Preživjeli su ekstremne zime u kolibici usred šume, odsječeni od civilizacije

Sibirska je tajga jedno od najizoliranijih mjesta na svijetu, a osim toga i vrlo je nezgodan teren za putovanje kroz nju kao i gotovo nemoguće mjesto za život.

Kratka ljeta i duge hladne zime gotovo posve onemogućuju nastanjivanje ljudi tamo, zbog čega je tajga u Sibiru jedno od najvećih nenaseljenih područja svijeta.

Područje od 8,1 milijuna kvadratnih kilometara prekriva čak 10 posto Zemljine kopnene površine, a njeni stanovnici su većinom medvjedi i lisice tijekom dana, dok noću njome love vukovi. Prosječna temperatura iznosi minus 5 Celzijusa, a rekordna izmjerena temperatura je 67,7 ispod nule.

Vjerojatno ste čuli priče o japanskim vojnicima koji su se povremeno znali pojaviti iz džungle nesvjesni da je rat završio, no ovo je još nevjerojatnija priča – o obitelji koja nije niti znala da je došlo do Drugog svjetskog rata.

Nevjerojatna sudbina u neznanju je držala rusku obitelj koja je provela preko 40 godina u pustopoljini Sibirske tajge, a na njih su 1987. naletjeli geolozi istraživači.

Saznali su da obitelji Likov živi u potpunoj izolaciji desetljećima. Oni su spadali u “Stare ritualiste”, ogranak ruske Pravoslavne crkve koja se od matice razdvojila sredinom 17. stoljeća zbog osude reformi.

Prije 1936. obitelj je živjela u naseljenom dijelu Rusije, no nakoj što je jednog od braće ubila sovjetska patrola, otac Likov okupio je svoju obitelj te su pobjeglu u dubinu Sibirske tajge, a nakon tog dana nikad više nisu viđeni.

Više od 40 godina tako je Karp Likov živio u drvenoj kolibi koju je sam izgradio sa svojom suprugom i djecom, svega nekoliko kilometara daleko od granice s Mongolijom. Kad su se odlučili otići u tajgu bilo ih je četvero – Karp i žena Akulina, sin Savin i kćer Natalia.

U divljini je rođeno još dvoje djece, Dmitrij 1940. i Agafia 1943. Imali su knjige za molitvu i staru Bibliju, iz koje su djeca naučila čitati i pisati.

Jeli su bobice, uzgajali vlastito povrće te šivali odjeću od tkanine koju su sami izradili. Naučili su kako loviti bez puški, ali i bez strijele. kad je Dmitrij odrastao, postao je pravi stručnjak za lov, toliko dobar da je bosonog lovio po zimi.

U kasnim 1950-ima uslijed izuzetno teške zime obitelj se suočila s gladi, a Akulina je oboljela te umrla, ostavivši supruga samog s djecom.

Kad su ih geolozi pronašli 1978. nisu mogli vjerovati kako je netko preživio u tim uvjetima, koji su doslovni izgledali poput onih iz Srednjeg vijeka. Unatoč godinama izolacije, Karp ih je ljubazno dočekao te je odbio sve što su mu geolozi nudili, osim soli – koju nisu okusili dulje od 40 godina.

Znanstvenici su ih i informirali – oni nisu imali pojma da je izbio Drugi svjetski rat, da su ljudi sletjeli na Mjesec, a križali su se na “moderna čuda” koja su geolozi imali sa sobom. Karp je bio osobito fasciniran, zurio je u prozirnu foliju koju su donijeli istraživači.

“Gospode, što je to, staklo je, ali se gužva”, čudio se.

Na jesen 1981., trojce od četvero djece – Dmitrij, Natalia i Savin, umrli su u nekoliko dana razmaka jedan od drugog, demonstrirajući i time veliku povezanost. Dvoje je pokosilo zatajenje bubrega, dok je Savin umrla od upale pluća.

Geolozi su u nekoliko navrata dolazili u tajgu te nagovarali Karpa te njegovu kćer Agaifu da se usele s rođacima koji su živjeli oko 240 kilometara dalje, no odbijali su. Karp je naposljetku umro u veljači 1988., a jedina preživjela kćer Agaifa ostala je sama u drvenoj kolibi, prisiljena snalaziti se u divljini.

(express.hr)

Oni koji pokušavaju izolirati Rusiju nisu dovoljno motorizirani ni da obiđu njene granice niti za to imaju dovoljno benzina, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin

Putin je zapadnim novinarima rekao da je Rusiju nemoguće izolirati od ostatka svijeta zbog njene veličine i mjesta u globalnoj ekonomiji.

