Nakon terorističkih napada u Parizu i u Kaliforniji sve su češći slučajevi napada na muslimane. Islamski vjernici koji žive u Americi strahuju da bi zločini zasnovani na religioznoj mržnji mogli postati uobičajena pojava

Sarker Hex je vlasnik trgovine u SAD 16 godina. Nedavno su ga prvi put napali zbog religioznih uvjerenja.

“Udario me i pao sam. Uzviknuo sam: U čemu je problem. On je rekao da ubija muslimane. Kada sam to čuo, odmah sam poletio ka telefonu. Pitao sam se što se događa, tražio pomoć, ali nažalost nitko nije došao”, priča Hex.

Incident se dogodio, kaže vlasnik trgovine, usred bijela dana, oko jedan poslije podne.

Napadač ga je tukao nekoliko minuta, sve dok se nije umiješao jedan od kupaca koji je ušao u trgovinu. Policija je utvrdila da je napadač pedesetpetogodišnji žitelj Floride.

Prema riječima Heka, neposredno prije napada on je čitao u novinama o terorističkom napadu radikalnih islamista u Kaliforniji.

“Muslimani nisu teroristi. Ekstremist može biti bilo koji čovjek, ali ja ne poznajem nijednog muslimana koji ispovijeda radikalni islam. Nijedna religija ne uči da treba ubijati ljude i činiti slične zločine. Muslimani su mirni ljudi”, govori Hex.

Sarker Hex nije jedini. Nakon nedavnih napada u Parizu i Kaliforniji sve su češći napadi na muslimane.

U Kaliforniji je 6. prosinca slučajna prolaznica napala muškarca koji se molio u parku. Udarila ga je nazvavši ga teroristom, a potom je prolila na njega kavu.

Ovih dana u Pennsylvaniji netko je ostavio svinjsku glavu na ulazu u džamiju.

Prije toga su učenici jedne njujorške škole napali djevojku muslimanku, nazvavši je pripadnicom Daesu-a (takozvana Islamska država).

Prema riječima Sarker Haxa, njega ne brinu modrice, nego strah da će zločini zasnovani na vjerskoj mržnji postati uobičajena pojava u SAD.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(sputniknews.com,youtube/uredio:nsp)

Cilj terorista je uvijek da budu medijski mega-obuhvaćeni u cijelom svijetu i što duže, a njihova logika je da bi to bilo interesantnije i da bi postigli pravi cilj ako se napadi dogode u većim državama i metropolama

Prijetnja od terorističkih napada postoji u cijeloj Europi, pa i na Balkanu, gdje svaka od zemalja regije može biti meta, što pokazuje i podatak da je jedan od osumnjičenih za sudjelovanje u terorističkim napadima u Parizu 7. listopada bio registriran na graničnom prijelazu Preševo.

Stručnjaci za terorizam s kojima je razgovarao SputnjikNews ukazuju da su glavne opasnosti prisustvo islamista u zemljama regije koji regrutiraju ljude za odlazak na sirijsko ratište i teškoće u identificiranju potencijalnih terorista među izbjeglicama koje prolaze regijom. Spašava nas, kažu, to što su za teroriste medijski mnogo atraktivnije velike europske metropole.

Makedonski stručnjak za sigurnost Vladimir Pivovarov upozorava da terorističke organizacije nalaze načine da infiltriraju svoje ljude u masu ljudi koji zbog rata ili iz ekonomskih razloga bježe s Bliskog istoka, a da je problem što zemlje regije nemaju mogućnost da provjere podatke o kojim se osobama radi.

“Mi imamo sada problem između ljudskih prava, s jedne strane, i sigurnosti samih država. Političari regije, rukovoditelji svih država moraju jednom raščistiti s tim pitanjem: da li ćemo ljudska prava staviti nauštrb mogućnosti da se teroristi slobodno kreću ovim prostorima i da mi jednog dana budemo meta terorističkih akata”, kaže naš sugovornik.

Prema riječima Pivovarova, sve zemlje regije od kojih mnoge sudjeluju u međunarodnim mirovnim koalicijama, takoreći su legitimna meta za moguće terorističke akte. S druge strane, njihove sigurnosne službe su slabe, iz raznih, bilo političkih, bilo ekonomskih razloga.

“Mi smo laka, podložna meta koja može u svakom momentu biti predmet terorističkog akta kojem ćemo teško odoljeti. Prvenstveni zadatak naših obavještajnih službi je prevencija izvršenja terorističkog akta.

