Prije 6000 godina mozgovi su nam postali kadri čitati, sada je u opasnosti više nego što možemo i zamisliti

To je pojava posvuda oko vas kada bilo kamo putujete. Roditeljima iPad služi kao novi oblik smirivanja djece. Prvašići čitaju priče na pametnim telefonima, stariji dečki ne čitaju uopće, ali vise nad videoigrama.

Roditelji i uopće putnici surfaju ili prebiru po beskonačnim e-mailovima i vijestima.

Maryanne Wolf u Guardianu primjećuje da se svi uklapaju u tu priču, a to onda znači da se neuronske veze svih tih ljudi tako mijenjaju da to utječe na sposobnost čitanja, od predškolskog djeteta do odraslih.

Neuroznanstvenici u svojim radovima navode da se ustrojstvo mozga kako bismo bili kadri čitati, razvilo prije više od 6000 godina.

Taj sklop nastao je iz vrlo jednostavnog mehanizma za dekodiranje osnovnih informacija poput broja koza u nečijem stadu.

Istraživanje Wolf opisuje kako sadašnje sposobnosti mozga da čita obuhvaćaju neke od naših najvažnijih intelektualnih i emocionalnih procesa; nakupljeno znanje, zaključivanje, empatiju, kritičku analizu…

Diljem svijeta pojavljuju se istraživanja koja upozoravaju da je možda svaki od tih procesa neophodnih za “duboko čitanje” po prijetnjom kako sve više odmičemo u svijet čitanja na digitalnoj osnovi. Znanstvenica s MIT-a Sherry Turkle napisala je da mi ne griješimo kad kao društvo razvijamo inovacije, nego kad zanemarujemo što remetimo ili smanjujemo dok radimo inovacije.

U tom prijelaznom trenutku između tiskane i digitalne kulture društvo se treba suočiti s onim što smanjuje u dijelu sustava specijaliziranom za čitanje, u onome što naša djeca i stariji učenici ne razvijaju i s onime što oko toga možemo učiniti. Iz istraživanja znamo da sklop za čitanje nije dan ljudima kroz genetski nacrt poput vida ili jezika.

Ono za razvoj treba određeno okruženje. Usto, ono će se prilagoditi zahtjevima okruženja, od različitih sustava pisanja do osobitosti svakog pojedinog medija koji koristimo.

Ako su dominantni mediji razvili procese koji su brzi, višezadaćni i okrenuti velikoj količini informacija, kao što naši digitalni mediji sada, takvi će biti i sklopovi za čitanje.

Psihologinja s UCLA-e Patricia Greenfield piše da ćemo manje pažnje i vremena izdvajati za sporije, vremenski zahtjevnije procese dubokog čitanja, poput zaključivanja, kritične analize i empatije, što je sve neophodno za učenje u bilo kojoj dobi.

Stručnjak za književnost iz Engleske Mark Edmundson opisuje kako je puno studenata na fakultetima izbjegavalo klasičnu literaturu 19. i 20. stoljeća jer više nisu imali strpljenja čitati duže, gušće i zahtjevnije tekstove.

Nije toliko problem niti s “kognitivnom nestrpljivošću” studenata koliko ono što stoji ispod toga; potencijalna nesposobnost velikog broja studenata da čita s razine kritičke analize dovoljne za obuhvaćanje kompleksnosti misli i argumentacije koji se nalaze u zahtjevnim tekstovima, bilo u književnosti ili iz znanosti na fakultetu.

Ili u oporukama, ugovorima, referendumskim pitanjima, namjerno tako uobličenima na zbune glasače. Psihologinja Anne Mangen iz Stavangera u Norveškoj i njeni kolege proučavali su kako studenti usvajaju isti materijal iz različitih medija. Njena grupa obrađivala je klasičnu kratku priču o ljubavi, i to tako da je polovica čitala na Kindleu, a druga polovica na papiru.

Ispalo je da su oni koji su čitali s papira, bili bolji u shvaćanju priče, posebno u sposobnosti uočavanja detalja i rekonstruiranju radnje u kronološkom poretku.

