Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku

Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Mijo Krešić odbacio je u srijedu mogućnost da se u Readmisijski centar Salakovac kod Mostara po povratku iz Sirije i Iraka smjeste državljani BiH koji se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (IS), što je ranije najavio ministar sigurnosti te zemlje Dragan Mektić.

„Objekt u Salakovcu apsolutno nije prihvatljiv za smještaj ovih osoba. Većina njih je sudjelovala na stranim ratištima i borila se u redovima terorističkih organizacija“, rekao je Krešić u izjavi za medije u Mostaru.

Ministar Mektić je u izjavi za sarajevski Dnevni Avaz rekao kako vlasti BiH očekuju povratak između 25 i 30 osoba podrijetlom iz BiH koji se trenutačno nalaze u zarobljeničkim kampovima pod nadzorom Kurda ili savezničkih snaga, te da je moguć njihov privremeni smještaj u prihvatnom centru u Salakovcu kod Mostara.

Mektićev zamjenik pak tvrdi kako Readmisijski centar Salakovac kod Mostara nije namijenjen za takve osobe te da osobe koje su se pridruživale stranim vojnim i terorističkim organizacijama ne mogu izbjeći odgovornost ili se slobodno kretati bez nadzora.

„Oni po povratku u BiH moraju biti procesuirani. Ne može se dogoditi da budu bilo gdje izvan nadzora. Ovdje se ne radi o bilo kakvoj readmisiji ovih osoba, jer mi nemamo potpisane sporazume s Irakom i Sirijom“, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.

On je dodao kako neće biti dopušteni jednostrani potezi kakav je bio i prošle godine prigodom smještaja ilegalnih migranata u centar koji za to nije namijenjen.

“Nije dobro da pojedini dužnosnici s trenutačnih pozicija izvode jednostrane poteze. Ne želim nikako da se ponovi situacija u Salakovcu od prije godinu dana kada se izvan svake procedure izmijestio određeni broj ilegalnih migranata“, pojasnio je Krešić.

Vijeće ministara već mjesec i pol radi na uspostavi posebnog koordinacijskog tijela koje bi se bavilo povratkom osoba trenutačno smještenih u kampovima u Siriji i Iraku.

Vlasti BiH potvrdile su identitet između 25 i 30 osoba koje su boravile u Siriji i Iraku i povezane su s islamističkim terorističkim organizacijama, a sada u izbjegličkim ili zarobljeničkim kampovima čekaju na povratak u BiH, potvrdio je ministar sigurnosti BiH Mektić, a prenio u srijedu sarajevski “Dnevni avaz”.

Mektić je kazao kako među tih 25 do 30 državljana BiH ima onih koji su u Siriji i Iraku ratovali u redovima islamističkih terorističkih skupina, no u brojku su uračunati i članovi njihovih obitelji odnosno supruge i djeca.

Mektić je time demantirao nagađanja kako na povratak u BiH u Siriji i Iraku čeka najmanje stotinjak osoba.

(jutarnji.hr)

Predsjednik Donald Trump je u Ovalnom uredu primio dobitnicu Nobelove nagrade, jezidsku aktivisticu Nadiju Murad iz Iraka, a snimka njihovog kratkog razgovora ubrzo je postala viralna

Njegova reakcija na Muradino obraćanje, kao i pitanja koja je postavio zgrozili su društvene mreže.

Nadia Murad jezidska je aktivistkinja koja je preživjela seksualno ropstvo Islamske države. Militanti su je mučili i silovali, a nakon bijega iz zatočeništva postala je lice kampanje za oslobađanje Jezida.

“Vi možete riješiti naš problem danas”

Murad je u svom obraćanju Trumpu kazala da, unatoč tome što je ISIS otišao iz Iraka, kurdske i iračke vlasti još uvijek ratuju oko kontrole nad područjem gdje su živjeli Jezidi te ga je pozvala da intervenira.

“Vi možete riješiti naš problem danas. Sada nema ISIS-a, ali mi se ne možemo vratiti jer se kurdska i iračka vlast međusobno bore oko toga tko će kontrolirati moje područje. I mi se ne možemo vratiti ako ne možemo zaštititi svoje dostojanstvo, svoje obitelji”, rekla je Murad.

“Ali ISIS je otišao”, rekao je kratko Trump.

Murad mu je rekla i da je ISIL ubo njenu mamu i šestoro braće. Trump je na to pitao: “Gdje su oni sada?” Murad je odgovorila: “Ubili su ih. Nalaze se u masovnim grobnicama u Sinjaru.”

