolaze kroz “renesansu”, a to bi moglo još više potaknuti bilateralnu trgovinu.

“Ono što su je Kina kupovala od SAD-a, sada aktivno razgovaramo o poljoprivredi i drugim sektorima s našim kineskim partnerima kako bi sve prebacili na rusko tržište” – rekao je Oreškin kako navodi RIA Novosti.

Nakon što su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa okončale potresno primirje između dviju strana, kineska je vlada početkom ovog tjedna naredila zaustavljanje kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda.

Ovakav potez mnogi smatraju bolnim udarcem za Trumpa, jer su se njegovi ključni birači, poljoprivrednici, već borili da smanje cijene i prodaju usjeva.

Kinesko ministarstvo trgovine u srpnju je priopćilo kako je u pregovorima s ruskim kolegama za jačanje bilateralne trgovine, posebno kroz povećanje uvoza ruske soje i ostalih poljoprivrednih proizvoda dok Peking pokušava diverzificirati uvoz što dalje od SAD-a.

Kasnija odluka Pekinga bila je kupovina soje iz svih ruskih regija.

U 2018. trgovinski promet između Rusije i Kine uživao je povijesni rast od gotovo 25 posto, dosegnuvši 108 milijardi dolara.

Sada dvije zemlje imaju još ambicioznije planove za udvostručenje trgovinskog prometa u narednih nekoliko godina.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Uspješna nacija s populacijom od oko 1,37 milijardi ljudi, Indija je jedna od najvećih svjetskih gospodarstava

Ona želi postići ambiciozan cilj i postati ekonomija vrijedna 5 bilijuna dolara u narednih pet godina.

Evo nekoliko zanimljivih činjenica koje možda niste znali o ovoj iznenađujućoj državi.

# Indijska ekonomija gotovo je višestruko porastala za manje od 20 godina

Na prijelazu tisućljeća bruto domaći proizvod zemlje iznosio je oko 459 milijardi dolara, prema Svjetskoj banci.

Prošle je godine ostvario ekvivalent od 2.726 bilijuna dolara. To je šest puta više u vremenskom razdoblju manjem od dva desetljeća.

# Indija ima najbrže rastuće veliko gospodarstvo na svijetu

Očekuje se da će gospodarstvo južnoazijske zemlje rasti za 7,4 posto u fiskalnoj godini 2019. u usporedbi s projiciranim 6,3 postotnim rastom u Kini i svega 2,5 posto u Sjedinjenim Državama.

Ovaj impresivni rast je korak unazad od rasta od devet posto kojeg je indijska ekonomija uživala od 2003. do 2008. godine, prije nego što je rast zaustavila namjerno uzrokovana globalna financijska kriza.

# Indijski godišnji BDP nadmašio je Francusku u prošloj godini, a predviđa se da će uskoro nadmašiti Britaniju i Japan

Indijski bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu od 2.726 bilijuna dolara bio je za samo par milijardi manji od francuskog BDP-a od 2.778 biliona dolara, kaže Svjetska banka.

Očekuje se da bi Indija koja je trenutno na sedmom mjestu najvećeg BDP-a na svijetu, do 2025. godine mogla dosegnuti 5,9 bilijuna dolara, prema svjetskoj konzultantskoj tvrtki IHS Markit.

Projicirala je da će Indija do kraja godine nadmašiti Ujedinjeno Kraljevstvo i postati jedna od najboljih svjetskih gospodarstava. Tada će zemlji biti potrebno samo šest godina da prestigne Japan kao treće najveće svjetsko gospodarstvo, navodi se u studiji.

# Poljoprivreda u Indiji čini 50 posto radnih mjesta

Najveći svjetski proizvođač mlijeka i drugi najveći proizvođač voća i povrća, Indija također ima uspješnu trgovinu morskom hranom.

Ukupno gledajući, poljoprivredna proizvodnja čini više od polovice svih radnih mjesta u zemlji.

# Izvoz goriva je glavni indijski izvoz, kojeg čini 15 posto ukupnog izvoza ove zemlje

Ukupan izvoz indijskih naftnih derivata čini više od deset posto bruto vrijednosti izvoza.

Država ostvaruje najviše prihoda od izvoza svojih mineralnih goriva, uglavnom benzina, dizela, nafte, loživog ulja i maziva.