Stopostotni učinak u borbi protiv terorizma ne postoji, ali svi moramo raditi na preventivi, bržoj razmjeni obavještajnih podataka i prije svega moramo naše službe jednom za svagda reorganizirati tako da im cilj bude obrana svoje države i naroda, a ne partijske i političke prepirke između onih koji dolaze i onih koji odlaze sa vlasti, odnosno prije svega profesionalizacija “, ističe Pivovarov.

On napominje da slabost službi sigurnosti dodatno otežava ionako tešku kontrolu toga tko je među migrantima potencijalni terorist.

“Ali nadam se da nismo prvi na popisu budućih terorističkih napada, jer iz onoga što je Islamska država proklamirala vidimo da se to odnosi na velike svjetske sile, prije svega na tlu Europe. Njihov cilj je uvijek da budu medijski mega-obuhvaćeni u cijelom svijetu i što duže, a njihova logika je da bi to bilo interesantnije i da bi postigli pravi cilj ako se napadi dogode u većim državama i metropolama”, primjećuje makedonski stručnjak.

Sprega islamista u BiH sa zapadnim obavještajnim službama

Ekspert za terorizam iz BiH Dževad Galijašević smatra da je Balkan, kao i EU, destabiliziran pogrešnom američkom politikom koja je izazvala migrantske krizu, ali i gomilanje NATO snaga na granici s Rusijom i nestabilnost u Ukrajini. Balkan je, smatra on, ugrožen upravo zbog zapadnih neprincipijelnih politika, što je pokazao napad u Kumanovu, ali i situacija u BiH.

“Čujemo prijetnje da jedini stabilni dio BiH, a to je RS, treba biti ukinut, da Dayton treba biti raspakiran, pa se u to uključila i supruga Holbrookea, tvorca Daytonskog sporazuma, pa Hillary Clinton, kvaziintelektulaci, Međunarodna krizna skupina i svih to komplicira situaciju “, navodi Galijašević.

On ističe da je u tom svjetlu zemljama regije najbolje da preuzmu odgovornost za sigurnost unutar svojih granica, a ne da terorizam tretiraju isključivo globalno. Doprinos europskoj sigurnosti je učiniti sigurnom svoju zemlju, a ona nije sigurna ako vi izbjeglice tretirate samo kao humanitarno pitanje, a ne i kao ugrožavanje sigurnosti vaše zemlje, smatra Galijašević.

Po njegovom mišljenju, sve države regije su ranjive što zbog nedovoljno izgrađenih institucija, što zbog etničkih i drugih opterećenja, koja pomirenje čine maltene nedostižnim, a “mogu se ličnosti miriti koliko hoće, ali sukobljene političke koncepcije izazivaju trajnu nestabilnost na ovom prostoru”.

Ranjive točke u Srbiji, kaže Galijašević, dolaze od albanskog, i nacionalističkog, i islamističkog faktora prvo s Kosova, a onda i sa juga Srbije, Preševa, Medveđe i Bujanovca. Također dolaze s područja Raške oblasti, odnosno Sandžaka.

Dodaje da islamistički faktor ugrožava i opstanak Makedonije, dok su u BiH islamističke tendencije i moć Sarajeva podržani upravo zapadnom političkom voljom. Ugrožena je, smatra, i Crna Gora od islamskog elementa oko Plava i Gusinja i dijela albanskog stanovništva. On podsjeća i na postojanje regrutnih centara za slanje ljudi na sirijsko ratište.

“Odlasci na sirijsko ratište su organizirani. Ne može nekome pasti na pamet – probudio se ujutro i ode ratovati u Siriji. Ne, organizirani su odlasci i iz BiH, i iz Srbije i iz Crne Gore. Naravno da je temelj te mreže potpore teroristima i potpore ID u Siriji i Al Kaidi u Siriji, odnosno Nusra frontu ipak u BiH.

Stvarna moć i stvarna logistička podrška dolazi upravo iz Sarajeva, ne samo zbog podrške islamističke vlade BiH, nego i potpore zapadnih obavještajnih i sigurnosnih agencija koje u BiH potpunosti kontroliraju sigurnosni sektor, pravosuđe, tužiteljstvo, sve vojne i obrambene procese.

Prijetnja i je sprega islamista, terorista sa zapadnim obavještajnim službama koje povremeno koriste islamiste kao vlastitu geopolitičku pješadiju u raznim sukobima i ratovima”, izričit je Galijašević.

On upozorava da se ti dvostruki standardi i neprincipijelnost moraju jednom obiti o glavu i primjećuje da bi “neki na zapadu htjeli da se obračunaju s islamistima u Parizu, ali bi ih pustili da na Balkanu nesmetano rade”.
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)