Trump je pitao zašto je dobila Nobelovu nagradu

No to nije bilo sve. Trump je Murad pitao i zašto je dobila Nobelovu nagradu.

“Jer nakon što se ovo sve dogodilo nisam odustala. Pobrinula sam se da svi saznaju da je ISIL silovao tisuće jazidskih žena. To je bio prvi put da je žena iz Iraka izašla i progovorila o tome što se dogodilo.
Trump je potom odgovorio: “Stvarno? To je prvi put?”

“To je prvi put”, odgovorila je.

“Znači, ti si pobjegla?” rekao je Trump. Ona je odgovorila: “Da, ali ja još uvijek nemam svoju slobodu jer nijedan ISIS-ovac nije došao pred sud”, rekla je Murad.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(index.hr)

Američki predsjednik Donald Trump je zagonetno objavio da zna tko je odgovoran za napade 11. rujna, ali da ne bi razotkrio imena

U razgovoru s Georgeom Stephanopoulosom iz ABC-a u Ružičastom vrtu Bijele kuće ovog vikenda, predsjednik je odstupio od teme invazije na Irak 2003. godine i došao na temu zloglasnih terorističkih napada u kojima je u New Yorku i Washingtonu 2001. godine poginulo gotovo 3000 ljudi.

“Inače, Irak nije srušio Svjetski trgovinski centar” – kazao je predsjednik.

To nije bio Irak. To su bili drugi ljudi. I mislim da znam tko su ti drugi ljudi.

“A možda i ti to znaš” – dodao je, gledajući Stephanopoulosa.

Nije jasno o kome je Trump govorio, ali teririst Osama bin Laden i njegova teroristička mreža Al-Kaida iza koje stoji Saudijska Arabija, smatraju se krivcima za napad – iako je sam bin Laden u nekoliko navrata prije svoje smrti odbacio svaku umiješanost u napad

U 2011. godini Bushova administracija je navela napade 11. rujna kao razlog za napad na Irak u ožujku 2003. godine, tvrdeći da zemlja ima oružje za masovno uništenje koje bi mogla dati teroristima.

Predsjednik Trump je nastavio kritizirati američki angažman na Bliskom istoku, koji je nazvao “najgorom odlukom donesenom u povijesti naše zemlje” koja je koštala Ameriku blijuna dolara.

Dana 11. rujna 2001. otmičari su upravljali komercijalnim zrakoplovima i zabili ih u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku i zgradu u Pentagonu.

Četvrti zrakoplov, za koji se tvrdi da je bio usmjeren ili na Bijelu kuću ili na Capitol, srušio se u polju u Pennsylvaniji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Američka koalicija protiv Islamske države (IS) objavila je da je od 2014. nenamjerno ubila više od 1300 civila u Iraku i Siriji, prenosi BBC

Koalicija u izvješću navodi kako je izvela 34.502 zračna napada od početka kampanje protiv IS-a prije gotovo pet godina.

Promatračka skupina sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja nadgleda situaciju u Siriji, navodi da je taj broj puno veći i procjenjuje da je u zračnim napadima ubijeno oko 13 tisuća civila.

Posljednje procjene koalicije nešto su veće od onih objavljenih prije osam mjeseci kada se govorilo o 1100 civilnih žrtava.

S podacima koalicije ne slažu se skupine za zaštitu ljudskih prava koje tvrde da je broj ubijenih puno veći.

Viša savjetnica Amnesty Internationala, Donatella Rovera optužila je američku koaliciju zbog “dubokom poricanja” pravih razmjera.

“Današnje priznanje dodatnih civilnih žrtava podvlači nužnu potrebu za temeljitim, neovisnim istragama koje mogu otkriti prave razmjere civilnih žrtava koje su izazvali koalicijski udari i koje mogu ustanoviti je li svaki napad bio sukladan međunarodnom humanitarnom pravu i omogućiti potpunu naknadu žrtvama”, rekla je.

Istraga aktivista prošloga je mjeseca pokazala da je više od 1600 civila ubijeno samo u koalicijskim napadima na sirijski grad Raku, tijekom petomjesečne kampanje 2017. protiv IS-a.

Raka je bila de facto glavni grad samoproglašenog džihadističkog “kalifata”.

Tada je glasnogovornik koalicije rekao BBC-u da je “svaki nenamjerni gubitak života u borbama protiv IS-a tragičan. No, to treba dovesti u ravnotežu s rizikom da IS nastavi izvoditi terorističke napade, izazivati bol i patnju svakome koga odaberu”.