Serija istraživanja sa Sveučilišta San Jose uočila je da je nova norma čitanja “skeniranje” kroz uočavanje riječi i prelijetanja kroz tekst. Mnogi čitatelji sada koriste obrasce skeniranja u obliku “F” ili “Z” tako da pročitaju prvi red, a potom lete preko riječi kroz tekst.

Kad se mozak ponaša na takav način, on smanjuje vrijeme za duboko čitanje i procese povezane s njim. Odnosno, nema vremena za uočavanje kompleksnosti, razumijevanje tuđih osjećaja, ljepote i stvaranje vlastitih misli.

Karin Littau i Andrew Pipe uočili su važnost dodirivanja u tiskanim medijima, što je važno za osjećaj geometrije riječi, prostornog oblikovanja teksta. Piper piše da ljudi trebaju znanje o tome gdje u prostoru i vremenu, što im omogućuje da se vraćaju stvarima i uče iz ponavljanja.

To je važno i za mlade i za stare čitatelje, da se mogu vratiti, provjeriti i ocijeniti nečije razumijevanje teksta. A onda se otvara pitanje što se događa s mladima čije skeniranje teksta preko ekrana odvlači čitatelja od “gledanja unazad” samim time što nedostaje osjećaj prostora.

Negativne posljedice čitanja, uočio je niz znanstvenika, primjećuju se već u četvrtom ili petom razredu, što za posljedicu ima ne samo sposobnost shvaćanja, nego i razvoj suosjećanja, empatije.

Kritička analiza, empatije i drugi procesi dubokog čitanja postaju kolateralna šteta digitalne kulture. Nije to tek puki sukob digitalnog protiv tiskanog. To znači da se uopće mijenja svrha našeg čitanja. Nije to niti samo do mladih, posljedice se uočavaju i kod odraslih.

Više nismo kritični, ne analiziramo, ostajemo otvoreni za lažne informacije i demagogiju. Moramo stoga razviti takav mozak koji će biti u stanju duboko čitati i u tiskanim i u digitalnim medijima.

(express.hr)

Psihoterapeutkinja Amy Morin, autorica knjige “13 stvari koje mentalno jake osobe ne rade”, otkriva kako to utvrditi na temelju sljedećih mjerila

Razvoj mentalne snage je dugotrajan i težak proces. Svakodnevno moramo vježbati kako bismo postali jači, sačuvali realan optimizam i postavili zdrave granice. Mentalno jaki ljudi ne gube vrijeme na samosažalijevanje i ne rasipaju vlastitu energiju.

1. Kontrolirajte emocije logikom

Mentalno jake osobe svjesne su da osjećaji mogu utjecati na rasuđivanje. Kako bi donijeli najbolju moguću odluku, oni kontroliraju emocije zdravom logikom.

2. Produktivno ponašanje

Mentalno jake osobe ne gube vrijeme na neproduktivne postupke, kao što su pritužbe na druge ljude, izbjegavanje kompliciranih situacija i traženje izgovora, iako im je ponekad teško odoljeti.

3. Povjerenje u sposobnost prilagodbe promjenama

Psihički jake osobe znaju da mogu podnijeti promjene, iako su neugodne. One svoju energiju usmjeravaju ka prilagođavanju promjenama, umjesto da im se opiru.

4. Suočavanje sa strahovima

Mentalno jaki ljudi ne moraju se suočavati s vlastitim strahovima da bi se dokazali pred drugima, već to čine da ih ne bi sputavali na putu do cilja.

5. Učenje na vlastitim greškama

Psihički jake osobe ne prikrivaju svoje pogreške, niti se pravdaju zbog njih, već uče na njima.

6. Ravnoteža između samoprihvaćanja i napredovanja

Mentalno jaki ljudi prihvaćaju sebe onakvim kakvi jesu, ali istovremeno sagledavaju potrebu za osobnim razvojem.

7. Iskreno radovanje tuđem uspjehu

Mentalno jaki ljudi surađuju s ljudima oko sebe, a ne natječu se s njima. Oni nemaju osjećaj da uspjeh drugih ljudi na neki način umanjuje njihova vlastita postignuća.

8. Poznavanje prioriteta

Mentalno jaki ljudi relativno lako donose odluke zato što znaju svoje prioritete i žive u skladu s vlastitim vrijednostima.