Tijekom nedavnog Investicijskog foruma “Rusija zove!”, Putin je ocijenio da “bilo kakva ograničenja u sferi ekonomije koja se uvode iz političkih pobuda nanose štetu svima”.

On je priznao da ruska ekonomija osjeća negativan utjecaj zapadnih sankcija, “prije svega u ograničavanju izvoza tehnologija”.

Putin, međutim, ističe da je provedena “uspješna makroekonomska stabilizacija” ruske ekonomije, koja se, prije svega, odražava u uspješnim mjerama Centralne banke usmjerenim na smanjenje inflacije.

Ruski predsjednik je rekao da će u 2016. godini inflacija dostići najnižu razinu u novijoj povijesti Rusije – spustit će se ispod šest posto.

Putin ističe smanjenu volatilnost nacionalne valute i povećanje deviznih rezervi Centralne banke, koje sada iznose 400 milijardi dolara.

Prvog siječnja ove godine rezerve su iznosile 368 milijardi dolara – precizirao je ruski lider.

Čisti “priljev” stranih investicija u nefinancijski sektor Rusije tijekom prvih osam mjeseci 2016. godine utrostručen je i sada iznosi 3,8 milijardi dolara, a čisti “odljev” kapitala je pet puta manji – iznosi 9,6 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosio 48 milijardi dolara.

Putin smatra da za rusku Vladu veliki izazov predstavlja “optimizacija proračuna i povećanje njegove učinkovitosti”.

Proračun za 2017. godinu pripremljen je s planiranim deficitom od tri posto, što je prihvatljivo čak i za vodeće ekonomije svijeta – napominje ruski lider.
 
(vestinet.rs)

Šest Ruskinja danas je započelo jedinstveni psihološki eksperiment. Da li je ovo deja vu iz 60-tih godina iz doba Hladnog rata?

Šest Ruskinja u srijedu je ušlo u lažni svemirski brod i tako počelo jedinstven eksperiment kojem je cilj ustanoviti kako bi se isključivo ženska posada ponašala na putu do Mjeseca i nazad.

Osam dana, volonterke će živjeti unutar drvene sobe na Moskovskom institutu biomedicinskih problema, poznatog po svojim neobičnim istraživanjima psiholoških i fizičkih učinaka svemirskih putovanja, piše AFP.

Ovaj institut je 2010. zatvorio šest muških volontera u eksperiment izolacije koji je trajao 520 dana u kojem je bio simuliran let do Marsa i natrag.

“Takva ekipa po prvi puta sudjeluje u simulaciji pokusa. Zanimljivo će za nas biti vidjeti što je posebno u načinu na koji ženska ekipa komunicira”, rekao je Sergej Ponomarjov, nadzornik eksperimenta.

10 eksperimenata

“To će biti posebno zanimljivo u kontekstu psihologije”, kaže direktor instituta Igor Ušakov. “Želim vam nedostatak sukoba, iako kažu da dvije domaćice teško žive u jednoj kuhinji”, dodao je. Među volonterkama nalaze se znanstvene istraživačice, liječnice i psihologinje.

Test period simulira let do Mjeseca i nazad, a na ženama će se obavljati 10 eksperimenata koji pokrivaju područja psihologije i ljudske biologije.

Prvi let 1963.

Rusija je poslala prvu ženu u svemir. Valentina Terješkova odletjela je u svemir 1963., a prošle godine Rusija je u svemir poslala svoju četvrtu ženu astronautkinju Jelenu Serovu. Ona je prigovarala velikom medijskom interesu na to kako je prala kosu na Međunarodnoj svemirskoj postaji, ističući da muški kozmonauti nisu bili izloženi istim pitanjima.

Ponomarjov kaže da je najnoviji eksperiment nastojanje da se nadoknadi izgubljeno vrijeme. “Nikada isključivo ženska posada nije bila na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Smatramo da budućnost svemira pripada jednako muškarcima i ženama, ali nažalost moramo nadoknaditi vrijeme kada nije bilo previše žena u svemiru.

Unatoč tome što se misija predstavlja kao velik korak za ravnopravnost spolova, žene su na novinarskoj konferenciji, ispitivali kako će izdržati bez muškaraca i šminke osam dana.

Misle da neće biti sukoba

“Mi smo vrlo lijepe bez šminke”, odvratila je sudionica Darja Komisarova. Njena kolegica Ana Kusmaula bila je nešto izravnija: “Mi radimo svoj posao. Kada vi radite svoj, ne razmišljate o muškarcima i ženama”.

Žene se neće moći tuširati, te će se umjesto toga prati vlažnim maramicama. (zar ovo nije stvarna simulacija svemira u kojem Američki astronauti se tuširaju? Ili je to sve samo laž?). Planiraju provesti jedan i pol sat slobodnog vremena dnevno u gledanju filmova, čitanju i igranju društvenih igara.