Promatračka skupina Airwars, koja istražuje navode o civilnim žrtvama, kaže da je koalicija možda ubila između 8 i 13 tisuća civila, prenosi BBC.

(hr.n1info.com)

Sud u Iraku osudio je troje muškaraca na smrt nakon što su ih proglasili krivima za pridruživanje Islamskoj državi (ISIS), potvrdili su dužnosnici u nedjelju

Sudski dužnosnik, koji je razgovarao s novinarima pod uvjetom da ostane anoniman, kazao je kako su trojica terorista osuđeni “nakon što je dokazano da su članovi terorističke organizacije Islamske države”.

Muškarci imaju 30 dana da se žale na presudu.

Njih troje su navodno zarobile američke koalicijske snage u Siriji, prije nego što su ih doveli u Irak na suđenje.

Dok je stotinama stranih boraca suđeno u Iraku zbog članstva i aktivnosti u ISIS-u, niti jedan od njih još nije pogubljen.

To su prvi francuski državljani i članovi ISIS-a koje je irački sud osudio na smrt.

Prema podacima francuske vlade, vjeruje se da je do 1700 francuskih državljana otputovalo u Irak i Siriju u periodu od zadnje četiri godine do 2018. godine kako bi se borili za ISIS.

Nije jasno koliko će preživjelih biti vraćeno u Francusku, ali je vlada u travnju priopćila kako neće krenuti prema unaprijed zacrtanim planovima za vraćanje bivših boraca i njihovih obitelji u zemlju te će umjesto toga razmotriti povratak njihove djece u ovisnosti od slučaja.

Ranije ove godine, francuski državni tajnik Laurent Nunez izjavio je kako će se svi džihadisti koji se vraćaju u Francusku sučeliti s kaznenim progonom i “da će svima biti suđeno i da će biti zatvoreni.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Irak ne želi “razorni” novi rat na Bliskom istoku i neće dopustiti SAD-u da koriste njegov teritorij za vojne akcije protiv susjednog Irana, izjavio je Bagdadski veleposlanik u Moskvi

“Irak je suverena nacija. Nećemo dopustiti SAD-u da koriste naš teritorij“ – izjavio je irački izaslanik u Rusiji Haidar Mansour Hadi novinarima na konferenciji za novinare u Moskvi, na pitanje o stavu Iraka o rastućoj napetosti u regiji, potaknutom svađom između Washington i Teherana.

Veleposlanik je izrazio nadu da se “ništa neće dogoditi”, dodajući kako njegov narod “ne želi novi rat u regiji.”

Također je kazao kako bi Bagdad mogao pokušati iskoristiti svoje bliske veze sa SAD-om i Iranom kako bi ublažio taj problem napetosti.

“Irak je jasno stavio do znanja da želi biti dio rješenja, a ne dio problema.”

Njegove su riječi uslijedile zbog bojazni da se na Bliskom istoku stvara novi rat. U srijedu su Sjedinjene Države naredile djelomičnu evakuaciju svog veleposlanstva u Bagdadu i konzulat u Erbilu, u iračkom Kurdistanu, nakon što je državni tajnik Mike Pompeo tvrdio da “iranske aktivnosti” ugrožavaju američke baze i vojnike u Iraku.

Taj potez potaknuo je Njemačku i Nizozemsku da zaustave svoje misije u Iraku s ciljem obuke lokalnih snaga.

Prošlog tjedna je američki državni tajnik Mike Pompeo posjetio Bagdad, kazavši novinarima da su SAD zabrinute da bi navodno povećane aktivnosti Irana mogle ugroziti suverenitet Iraka.

Napetosti između Washingtona i Bagdada rasplamsale su se nakon što su se SAD jednostrano povukle iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i ponovno uvele sve sankcije protiv Teherana, pri čemu su zaprijetile i drugim zemljama koje su nastavile trgovati s Iranom, uz neke restriktivne mjere.

Američki povećani pritisak razljutio je Teheran. Nedavno je iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Khamenei izjavio kako njegov narod neće ući u bilo kakve razgovore s Washingtonom o bilo kakvom novom nuklearnom sporazumu. Izrazio je uvjerenje da se dva naroda neće upustiti u vojni sukob jer niti jedna strana “ne traži rat”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

43-godišnji Iračanac optužen je za ubojstvo i oskvrnuće mrtvih na Okružnom sudu u finskoj regiji Kymenlaaksou, javlja Tundra Tabloids

Prema navodima tužitelja, iračanin je izudarao i pretukao svojeg 35-godišnjeg prijatelja do smrti, a zatim je postupao sa tijelom na različite načine.