9. Usavršavanje sposobnosti, a ne razmetanje njima

Dok neki ljudi traže potvrdu od drugih, psihički jaki ljudi nisu toliko koncentrirani na dobivanje priznanja od okoline. Umjesto toga, istinski se trude još više napredovati.

10. Autentičan način života

Psihički jaki ljudi su vjerni sebi. Ono što govore je sukladno njihovom ponašanju.

11. Životne teškoće kao prilika za rast

Teške životne situacije u nekim ljudima stvaraju osjećaj ogorčenosti, ali mentalno jake osobe u njima vide priliku za napredak.

12. Vrednovanje sebe na temelju onoga što jesu, a ne na temelju onoga što su postigli

Psihički jake osobe dobro se osjećaju u svojoj koži, bilo da dobivaju ili gube.

13. Princip odgođenog zadovoljstva

Mentalno jaki ljudi vide svoje ciljeve kao maraton, a ne kao sprint. Oni su spremni podnijeti bol, ako ona obećava napredak u budućnosti.

14. Neuspjeh kao poticaj

Mentalno jake osobe ne doživljavaju neuspjeh kao kraj, već kao priliku da steknu znanje koje će povećati šanse za uspjeh u budućnosti.

15. Realni optimizam

Mentalno jaki ljudi u stanju su sagledati pozitivnu stranu određene situacije, ali ne dopuštaju da ih sklonost optimizmu zaslijepi.

16. Prihvaćanje odgovornosti za vlastiti izbor

Psihički jake osobe ne kažnjavaju sebe bez potrebe, ali u potpunosti prihvaćaju odgovornost za svoje postupke.

17. Zahvalnost

Umjesto da se žale zbog svega što nemaju, mentalno jake osobe sagledavaju da imaju više nego što im je potrebno.

18. Pažnja usmjerena prema onome na što se može utjecati

Mentalno jake osobe su efikasne i produktivne u životu zato što svoje resurse ulažu u ono na što se može utjecati.

19. Posvećenost pronalaženju rješenja

Psihički jaki ljudi ne brinu zbog problema, već stvaraju rješenja.

20. Spremnost na učenje u svim okolnostima

Mentalno jake osobe neprestano uče iz okolnosti u kojima se nalaze i od ljudi s kojima svakodnevno dolaze u dodir.

21. Rad na prevladavanju slabosti, a ne njihovo prekrivanje

Mnogi ljudi se uporno trude prikriti svoje slabosti, ali mentalno jake osobe ulažu energiju u prevladavanje svojih slabih strana.

(dnevno.hr)

Ne pojavljuje se u javnosti, piše kolumnu, bavi se tipičnim hobijima, a gotovo nitko ne zna tko je

Marilyn vos Savant rođena je kao Marilyn Mach, no prezime svog oca nije zadržala tako dugo.

Jako je rano počela vjerovati kako bi se trebalo zadržati predbračna prezimena, pa bi tako sin trebao preuzeti očevo prezime, a kćer majčino. Tako je ona postala Marilyn vos Savant (stručnjak), što joj i pristaje. Ona je ipak žena s najvećim IQ-om na svijetu.

Dok je bila 10-godišnja djevojčica rješavala je dva testa inteligencije. Prvi je bio Stanford-Binet test i uključivao je set pitanja koji mjere kognitivne sposobnosti kroz pet faktora. Drugi je bio Mega test, dizajniran kako bi mjerio IQ iznad 145.

Po Mega testu njezin je IO iznosio 186, a po Stanford-Binetovoj skali bio je 228.

Nakon kratke analize stručnjaci su zaključili kako ova desetogodišnjakinja ima mentalne sposobnosti 23-godišnjaka. Trideset godina nakon toga u povijest će ostati upisan kao osoba s najvećim IQ-em na svijetu koja je dugo držala i taj rekord u Guinnessovoj knjizi rekorda sve dok ta kategorija nije ukinuta 1990. godine.

Unatoč njezinom IQ-u bez presedana njezino je obrazovanje bilo poput bilo kojeg drugog. Išla je u lokalnu srednju školu i radila u očevoj trgovini. Studirati je počela na društvenom studiju, a zatim se preselila na studiji psihologije na Sveučilište Washington od kojeg je odustala nakon dvije godine.