Voditeljica tima Jelena Luchnitskaja kaže da očekuje da neće biti sukoba. “Sigurna sam da sve imamo obrazovanje, osobne kvalitete i odgoj”, rekla je i dodala kako ne može zamisliti što bi ih moglo pogoditi.

Ovo je još jedan dokaz da niti jedan čovjak nikada nije bio na Mjesecu, jer države koje su bile u svemirskoj utrci ponavljaju iste pokuse kao i prije skoro 50 godina.
 

 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)

Predsjednik Kine je u djetinjstvu preživo šikaniranje vlasti zbog njegovog oca koji je optužen da je podrivao vlast tada neprikosnovenog Mao Ce-tunga

Kineski predsednik Xi Jinping jedan je od najmoćnijih i najzagonetnijih ljudi na svetu. Xi, koji je došao na vlast 2013. godine, poznat je kao izuzetno zatvorena osoba, ali ono malo što se zna o njegovom životu i odrastanju zaista je zastrašujuće.

“New York Times” je nedavno objavio članak koji pruža uvid u teško tinejdžersko doba kineskog predsjednika.

Otac mu je bio ministar propagande u Komunističkoj partiji u doba Mao Ce-tunga, što mu je u prvim godinama života omogućilo da živi na visokoj nozi, između ostalog, i da pohađa jednu od boljih škola.

Sve se, međutim, preokrenulo u doba kineske Kulturne revolucije, kada se Mao odlučio obračunati s partijskom elitom. Xiev otac je 1962. optužen da je podržao knjigu koju je Mao mrzio i poslan je na prinudni rad u tvornicu.

Pet godina kasnije, Xiev otac je optužen da je prilikom posjete Istočnoj Njemačkoj kroz dalekozor promatrao Berlinski zid, što je dodatno pogoršalo situaciju.

Otprilike u to vrijeme i svijet njegovog sina se potpuno preokrenuo. Smatrali su ga djetetom “crne bande”, a dobra škola koju je pohađao našla se na meti pristalica Kulturne revolucije.

Xiev školski prijatelj tvrdi da su on i Xiev bili “najcrnji” u razredu i da su ih užasno maltretirali. Sijeva starija sestra, prema pisanju “New York Timesa”, koji se poziva na mišljenje stručnjaka, nije mogla izdržati taj pritisak, zbog čega je i počinila samoubojstvo.

Pripadnici Crvene garde progonili su Xija, prijetili su da će ga ubiti i javno ga osramotiti.

U jednom trenutku, militanti su izveli Xija i pet odraslih osoba na binu pred ljudima okupljenima na mitingu, navodi Young Ping, suradnik Xijevog oca, prisjećajući se razgovora s obitelji. Xi je paradirao pred masom i jedva držao težak metalni teret koji su ga natjerali da nosi iznad glave.

Majci nije preostalo ništa drugo nego da to izdrži, dok je sjedila ispred bine – napisao je Yang. “Kada su na pozornici uzviknuli: ‘Dolje Xi Jinping!’, majka je bila prisiljena da podigne ruku i viče zajedno s ostalima.”

Kada su se otac i sin ponovo sreli 1972. godine, otac, koji je preživio mučenja i saslušavanja, u prvi mah nije mogao prepoznati sina. Otkrili su, međutim, da imaju nešto zajedničko – obojica su pušili.

Otac, slomljen i dezorijentiran nakon višegodišnjeg života u izolaciji i saslušavanja, “pogledao je svoja dva odrasla sina i nije ih mogao prepoznati”, navodi se u knjizi o njegovom ocu, koja citira razgovor sa Xijem Jinping. Stariji muškarac je zaplakao, a Xi mu je ponudio cigaretu.

Upitao me je “Kako to da i ti pušiš?”, Rekao je Xi. Odgovorio sam: “U depresiji sam. I mi smo tijekom ovih godina imali težak život.”

Nakon kraće pauze, odgovorio je: “Možeš pušiti”, prenosi “New York Times”. Zbog svega ovoga Xi ima izrazito čvrsta shvaćanja o politici.

Ljudi koji imaju malo iskustva s moći, oni koji su bili daleko od nje, skloni su te stvari smatrati misterioznim i neobičnim.

Ali ja gledam stvari ispod površine: moći, cvijeća, slave i aplauza. Ja vidim zatvore i prevrtljivost međuljudskih odnosa. Razumijem politiku na dubljoj razini – objasnio je Xi u intervjuu “Chinese Timesu” 2000. godine.
 
(telegraf.rs/uredio:nsp)