U 2018. godini izvezeno je naftnih derivata u vrijednosti od oko 48,3 milijarde dolara, a velik dio je bio rafiniran.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je u četvrtak kako Peking i Moskva raspravljaju o načinima za povećanje bilateralne trgovine, osobito povećanjem uvoza ruske soje i drugih poljoprivrednih proizvoda

Ministar trgovine Zhong Shan sastao se ovog tjedna s ruskim ministrom za gospodarski razvoj Maximom Oreshkinom.

Složili su se “povećati trgovinu sojom” jer Kina želi diverzificirati zalihe i dobavljače svoje soje što dalje od Sjedinjenih Država.

Sporazum slijedi najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine da će Rusija povećati proizvodnju i izvoz soje u Kinu.

Putin je objasnio da će Rusija popuniti prazninu na tržištu Kine, koju je ostavio dugotrajni trgovinski rat između Pekinga i Washingtona.

Kina je zaustavila uvoz soje od svojeg najvećeg dobavljača, SAD-a, nakon što je uvela 25-postotnu carinu na uvoz soje iz te iste Amerike.

Naknada je došla kao odmazda američkim tarifama na kinesku robu.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), “za razdoblje 2018-19 godine, prodaja i pošiljke amerčke soje u Kinu drastično su pale, ali se još uvijek trguje.”

U međuvremenu, trgovina između susjednih zemalja, Rusije i Kine, raste.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda i hrane, obujam trgovine porastao je prošle godine za gotovo 30 posto na više od 5 milijardi dolara.

Ukupni trgovinski promet uvoza i izvoza između dviju zemalja bilježi povijesni rast od 108 milijardi dolara, što je nadmašilo sve prognoze.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kina je obustavila uvoz svinjetine i govedine iz Kanade zbog lažiranih izvoznih certifikata, objavile su kanadske vlasti u utorak

Zabrana, koja je stupila na snagu od utorka navečer u Ottawi, uzrokovana je lažnim certifikatom o kakvoći svinjetine, poručili su iz Kanadskog vijeća za mesne proizvode.

“Trenutno, nejasno je zašto su i proizvodi od govedine zabranjeni”, kazalo je Vijeće, dodajući da je kanadska vlada zatražila očitovanje kineskih službenika.

PRONAŠLI TRAGOVE ZABRANJENOG ADITIVA

Novinska agencija Xinhua objavila je 18. lipnja da su carinske službe u istočnom kineskom gradu Nanjingu pronašle tragove raktopamina, aditiva u hrani koji je zabranjen u mnogim zemljama svijeta, i to u svinjskim proizvodima iz kanadske kompanije Frigo Royal.

Glasnogovornik kineske ambasade u Kanadi u srijedu je rekao da je Kina, nakon pronalaska ostataka raktopamina, “hitno zabranila svinjske proizvode svih kompanija sudionica u poslovanju”, te stoga traže da Kanada provede istragu.

Raktopamin u završnim fazama tova rezultira povećanjem tjelesne težine i količine krtog svinjskoga mesa te smanjenjem količine masti no prema nekim podacima može imati štetne posljedice po zdravlje ljudi. U Europskoj uniji je zabranjena primjena svih tvari s anaboličkim učinkom na farmskim životinjama, a time i raktopamina, navodi Hrvatski veterinarski institut.

ODNOS KANADE I KINE VEĆ NEKO VRIJEME NIJE DOBAR

Zabrana mesnih proizvoda dolazi u vrijeme najlošijih odnosa Kanade i Kine, nakon što je Ottawa uhitila direktoricu Huaweija, Weng Wanzhou u prosincu zbog zahtjeva za izručenjem Sjedinjenih Američkih Država.

Kina je pritvorila Kanađane Michaela Kovriga i Michaela Spavora u navodnom osvetničkom potezu. Kina je Kanadi drugo najveće tržište za izvoz svinjskih proizvoda, te peto najveće tržište za govedinu.

(telegram.hr)

Globalna proizvodnja žitarica očekuje snažan porast u sljedećih 12 mjeseci, a Rusija će ostati najveći globalni izvoznik, navodi se u izvješću američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA)

USDA je napravila projekciju globalne proizvodnje pšenice koja će biti za 46 milijuna tona veća nego prethodne godine od rekordnih 777 milijuna tona.

Rusija će biti vodeći svjetski izvoznik pšenice sa zalihama od 36 milijuna tona, što je nešto manje od proizvodnje u razdoblju 2018. – 2019. godine.

