Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele

Članice Europske unije u petak su se dogovorile u potpunosti zabraniti tri aktivne supstance koje se koriste u pesticidima jer su znanstvene studije utvrdile da su štetne po pčele.

Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele.

Pčele oprašuju velike poljoprivredne površine te je svako smanjenje njihovog broja razlog za zabrinutost u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

“Zdravlje pčela mi je od najveće važnosti jer utječe na bioraznolikost, proizvodnju hrane i okoliš”, rekao je povjerenik Komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis.

Nakon što su države članice EU-a u petak na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Europske komisije zabranit će se svaka uporaba tri sporna neonikotinoida na otvorenom.

Pesticidi koji sadrže te supstance i dalje će se moći upotrebljavati u staklenicima gdje im pčele nisu izložene. Očekuje se da odluka stupi na snagu do kraja godine.

Europska Akcijska mreža za pesticide (PAN), koju čini više nevladinih organizacija koje upozoravaju na štetne učinke pesticida, ocijenila je da ta odluka “povijesni dan” za Europu.

“Dopuštanje neonikotinoida tijekom četvrt stoljeća bila je greška i dovela je do katastrofe po okoliš”, rekao je Martin Dermine iz PAN-a.

Farmaceutski div Bayer, proizvođač neonikotinoida, ustvrdio je da zabrana “nije opravdana” jer su pesticidi sigurni “kada se koriste u skladu s uputstvima” na proizvodu.

Odluka je “loša po europski poljoprivredni sektor i okoliš i neće popraviti broj pčela ili drugih oprašivača”, ustvrdila je ta tvrtka u izjavi.

Odluku o zabrani tih supstanci pozdravili su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Davor Škrlec i Marijana Petir.

“Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela”, ističe Škrlec, priopćio je njegov ured.

U priopćenju ureda zastupnika se navodi kako su tijekom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene anomalije u njihovom ponašanju.

Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su “plesati” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo.

Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a pčele ličinke su ugibale od gladi. Znanstvenici su zaključili da je vjerojatni razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu.

Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju “ovisne” i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.

“Kao članica Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj pozdravljam podršku država članica prijedlogu Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (…).

Smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača ima negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, ali i na biološku raznolikost i ekosustave, a njihovoj ranjivosti doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Koliko su pčele i pčelarski sektor važni Europskom parlamentu govori i nedavno prihvaćeno ‘Izvješće o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a’ na koje su usvojena i moja 43 amandmana.

U Izvješću je ukazano na važnost da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje zdravlja i održivosti lokalnih ekotipova, ali i na zabrani onih djelatnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela”, izjavila je za Hinu Marijana Petir.
 

(vecernji.hr)