Taj se čin dogodio u stambenoj zgradi u gradu Kotki 26. kolovoza 2018. godine.

Izbila je svađa, nakon čega se dogodilo ubojstvo u stanu. U prizemlju su susjedi čuli buku. Prskanje krvi po stanu također je ukazivalo na borbu.

Susjedi su također čuli tišinu i zatim lupanje. Zvali su policiju koja je došla te večeri na vrata stana. Međutim, 43-godišnjak nije otvorio vrata i policijska je patrola otišla.

Ubojica je uhićen je oko dva mjeseca kasnije, 23. listopada.

Optuženi je odbacio optužbe. Prema njegovim riječima, nije počinio nasilje prema svom vrlo dobrom prijatelju, ali je bio suočen sa njegovom neočekivanom iznenadnom smrću dok su se svađali.

Priznao je i optužbu za oskvrnuće mrtvih.

Nije znao da će policija provesti forenzičku istragu kako bi došla do uzroka smrti. Pretpostavio je da će, ako u njegovom stanu ne bude pronađen leš, on neće biti krivac. Naravno, tijela nije bilo, pa je on pretpostavio da neće biti kriv.

Tvrdio je da bi, da je to znao, pozvao policiju. Nakon što se ubojstvo dogodilo, pao je u očaj. Bio je u šoku.
Prema riječima tužitelja, 43-godišnjak je sljedećeg dana kupio električni nož i vreće za smeće.

Premjestio je automobil žrtve na drugo mjesto dalje od ceste u blizini kuće.

Zatim je iskopao jamu u šumi u kojoj je trebao pokopati tijelo, ali ga nije mogao nositi. Zato je odlučio razrezati tijelo.

Žrtva je sjeckana nožem i pilom. Susjedi su čuli buku iz stana i mislili su da se radi o renoviranju stana.

43-godišnjak je rekao policiji da je odrezao noge i ruke i razrezao ih na manje dijelove.

Nakon toga je dijelove tijela zagrijavao u peći da bi odvojio kosti.

Kosti je oprao nekoliko puta. Neke od njih su bile obojane svijetlom bojom. Njih je također narezao na manje dijelove.

Nakon toga ih je stavio u četrdeset pet vrećica, koje su također u sebi imale začine i deterdžente.

Kosti su bile tako temeljito očišćene te je koštana srž uklonjena.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Pansion u njemačkom gradu Munchenu, bio je mjesto brutalnog napada iračkog imigranta koji je mačetom napao domara zgrade, prema lokalnim medijima

Svađa o neispravnom sprinkler sustavu između vlasnice pansiona i osumnjičenog uplela je i domara koji je pokušao ublažiti spor.

“Tijekom verbalne prepirke, osumnjičeni je iznenada udario domara šakama i odvukao ga u sobu u kojoj je nakon toga napao bespomoćnog čovjeka mačetom koju je izvadio iz ormara” – navodi Tag 24.

“Nekoliko puta je udario mačetom u glavu 37-godišnjeg domara.”

“Domar je zadobio teške ozljede tijekom brutalnog napada, a koža glave je djelomično skalpirana”, prenosi lokalni dnevnik Tz.

“Počinitelj je ostao u svojoj sobi nakon čina nasilja i morao je biti savladan i uhićen od strane policijskih specijalnih snaga.”

Dnevni list Journalistenwatch.com primjećuje da je napad dobio premalo medijskog prostora, unatoč tome što je privukao pažnju lokalnih dužnosnika iz Munchena.

“Postoje užasni izvještaji koji čak ne dolaze u online izdanja lokalnih novina”, pišu oni. “Dobili smo ovaj novinski isječak putem e-maila.” (na slici gore)

Novi-Svjetski-Poredak.com

Jedan dan u imigrantskom prihvatilištu košta 50 eura po glavi, tako da jedan imigrant košta Finske građane tijekom 100 dana oko 5000 eura

Finska nudi značajne novčane poticaje migrantima u nadi da će se oni dobrovoljno vratiti u svoje matične zemlje

Finska imigracijska služba najavila je veliko povećanje novčanih i materijalnih subvencija za 2019., u nekim slučajevima dvostruko više nego u 2018. godini.

Migranti koji nemaju novca za odlazak doma će primiti do 2000 eura gotovine i besplatnu avionsku kartu ako su sa popisa zemalja “Grupe A”, koje uključuju Irak, Somaliju, Afganistan i Bangladeš.