Predviđa se da će zemlja požeti svoj drugi rekordni urod pšenice od 77 milijuna tona. Očekuje se da će ukupna količina ruskih usjeva biti veča od 115 milijuna tona ove godine.

Globalna potrošnja pšenice povećat će se za više od 21 milijun tona na 759 milijuna tona kako bi se zadovoljila globalna potrošnja hrane.

Rusko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će žetva u zemlji ove godine porasti za pet posto na 118 milijuna tona, uključujući oko 78 milijuna tona pšenice. Projekcija ministarstva uključivala je podatke žetve i sa Krimskog poluotoka.

Ruska poljoprivredna proizvodnja porasla je za 20 posto u posljednjih pet godina. Zemlja je uspjela obuhvatiti više od polovice globalnog tržišta pšenice u posljednjih nekoliko godina, postajući najveći izvoznik žita na svijetu, zahvaljujući velikoj žetvi i atraktivnim cijenama.

U 2016. godini zemlja je postala svjetski lider u izvozu pšenice. Od početka 2000-ih njegov se udio na globalnom tržištu pšenice učetverostručio.

Prema riječima ravnatelja analitičkog centra SovEcon, Andreya Sizova, rusko poljoprivredno izvozno tržište aktivno se širi. Zemlja opskrbljuje žitom Alžir, Jordan, Egipat, Libanon, Tursku i Iran. Saudijska Arabija je priopćila kako planira postati glavno čvorište za ruske poljoprivredne proizvode na Bliskom istoku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio kako je zemlja osigurala svoju neovisnost na globalnom tržištu pšenice.

Dodao je kako bi ogromna prirodna bogatstva Rusije trebala poslužiti kao jamstvo za visokokvalitetnu proizvodnju hrane i trebala bi se koristiti posebno za povećanje proizvodnje organskih, ne-GMO prehrambenih proizvoda.

“Upućujem vladu da stvori zaštićenu domaću marku ekološki prihvatljivih, ne-GMO zelenih proizvoda. Trebali bismo osigurati da se u toj proizvodnji koriste samo sigurne tehnologije po ljudsko zdravlje“ – rekao je Putin.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Washington je izvršio posljednju prijetnju američkog predsjednika, povećavajući uvozne carine na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara sa 10 na 25 posto, navodi se u Federalnom registru

Povećanje će stupiti na snagu 10. svibnja, a američki trgovinski predstavnici očekuje se da će uspostaviti proces za pojedince koji traže izuzeća od dodatnih carina za određene proizvode.

Ranije u srijedu, američki predsjednik Donald Trump je izjavio kako će biti sretan da poveća carine na kinesku uvoznu robu.

Predsjednik je naglasio kako je Peking pogriješio polažući nadu u zadnje pregovore o trgovini s predsjedničkom administracijom Demokratske stranke koja je bila do sada na vlasti.

“Razlog za povlačenje iz Kine i pokušaj ponovnih pregovora o Trgovinskm ugovoru budi u Kini iskrenu nadu da će moći pregovarati s Joeom Bidenom ili jednim od vrlo moralno slabih Demokrata” – rekao je Trump putem Twittera.

“Pogodite što, to se neće dogoditi! Kina nas je upravo obavijestila da oni (potpredsjednik vlade) sada dolaze u SAD kako bi sklopili sporazum. Vidjet ćemo, ali vrlo sam zadovoljan sa većim carinamana više od 100 milijardi dolara godišnje koje popunjavaju američku blagajnu” – dodao je.

Američki predsjednik u ponedjeljak je objavio još jednu prijetnju da će povisiti carine na kineski uvoz kao dio tekuće trgovinske razmirice između dvije najveće svjetske ekonomije. Ova odluka je srušila globalne dionice zajedno sa futuresima sirove nafte.

Komentar je uslijedio kada su se Peking i Washington pripremali za sastanak u Washingtonu kasnije ovog tjedna kako bi održali još jedne pregovore o međusobnoj trgovini.