Početkom 80-ih preselila se u New York i počela graditi svoju karijeru u pisanju, pisala je i IQ kvizove za Omni magazin prije nego je dobila posao u Parade. Pisala je kolumnu a ljudi su joj mogli slati pitanja na koja bi im ona odgovarala. 1987. godine udala se za Roberta Jarvika jednog od dizajnera umjetnog srca Jarvik-7. Kasnije je postala šefica financija u Jarvik Heart Inc. Njih dvoje tada su bili poznati kao najpametniji par u New Yorku.

Tijekom godina bilo je rasprava o autentičnosti testova koji su izmjerili njezinu razinu IQ-a, budući da trenutačne verzije ne omogućavaju rezultate iznad 170. I ona sam je tvrdila kako je to pomalo nejasno područje, s obzirom kako inteligenciju više nije tako lako mjeriti. Postoje tisuće faktora koji mogu utjecati na mentalne sposobnosti i inteligenciju, a nisu svi testovi opremljeni dovoljno kako bi se sa svime mogli suočiti.

Ona je bez sumnje jedna od, ako ne i najpametnija osoba ma svijetu, no Marilyn vos Savant potpuno se držala podalje od bilo kakvih reflektora. I ostala je u anonimnosti, sasvim obična žena, kolumnistica i autorica koja je objavila nekoliko knjiga.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(express.hr)

Neki uobičajeni medijski stručnjaci napokon počinju primjećivati​uznemirujući trend o kojem već neko vrijeme upozoravamo … trend prema gluposti i idiokracije diljem Zapada

U jednoj nedavnoj publikaciji koju je objavio NBC News, autor Evan Horowitz ukazuje na taj trend kao široko rasprostranjen pad koeficijenta inteligencije (IQ), što ukazuje da se razine inteligencije sada kreću prema dolje nakon mnogih desetljeća kretanja prema gore.

Pretpostavlja da razlozi za taj pad uglavnom ostaju nepoznati, iako u prostoriji zapravo ‘ima mnogo slonova u staklarni’ koji ostaju nedodirljivi u kontekstu političke korektnosti.

Uzmite umjetnu fluoridaciju vode, na primjer. Kao što smo izvijestili, znanstvena istraživanja na Sveučilištu Harvard otkrila su da kemikalija fluorida u vodi za piće smanjuju IQ u djece.

No, je li Horowitz spomenuo fluorid čak i kao mogući čimbenik u smanjenju IQ? Ne. Na sličan je način izbjegavao govoriti o kemikalijama koje postoje u hrani, a koje su također povezane s smanjenjem razine IQ među školskom djecom.

Tu je i velika kontraverzna tema: cijepljenje. Niti jedan novinar lažnih mainstream vijesti ili dopisnik do sada nije pokazao spremnost da čak sugerira da cjepiva i kemikalije koje sadrže mogu štetiti dječjem mozgu – ali istina je da štete.

I ne zaboravimo na rastuću litaniju farmaceutskih lijekova koji neprestano preplavljuju tržište, jer mnoge od tih kemijskih pripravaka sadrže tvari za koje se zna da umanjuju razvoj mozga kod djece.

„Raznolikost“ i multikulturalnost povezani s padom IQ-a na Zapadu

Postoji još jedan “slon u staklarni” kojeg Horowitz zapravo spominje, ali kasnije poriče da je legitiman čimbenik u padu stope inteligencije, a to je imigracija iz zemalja trećeg svijeta.

Iako je iznimno politički netočno predložiti takvo što, nastavak poplave “migranata”, “izbjeglica” i “nedokumentiranih” ljudi u zapadne zemlje zapravo ima štetan učinak na kolektivno stanje inteligencije u tim zemljama.

Budući da, dok je predsjednik Trump otkrio da je još uvijek na tragu kampanje, zemlje južno od granice SAD-a ne “šalju najbolje ljude koje imaju”, a opća razina društvene inteligencije je u stalnom padu prema dolje – bez kraja na vidiku.

Kako objašnjava Anatolij Karlin, pišući za Unz Review, “niska baza” slabo obrazovanih imigranata koji preplavljuju SAD i veći dio zapadne Europe ima neto-negativan učinak na sveukupni prosjek IQ-a u društvu, kao što pokazuju kvantitativni podaci prikupljeni iz PISA-a (Program za međunarodnu procjenu učenika) testova.

