Malta, donedavno snažno konzervativna nacija, posljednjih godina sve više usvaja naprednije zakone

Malteški parlamentarci danas su glasovali za legalizaciju istospolnih brakova na njihovom katoličkom sredozemnom otoku, ispunivši time obećanje iz kampanje premijera Josepha Muscata da će to biti prvi zakon predložen parlamentu u njegovom novom mandatu.

Zakon, koji je dobio podršku i vladajućih i oporbe, uklanja riječi poput “suprug”, “supruga”, “majka” i “otac” iz zakona o braku i zamjenjuje ih rodno neutralnim terminima.

Muscat je rekao da je izbor takvih izraza bio potreban kako se izbjeglo kategoriziranje bilo kojeg člana društva. On je odbacio optužbe da bi to moglo značiti i kraj “Majčinog dana” ili “Očevog dana” rekavši da su “smiješne”.

*24. zemlja svijeta koja je odlukom parlamenta legalizirala istospolne zajednice

Laburist Muscat je u lipnju osvojio novi mandat i obećao ostvariti jednakost u društvu. Malta, donedavno snažno konzervativna nacija, posljednjih godina sve više usvaja naprednije zakone. U 2011. zemlja je na referendumu glasovala za dopuštanje razvoda a 2014. je prihvatila “životno partnerstvo”.

Malta je 24. zemlja svijeta koja je odlukom parlamenta legalizirala istospolne zajednice, samo dva tjedna nakon što su njemački zastupnici usvojili sličan zakon.

Oporbena Nacionalistička stranka podržala je uvođenje istospolnih brakova unatoč žestokih kritika nekih konzervativaca koji su rekli da to predstavlja štetno napuštanje demokršćanskih načela stranke. Na kraju je samo jedan oporbeni zastupnik glasovao protiv prijedloga zakona dok ga je 66 podržalo.

Suzdržanih nije bilo. Čelnik oporbe Simon Busuttil je rekao da je njegova stranka podržala zakon jer se društvo mijenja, te zato što ne mijenja ništa u odnosu na zakon o životnom partnerstvu koji partnerima daje ista prava kao i vjenčanima.
 
(vecernji.hr)

Bivši urugvajski predsjednik Jose Mujica, koji je poznat kao “najsiromašniji predsjednik na svijetu” jer je većinu novca darivao u humanitarne svrhe, u razgovoru za Russia Today rekao je kako smatra da su neki od najvećih ljudi u povijesti bili ljevičari

“Mislim da ljevičari nikada neće moći postići potpunu pobjedu, baš kao ni desničari”, rekao je Mujica dodavši kako svaka od političkih opcija ima svojih nedostataka.

Rekao je kako se ljevica stalno bori za “jednakost i pravednost” dok s druge strane stoje desničari kojima su u fokusu konzervativne vrijednosti koje se kose s promjenama i nude sigurnost.

Rekao je da je najveći nedostatak desničarskih ideologija njihov reakcionizam što često otvara put prema fašizmu. Problem, pak, ljevičarskih ideologija je to što zaostaje u razvoju, što je pun lijepih želja koje je teško ostvariti.

“Iz ove perspektive mogli bismo reći da je indijski kralj Ashoka bio ljevičar. Ljevičari su bili i grčki vođa Epaminodas, rimski reformisti braća Grakho ili Isus”, rekao je Mujica.

Mujica je bio urugvajski predsjednik od 2010. do 2015. godine, a iz kabineta je otišao s podrškom javnosti većom od 65 posto.

Za vrijeme svog mandata legalizirao je marihuanu, abortus i istospolne brakove. Preko 90 posto plaće davao je u humanitarne svrhe, a nikada nije preselio u luksuznu predsjedničku palaču već je ostao živjeti na farmi nedaleko Montevidea.

On je još uvijek vozi svoju voljenu plavu Volkswagen Bubu iz 1987. godine, koji je odbio prodati arapskom šeiku za 1 milijun $. Što reći nego, kakav predsjednik!

(index.hr.rs,youtube.com/uredio:NSP)

Političari Europske unije, uključujući i europsku povjerenicu Violetu Bulc, pozvali su Sloveniju da podrži istospolne brakove uoči glasovanja na referendumu koji bi mogao da obori kontraverzni zakon o bračnoj ravnopravnosti

Ukoliko zemlja podrži gay brakove, Slovenija će postati prva Centralnoeuropska, slavenska i postkomunistička država koja je prihvatila takav korak.

Nasuprot tome, više od 10 zemalja zapadne Europe provele su istospolne bračne zakone. Rezultati referenduma bit će poznati u nedjelju.

Glasači odlučuju da li da podrže zakon donesen u ožujku o priznavanju gay zajednica.

Političari EU pozvali su javnost da daju svoj glas “ZA” legalizaciju istospolnih brakova.

Ljevičarski poslanik Matej Vatovec progurao je zakon istakavši da će Slovenija (ukoliko izglasa) postati “istinski tolerantno i inkluzivno društvo”.

Međutim, stranke desnog centra protive se mjerama i sakupili su 80.000 potpisa peticijom protiv referenduma.

Najmanje 20 posto birača (343.104 ljudi) će morati izaći na referendum kako bi on bio valdian, a više od polovice onih koji glasaju morat će se izjasniti protiv kako bi zakon bio preinačen.

Najnovije istraživanje s kraja studenog pokazalo je da su rezultati prilično neizvjesni – 40 % posto njih glasati će “ZA”, nasuprot 41 % posto onih koji će se izjasniti protiv istospolnih brakova.
 
(vestinet.rs,blic.rs/uredio:nsp)

Prijedlog o održavanju referenduma o izlasku Finske iz eurozone za samo nekoliko dana podržalo oko 26 tisuća građana te zemlje

Autor ove inicijative je poslanik utjecajne stranke “Finski centar”, Paavo Väyrynen, koji je i bivši šef finske diplomacije. Njegov prijedlog i anketa nalaze se na sajtu Građanska inicijativa, koji je otvoren uz podršku finskog ministarstva pravde.

Paavo Väyrynen smatra da je članstvo u eurozoni oštetilo Finsku više nego većinu država Europske unije, pogotovo kada je riječ o nezaposlenosti i javnom sektoru ekonomije.

Bivši ministar vanjskih poslova poručuje da bi se Finska mogla ugledati na sjevernoeuropske države koje nisu odustale od nacionalne valute, ali su i dalje uspješno integrirane u EU.

“Finski narod bi trebalo odlučiti hoćemo li ostati u eurozoni ili da se pridružimo ostalim sjevernoeuropske državama, da pored eura koristiti i nacionalnu valutu”, kaže Paavo Väyrynen.

Za razmatranje prijedloga u parlamentu potrebno je prikupiti najmanje 50 tisuća potpisa za pola godine. Ranije je na sličan način usvojena samo jedna inicijativa – za istospolne brakove.

Međutim, zanimljivo je da je prošlog vikenda prijedlog za napuštanje eurozone “prestigla” inicijativa za ukidanje zakona o istospolnim brakovima, koji je usvojen 2014. godine. Ova anketa trenutno ima 50 tisuća potpisa.
 
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)