Kina i SAD bile su upletene u borbi nametanja međusobnih carina od početka 2018. godine, kada je Trump optužio Peking za krađu poslovnih tajni, prisiljavajući inozemne tvrtke da predaju tehnologiju Americi kao zalog za pristup američkom tržištu. Kao dio ovog trgovinskog rata, “partneri” su si nametnuli izvozne carine na milijarde dolara vrijednog zajedničkog uvoza.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će nametnuti uvozne carine na robu vrijednu 11 milijardi dolara iz Europske unije nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela odluku da su subvencije Airbusu uzrokovale “negativne posljedice” za SAD

Ranije ovog tjedna Američki trgovinski predstavnik (USTR) izjavio je kako Washington razmišlja o carinskim tarifama za širok raspon europskih izvoznih proizvoda u SAD, uključujući velike komercijalne zrakoplove i dijelove za njih, kao i na proizvode poput vina, sira i mliječnih proizvoda.

Prijetnje SAD-a oštro su kritizirane od strane dužnosnika EU-a, koji su kazali kako je taj iznos od 11 milijardi dolara “uvelike pretjeran”.

Blok navodno već sada planira mjere odmazde protiv SAD-a zbog subvencija Boeingu. Kompanija Airbus je priopćila kako ne vidi pravnu osnovu za potez Washingtona i upozorila na produbljivanje transatlantskih trgovinskih napetosti.

SAD su podnijele svoju prvu tužbu WTO-u protiv ilegalnih subvencija koje je EU omogućila kompaniji Airbus prije 15 godina.

Washington je optužio europskog proizvođača zrakoplova da koristi državne potpore. Već više od desetljeća su obje strane uključene u parnice oko tog pitanja, a Bruxelles je objavio istu optužbu protiv američkih subvencija za Boeing.

Ovo je posljednje poglavlje u rastućim trgovinskim napetostima između Washingtona i Bruxellesa koje su započele ubrzo nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost početkom 2017. godine.

Nakon završetka pregovora o Transatlantskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koji je predloženi trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, Trump je nametnuo velike carine na čelik i aluminij iz EU-a i niz drugih zemalja.

EU je “odredio” carinske tarife za 2,8 milijardi eura vrijednu američku robu, uključujući viskije, motocikle, traperice i sok od naranče.
 

The World Trade Organization finds that the European Union subsidies to Airbus has adversely impacted the United States, which will now put Tariffs on $11 Billion of EU products! The EU has taken advantage of the U.S. on trade for many years. It will soon stop!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) April 9, 2019

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Indija je slijedila vodeću ulogu Kine i zabranila uvoz čvrstog plastičnog otpada u nastojanju da se uhvati u koštac sa vlastitom ekološkom krizom – no taj je korak još više pridonio sve većoj globalnoj krizi recikliranja i plastike

Prije godinu dana, kineska vlada je provela svoju politiku „Nacionalnog mača“, koja je zaustavila masovni protok plastičnog otpada koji se može reciklirati iz zapadnih zemalja.

Uvoz plastike u Kinu pao je za 99 posto otkako je novo uvozno ograničenje nedavno stupilo na snagu.

Do kineske zabrane, SAD, Velika Britanija, Njemačka i Japan bile su među najvećim izvoznicima plastičnog otpada u Kinu.

Nova pravila prisilila su ih da potraže neko drugo mjesto gdje će pohraniti svoj plastični otpad za recikliranje. Izvoz Velike Britanije u Maleziju gotovo se utrostručio, dok je izvoz u Tajland sada 50 puta veći. SAD je najveći izvoznik plastike u Maleziju, u razdoblju od siječnja do srpnja 2018. izvezeno je 195.444 tone u tu zemlju.

Međutim, kineske i indijske zabrane pokazale su da je izvoz plastičnog otpada neodrživ – a Tajland i Malezija također su najavile zabrane, ne želeći nastaviti biti odlagalište za svjetski plastični otpad.

Dok je kratkoročno rješenje problema za zapadne zemlje bilo pronalaženje alternativnih tržišta, dugoročno rješenje, prema riječima britanskog tajnika za okoliš Michaela Govea, jest “zaustaviti izvoz našeg smeća”.

Sadašnji razvoj na području zbrinjavanja plastičnog otpada vjerojatno će ujediniti neke zemlje, vjeruje Yoichi Shimatsu, ekološki novinar i bivši predavač na Sveučilištu Tsinghua u Kini. Plastični otpad ima ogroman negativan učinak na ljudsko zdravlje, upozorio je.