Iako će se ti podaci od strane ljevice sigurno nazvati “rasističkim”, to govori sama za sebe: gdje su imigranti trećeg svijeta poplavili zemlje prvog svijeta, razine inteligencije u cjelini se značajno smanjila.

“S obzirom na snažnu ovisnost između nacionalnog kvocijenta inteligencije i gospodarskog prosperiteta, projekt globalnih otvorenih granica predstavlja ozbiljan izazov za dugoročnu održivost prvih kognitivnih motora koji pokreću ogroman tehnološki napredak – napredak koji je već ugrožen disgenskim trendovi ugrađeni u post-maltuzijansko društvo i banalna činjenica da problemi postaju sve teži za rješavanje, a ne lakši, kada se uzdignete na tehnološku ljestvicu” – piše Karlin.

“To ne znači čak ni spomenuti rizik” institucionalne zaraze “od pridošlica koji su kulturno i možda biološki nespojivi s tom jedinstvenom kombinacijom individualizma i predanosti zajednici koja je omogućila uspon europske civilizacije.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Je li društvo postaje sve gluplje iz dana u dan? Možda to nije samo vaša mašta

Doktor Russell Blaylock, umirovljeni neurokirurg, kaže da bi zaglupljivanje masa moglo biti sada dio normale. Kroz hrpu otrovnih kemikalija i spojeva, Blaylock kaže da vlada namjerno pokušava zaglupiti mase. Uostalom, zaglupljeno društvo je lakše kontrolirati.

Bez obzira na to da li je živa u cjepivima, fluor u našoj vodi ili deseci vrsta pesticida u našoj hrani, teško je ne sumnjati da vlada točno zna što radi. Toksičnost tih kemikalija i spojeva je dobro dokumentirana, ali ništa se nikada nije učinilo da se smanji prisutnost štetnih spojeva u našem okolišu. Zašto bi inače vlada svjesno zagađivala okoliš, javnu vodoopskrbu i još mnogo toga?

Gdje je nestala inteligencija?

Dr. Blaylock je objasnio je u predavanju da smo bombardirani sa toksinima koji su poznati da ometaju normalnu funkciju mozga.

“Vidimo društvo koje ne samo da ima puno više ljudi nižeg IQ-a, nego mnogo manje ljudi višeg IQ-a. Drugim riječima, vidimo zaglupljivanje, kemijsko zaglupljivanje društva” – rekao je on.

Blaylock tvrdi da je ovaj trend učinio da ljudi postanu više ovisni o vladi.

“Imamo te ljude nižeg IQ-a, koji su potpuno ovisni. Onda imamo tu masu ljudi koji će vjerovati u sve što im je rečeno jer zapravo ne mogu jasno razmišljati – a vrlo je malo ljudi vrlo visokog koeficijenta inteligencije ima dobru kognitivnu funkciju koja to sve može shvatiti” – objasnio je.

“To je ono što oni žele”, rekao je Blaylock.

Oštećivanje inteligencije na svakom koraku

Postoji hrpa toksina kojima su ljudi izloženi svaki dan. Bez obzira na to jesu li to toksični prehrambeni aditivi, cjepiva puna žive, pesticidi i herbicidi ili fluoridi, tužna istina je da je toksičnost dio svakodnevnog života mnogih ljudi.

Fluor je poznati neurotoksin, no dodaje se u naše vodoopskrbu u ime “javnog zdravlja”. Fluorid nije esencijalan nutrijent; uopće nije značajan. Gotovo 67 posto javne vodoopsrbe u SAD-u fluoridirano je pod pogrešnim shvaćanjem da će štititi zube od propadanja.

Mnoge druge nacije u svijetu su odbacile ideju fluoridacije vode, kao što su Danska, Finska, Norveška, Nizozemska, Švedska, Kina i Japan. Više studija pokazalo je da fluoridirana voda smanjuje IQ u djece – pa ga je najbolje izbjegavati.

Ali problem nije samo u onome što oni dodaju hrani, vodi i cjepivima koji zaglupljuju Ameriku: Čak je i obrazovni sustav suučesnik u agendi zaglupljivanja nacije.