Alternativno, mogu se odlučiti za “materijalnu podršku” od čak 5000 eura za pokrivanje troškova kao što su “pomoć u pronalaženju stana” ili “osnivanje vlastitog posla” u matičnim zemljama.

Dodatni iznosi nude se još i za dodatno dijete.

“Želimo potaknuti povratak kući jer je to uvijek jeftinija opcija od ilegalnog boravka ovdje” – izjavila je za YLE Tarja Rantala, voditeljica projekta povratka volontera u Irak, Afganistan i Somaliju.

“Imamo mnogo imigranata u sustavu prijema s mnogim odbijenim zahtjevima za azilom i to postaje skupo. Jedan dan u imigrantskom prihvatilištu košta 50 eura po glavi, tako da jedan imigrant košta Finske građane tijekom 100 dana oko 5000 eura.”

YLE izvješćuje da je finska vlada raspodijelila oko 5,3 milijuna eura između 2016. i 2018. godine kao dobrovoljnu potporu za povratak i avionske letove za migrante, od kojih su većina bila Iračani.

Međutim, nagli pad dobrovoljnih povrataka imigranata u svoje domovine od 1.422 u 2017. na 646 u 2018. izazvao je zabrinutost oko toga kamo odlaze ti ilegalni azilanti.

“Znatno veći broj – oko 7400 imigranata od 2015. godine do danas – jednostavno je nestao”, izvješćuje YLE.

“Oni su ili ostali u Finskoj bez boravišne dozvole, vratili su se u svoju domovinu ili su napustili Finsku prema drugim dijelovima Europe.”

“Policijski podaci podupiru potonje. U razdoblju između 2016. – 2018. godine, više od 5.100 tražitelja azila pronađeno je u drugim zemljama EU. Zemlje EU pokušavaju vratiti te ljude u Finsku, koja je odgovorna za njihovo uklanjanje iz EU.”

Eksplozivna kriza “nasilja od strane bandi” trenutno proganja Finsku jer je u istočnim gradovima Oulu, Helsinki i šire otvoreno mnoštvo istraga o migrantima koji seksualno zlostavljaju djecu od 10 godina.

Migrantska kriza stvorila je “NO-GO zone” u kojima su žene i djeca silovana i zlostavljana.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Imigrant iz Iraka kojem je odbijen zahtijev za azilom optužen je za silovanje i ubojstvo prilikom napada na dvije učenice u dobi od 11 i 14 godina u zapadnoj Njemačkoj

Ali Bashar je pobjegao iz Njemačke nakon što je pretukao, silovao i zadavio 14-godišnju Susann Mariu Feldman u šumovitom području u blizini njegova azilantskog skloništa za izbjeglice u gradu Wiesbadenu prošlog svibnja, kažu tužitelji, piše britanski Dailymail.

Dvadesetjednogodišnji imigrant je također navodno dva puta silovao 11-godišnju djevojčicu – jednom u travnju 2018. nakon što ju je zaključala u svojoj sobi, i ponovo drugi put u blizini parkirališta supermarketa sljedećeg mjeseca.

Bashar se vratio u sjeverni Irak, ali nakon javnog protesta, njemačka savezna policija ga je ponovo vratila u zemlju iz iračkog grada Arbila, gdje su ga uhitile lokalne kurdske snage sigurnosti.

Tužitelji su također podnijeli kaznenu prijavu protiv afganistanskog mladića Manor Q., koji je živio u istom skloništu za izbjeglice, zbog toga što je također silovao istu tu 11-godišnju djevojčicu.

Basharov mlađi brat – za kojeg se vjeruje da se nalazi u Iraku – također je sudjelovao u nasilnom seksualnom napadu na djevojčicu.

Bashar je prvi put stigao u Njemačku 2015. zajedno sa svojim roditeljima i pet braće i sestara, preko Balkanske rute.

Suočio se s deportacijom nakon što je njegov zahtjev za azilom odbijen u prosincu 2016., ali je dobio privremenu dozvolu boravka kada se žalio.

Tijekom tog vremena, u nekoliko je navrata upao u nevolje s policijom, uključujući i tučnjave, navodne pljačke i ilegalnog posjedovanja hladnog oružja.

U predstojećem suđenju, irački imigrant će se također suočiti sa optužbama za pljačku u parku u kojem je tukao, davio i prijetio nožem čovjeka kojem je ukrao njegov sat, torbu, telefon i bankovnu karticu.

Novi-Svjetski-Poredak.com