“Spojevi bazirani na organskom ugljiku … djeluju kao hormonski disruptori (ometaju rad hormona u tijelu), koji posebno ometaju endokrini sustav i ženske reproduktivne organe, ostavljajući komplicirane poremećaje i urođene mane” – objasnio je i nadodao, da pravilno zbrinjavanje plastičnog otpada zahtijeva skupu obradu tehnologija koja uključuje spaljivanje uz pomoć plazme.

To bi povećalo trošak odlaganja plastike, koja se trenutno jednostavno izvozi negdje drugdje. Međutim, kako sve veći broj zemalja zabranjuje uvoz plastičnog otpada, razvijeni svijet bi mogao ostati bez alternative, osim ako se pozabavi time kod kuće. No, postoje i drugi aspekti ovog problema.

Korištenje zemalja u razvoju kao deponija za otpad Zapadnih zemalja je “nemoralno, neetično i nepravedno”, izjavila je aktivistica za zaštitu okoliša dr. Vandana Shiva za RT.

“Nikada nije bilo toliko plastike uvedene u gospodarstvo. Posvuda smo imali lokalne i svježe proizvode. Plastika i ekonomija fosilnih goriva koja je to poduprla bila je samo malobrojna industrija koja je imala korist od toga – a onda je do danas sve počelo ovisiti o plastici i kulturi bacanja smeća” – rekla je Shiva.

U SAD-u, Nacionalna udruga za otpad i recikliranje (NWRA) nedavno je zatražila od predsjednika Donalda Trumpa da ukine sankcije Kini u sklopu trgovinskih razgovora s kineskom vladom, odbijajući ono što su nazvali “nerealnim ograničenjima na uvoz reciklirajućih materijala” i rekavši da bi zabrana mogla dovesti do gubitka tisuća radnih mjesta.

Dok zapadnjaci poslušno odvajaju svoje papire i plastiku, vjerujući da će se ispravno reciklirati u dalekim zemljama, to često nije slučaj.

Istraživanje organizacije Greenpeace prošle godine je otkrilo da se veći dio otpada koji se šalje u Maleziju na recikliranje uopće ne reciklira, već se spaljuje (dodajući onečišćenje u zrak) ili se jednostavno baca. Zemlje u koje Zapad šalje svoj otpad, otpadne vode su tako preplavljene tim istim otpadom, da su dovele do javnih i ekoloških kriza za koje se malo čuje u svijetu.

“Sustav međunarodne trgovine otpadom je slomljen i temelji se na lažnim pretpostavkama o tome što se doista događa sa otpadom” – kazao je Heng Kiah Chun, član Greenpeacea.

Recikliranje može biti dobro i unosno – ako sustavi rade – ali pravi problem, kažu stručnjaci, je prekomjerna proizvodnja plastike općenito. Vlade diljem svijeta doista su se odlučile na smanjenje proizvodnje nepotrebne plastike.

Osim što zabranjuje uvoz plastičnog otpada, Indija je postavila cilj da postupno ukine plastiku za jednokratnu uporabu do 2022. godine.

EU se dogovorila da zabrani neke plastične proizvode za jednokratnu uporabu, uključujući jednokratne plastične tanjure, pribor za jelo, slamke, plastične pupoljke i mješalice za piće, u pokušaju borbe protiv onečišćenja mora.

Nevjerojatnih 60 posto od 25,8 milijuna metričkih tona plastičnog otpada proizvedenog u EU-u svake godine dolazi iz područja ambalaže, od kojih se većina na kraju izvozi kako bi se “reciklirala” negdje u Aziji.

No mali koraci u tom smjeru nisu dovoljni, tvrde zagovornici kampanje. Plastika je samo “jedan od simptoma ekološke krize” koja ide ruku pod ruku s činjenicom da su lokalni i održivi sustavi hrane “uništeni”.

Naposljetku, plastika bi mogla postati doslovno problem za sve ljude na zemlji, iako je nekoć bila priznata kao znanstveno otkriće.

Plastika sve više izgleda kao jedno od onih znanstvenih čuda iz poslijeratnih godina kao što je nuklearna energija, s negativnom stranom mnogo lošijom od bilo koje koristi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Indija će sagledati komercijalne razloge i povezane čimbenike kako bi odredila vrijednost uvoza nafte iz bilo koje zemlje, rekao je državni indijski dužnosnik, nakon što je visoki američki dužnosnik upozorio zemlje svijeta na kupnju nafte iz Venezuele

Ranije ovog tjedna američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je upozorio zemlje i tvrtke u svijetu da ne kupuju kupnju sirovu naftu iz Venezuele, nakon što je ministar nafte Latinske Amerike Manuel Quevedo izjavio tijekom iznenadnog posjeta Indiji kako Venezuela želi prodati još više nafte indijskom brzorastućem gospodarstvu.