Znanstvena studija NASA-e nedavno je potvrdila da se mnogi ljudi rađaju kao “kreativni genijalci”, ali njihovu inteligenciju u konačnici smanjuje američki obrazovni sustav. Možemo li taj sustav onda nazvati “re-obrazovanje”?

Krajnji cilj vlade nije imati slobodno i inteligentno društvo; globalisti bi nas radije pretvorili u more plosnatih dronova koji koji rade kako im je rečeno.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nova studija koju su proveli norveški znanstvenici pokazala je da su rezultati testova inteligencije kod današnjih mladih ljudi u padu, što je okončano poslijeratni trend rasta inteligencije

Nakon Drugog svjetskog rata, IQ mladih ljudi je stalno rastao. To je nazvano Flynnovim efektom nakon istraživanja novozelandskog znanstvenika Jamesa Flynna. Taj je fenomen otkrio da je IQ prosječno rastao oko tri boda po desetljeću.

No, istraživanja iz centra za ekonomska istraživanja Ragnar Frisch u Oslu otkrila su kako je efekt Flynn sada došao do svojeg vrhunca.

U radu objavljenom u časopisu PNAS, norveški znanstvenici Ole Rogeberg i Bernt Bratsberg analizirali su podatke standardiziranih IQ testova od oko 730.000 muškaraca, rođenih između 1962. i 1991. godine, koji su podvrgnuti obaveznim IQ testovima u prijavi nacionalnoj službi.

Istraživanje je pokazalo da su IQ bodovi ispitanika dosegnuli vrhunac među onima rođenim 1975., dok su ljudi rođeni 1991. godine imali pet bodova niže.

Prema znanstvenicima, ovaj preokret bi mogao biti posljedica mnogih čimbenika, uključujući način na koji se djeca odgajaju i obrazuju.

Na primjer, manje je vježbe u predmetima poput matematike i jezika, a ukupna se potrošnja vremena provodi gledanjem televizije ili uporabom tehnologije.

Međutim, dr. Ole Rogeberg je naglasio da niski IQ ne mora nužno biti tumačen kao zaglupljenost, već djeca koja se prilagođavaju novoj stvarnosti digitalne tehnologije imaju vještine koje se ne mogu lako ocjenjivati niti izmjeriti standardnim IQ testom.

“Istraživači inteligencije čine razliku između fluidne i kristalizirane inteligencije” – rekao je. “Kristalizirana inteligencija je ono što ste naučili i za što ste trenirani, a fluidna inteligencija je vaša sposobnost da vidite nove uzorke i koristite logiku za rješavanje novih problema”.

Jedna od stvari koja je proučavana jest da su progresivno niski rezultati IQ testova povezani s genetskim mutacijama ili proizlaze iz demografske promjene.

Norveški istraživači su analizirali cijele obitelji i braće i sestre u pokušaju pronalaženja uobičajenih osobina mentalnog pada, ali nisu ih uspjeli pronaći.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako očekujete bebu ili razmišljate o proširenju obitelji, vjerojatno bi željeli znati o tome kako omogućiti djetetu najbolji početak u životu

Vjerojatno ne biste željeli zapaliti cigaretu ili piti alkohol dok ste trudni, ali biste mogli učiniti veliku štetu svojem nerođenom djetetu ako ga izložite pesticidima.

Ovo nije upozorenje koje se odnosi samo na poljoprivrednike. 16 milijuna kilograma organofosfatnih pesticida korišteno je samo u SAD-u 2017. godine, stavljajući na kocku živote nebrojenih ljudi.

Tri studije su ispitivale djecu različitog podrijetla i dale isti zaključak: Prenatalna izloženost pesticidima može imati značajan dugoročni štetni učinak na zdravlje mozga djeteta, i nije važno je li ta izloženost došla od strane žitarica ili proizvoda za uništavanje žohara.

Ne govorimo ni o maloj razlici; izloženost ovim pesticidima je smanjila dječji IQ za čak sedam bodova!

U dvije studije koje su provedene u New Yorku kod djece u dobi od 6 do 9 godina koja su bila rođena od strane žena koje su bile izložene klorpirifosu zabilježile su smanjenje memorije od 2,8 posto, a IQ za 1,4 posto za svaki porast izloženosti.