Bolton je na Twitteru objavio Bloombergov članak o venecuelansko-indijskim naftnim odnosima te je nadodao:

„Zemlje i tvrtke koje podržavaju Madurovu krađu venezuelskih resursa neće biti pošteđene. Sjedinjene Države će nastaviti koristiti sve svoje ovlasti kako bi očuvale imovinu venecuelanskog naroda i potaknuti sve nacije da rade zajedno kako bi učinile isto.”

Raveesh Kumar, glasnogovornik indijskog Ministarstva vanjskih poslova, izjavio je na tiskovnoj konferenciji u četvrtak:

“Venecuela je predsjedateljica OPEC-a i GECF-a. Mi nemamo barter sustav s Venezuelom; komercijalni razlozi i povezani čimbenici će odrediti vrijednost trgovine koju imamo s bilo kojom zemljom.”

Na početku političke krize u Venezueli prošlog mjeseca, indijski mediji su izvijestili kako je azijska zemlja i dalje jedna od glavnih kupaca venecuelanske sirove nafte. Indijske rafinerije još uvijek kupuju više od 400.000 bpd nafte iz “problematične” latinoameričke zemlje, koja se nalazi među najvećim svjetskim resursima nafte.

Dok su SAD i mnoge europske zemlje priznale čelnika oporbe Juana Guaida kao privremenog predsjednika Venecuele, Indija se samo ograničila na izjavu: “Mi smatramo da je na narodu Venecuele da pronađe političko rješenje za izlazak iz problema kroz konstruktivan dijalog i raspravu bez pribjegavanja nasilju.”

“Vjerujemo da su demokracija, mir i sigurnost u Venezueli od najveće važnosti za napredak i prosperitet Venezuele. Indija i Venecuela uživaju bliske i srdačne odnose” – službeno je stajalište Indije, koje je glasnogovornik indijskog Ministarstva vanjskih poslova, Kumar, ponovio na nedavnom brifingu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Venezuela će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi smanjila posljedice američkih sankcija protiv venecuelanskog energetskog giganta PDVSA na globalnom tržištu nafte, rekao je tehnički savjetnik državne tvrtke Ronny Romero

“Da, suočavamo se s novim ilegalnim sankcijama iz SAD-a. Izvozili smo oko 500.000 barela dnevno u SAD. PDVSA će preusmjeriti izvoz prema drugim kupcima u Europi i Aziji” – rekao je Romero.

Romero, koji je nacionalni predstavnik Venecuele u OPEC-u, objasnio je da se europski i azijski kupci ne bi trebali bojati kupnje nafte iz Venezuele jer se sankcije Washingtona odnose samo na američke entitete.

“U svakom slučaju, Rusija i Kina ne mare za sankcije SAD-a” – kazao je, dodajući kako će Venecuela “dati sve od sebe kako ne bi utjecala loše na tržište”.

Washington je prošlog tjedna uveo sankcije protiv državne kompanije PDVSA, zaplijenivši imovinu vrijednu 7 milijardi dolara.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton kazao je da će sankcije, osim toga, utjecati na izvoz vrijedan 11 milijardi dolara u narednoj godini.

SAD kupuje značajnu količinu venecuelanske nafte, prema riječima ministra financija Stevena Mnuchina, koji je kazao kako će sankcije imati “skroman učinak” na američke rafinerije.

Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro kritizirao je sankcije SAD-a na kompaniju PDVSA, kazavši kako su ograničenja jednaka ilegalnoj zapljeni.

Venezuela posjeduje jedne od najvećih svjetskih rezervi nafte. Prihodi od nafte čine 98 posto prihoda od izvoza i čak 50 posto BDP-a.

Washington se kladio da zbog sankcija kompaniji PDVSA, Venezuela neće moći izvesti dovoljno nafte, zbog čega će Madurovoj vladi brzo ponestati gotovine.

Istodobno, SAD nastoji prisiliti međunarodno priznanje predsjednika Narodne skupštine Juan Guaida kao novog predsjednika zemlje.

Novi-Svjetski-Poredak.com