To znači da je učinak linearan; oni koji su imali višu razinu izloženosti imali su više negativnih učinaka na kognitivne sposobnosti. To je pad koji može uzrokovati ozbiljne probleme u matematici i čitanju.

Druga studija, koja se provodila u Kaliforniji, istraživala je 300 djece koja su živjela u poljoprivrednim zajednicama u Monterey Countyju gdje su organofosfati raspršivani na usjeve, a izlaganje tim otrovima je još pogoršao i vjetar.

Njihove su majke proučavane tijekom trudnoće kako bi se procijenili metaboliti organofosfata u njihovim sustavima i kako bi se utvrdilo njihovo izlaganje. Njihov potomci su tijekom djetinjstva prošli testove koji su uključivali ispitivanja inteligencije.

Istraživači su u ovoj studiji pokazali su da su za svaki 10-struki porast koncentracije organofosfata otkrivenih tijekom trudnoće, djeca imala pad od 5,5 bodova u testovima inteligencije. Još jednom se pokazalo da je stupanj izloženosti majke utjecao je na stupanj oštećenja.

Nalazi se se pokazali vjerodostojnima čak i nakon što su istraživači prilagodili faktore kao što su obiteljski dohodak, izloženost drugim zagađivačima i razini obrazovanja majke.

Jedna studija koja je bila dio pregleda Europskog parlamenta procjenjuje da se godišnje izgubi 13 milijuna bodova IQ zbog upotrebe pesticida, i vjerojatnije je da bi izvješće moglo biti podcijenjeno. Teško je kvantificirati ove učinke, ali jasno je da je to nešto što bi svatko trebao izbjeći.

Jedite organsku hranu što je bitno za vrijeme trudnoće

Ne bismo se trebali iznenaditi ovim nalazom. Uostalom, organofosfati su prvi put razvijeni kao nervni agensi (spojevi), tako da je prirodno da imaju tako veliki učinak na mozak.

Tako su opasni da su neki od njih zabranjeni za upotrebu u kućanstvu, ali se i dalje naširoko upotrebljavaju na konvencionalno uzgojenim usjevima poput oraha, bobicastom voću, agrumima, grožđu i brokuli.

Trudnice se već moraju brinuti, ali ovo je nešto što zaslužuje jednako veliku pažnju kao i druge potencijalne opasnosti za vaše nerođeno dijete.

Možda ste već počeli koristiti prirodna sredstva za čišćenje, ali nemojte zanemariti važnost izbjegavanja izloženosti pesticidima što je više moguće i paziti na proizvode za unštavanje domaćih štetočina.

Prebacite se na organsku hranu, ako već niste, ili ju uzgajajte i pazite da jedete zdravu hranu, i skladu sa dobro uravnoteženom prehranom koja daje samo najbolje vašem zdravlju, kao i zdravlju vašeg nerođenog djeteta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Vladimir Putin je zabranio fluor u Rusiju, navodeći da je to „toksični otrov” kojim su na silu „hranili ratne zarobljenika u sovjetskim vremenima” i ne treba „ni pod kojim okolnostima, sada ili u budućnosti primjenjivati ga na ljudima u Ruskoj Federaciji„

Politika dodavanja fluorida u javnu vodoopskrbu je bila prekinuta u Rusiji 1990. godine, ali su regionalne skupine koje je financirala zaklada Otvoreno društvo Georgea Sorosa vršile potajno pritisak i počele agitirali za ponovno uvođenje.

Službena zahtjev je podnesen u Kremlju koji navodi da je fluorid „jedan od najsigurnijih i najkorisnijih, ekonomičnih javnozdravstvenih mjera poznatih čovjeku, i radi čuda u javnom zdravstvu na većem dijelu Sjedinjenih Američkih Država.”

No, Putin je odbacio kampanju, tvrdeći da „fluoru nema mjesta izvan zatvorskog kampa ili gulaga”.

Govoreći na forumu iza zatvorenih vrata najviših razina vlasti i osoblju u svom rodnom gradu St. Petersburgu, Putin je odgovorio na pitanja o kampanji fluoridizacije ističući tko stoji iza zavjere: George Soros i njegova zaklada “Otvoreno društvo” i podružnice koje pronalaze načine za nepoštivanje zakona suverenih nacija.

Kada su ga pitali o tome što on podrazumijeva pod „izvan zatvorskog kampa ili gulaga” (neobična fraza na ruskom), Putin je teško uzdahnuo prije nego je okupljenima objasnio da nije sve ono što se čini i način kako se vodi ovaj svijet.

Tijekom 2. svjetskog rata, nacistički Nijemci i komunistički Rusi dodavali su natrij fluorid u vodu za piće ratnih zarobljenika kako bi ih oglupili i načinili poslušnima.

Putin je oduševljenim studentima povijesti objasnio kako vjeruje da je dodavanje fluorida u vodovod plan Novog svjetskog poretka da uništi zdravlje i mentalne sposobnosti ljudi.

Kampanja ponovnog stavljanja fluorida u javnu vodoopskrbu je razbjesnila ruskog predsjednika. On je rasčistio jednu stvar, da milijuni ljudi mogu potpisati peticiju, ali on će to sigurno odbaciti.

Izvješće iz Kremlja 2015. godine je objavilo da predsjednik Putin vjeruje da je sljedeća faza ljudske evolucije trenutno pod „ozbiljnim rizikom” i da zapadna i globalistička elita „namjerno usporava proces u njihovu osobnu korist.”

Izvješće nastavlja:

„Mi kao vrsta imamo izbor nastaviti razvijati naše tijelo i mozak u najzdravijoj putanji, ili možemo slijediti zapadni primjer posljednjih nekoliko desetljeća i namjerno trovati našu populaciju s genetski promijenjenom hranom, lijekovima, cijepljenjem i brzom hranom koja se treba klasificirati kao opasnu drogu.”

„Moramo se boriti protiv ovoga. Da je tjelesno i intelektualno degradirano stanovništvo nije u našem interesu.”

Putin je izjavio da se zrak, tlo, te opskrba vodom mora držati čistim. Genetski modificirani sastojci su zabranjeni u Rusiji od 2015. godine. Organska poljoprivreda je procvjetala, a običnim građanima država dijeli besplatna zemljišta ako obećaju da će ga koristiti za uzgoj organske hrane.

Nema sumnje da fluorid nikad neće biti dopušten da polako truje ljude dok je Putin na vlasti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Rasprava o fluoridizaciji vode seže nekoliko desetljeća unatrag, kada su zajednice počele stavljati fluor u vodu kako bi se spriječilo truljenje zuba

Fluoriranje vode ili fluoridacija vode je postupak dodavanja fluornih soli u javnu vodoopskrbu u nekim zemljama. U većem dijelu Europe pa tako i u Hrvatskoj se ne provodi. Dodaje se do koncentracije od jednoga dijela fluora na milijun dijelova vode, tj. 1 mg fluorida na litru vode (1 mg/L).

Tijekom godina brojna istraživanja su pokazala da, iako fluor može poboljšati oralno zdravlje, on dolazi sa mnogim zdravstvenim oštećenjima kao što su smanjen IQ, rak, poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), pretilost i depresija.

Ignoriranje uvjerljivih dokaza, američka vlada je građanima u više navrata govorila da je fluorid u vodi za piće siguran i učinkovit način kako bi zaštitili naše zube. Nakon desetljeća napornog rada i podizanja našeg glasa, puno ljudi je shvatilo opasnosti fluoridacije i počeli su vršiti pritisak na EPA (Environmental Protection Agency) kako bi se zaustavila tu kontroverznu, po zdravlje lošu praksu.

Mnogi Amerikanci sada koriste svoje glasove na izborima kako bi se ovaj vrlo otrovni nusprodukt industrije gnojiva izbacio iz vode za piće.

Da, dobro ste pročitali, fluorid koji se koristi za ‘obogaćivanje’ naše pitke vode nije ništa više od otrovnog, kemijskog nusprodukta industrije gnojiva. Što je još gore, 90 posto vode američkog vodovoda nikada nije testirano na sigurnost, piše Global Research.

Konačna presuda Australije o fluoru u vodi za piće

Dok su Amerikanci konačno zauzeli stav prema fluoridu, Australija je napravila jedan korak natrag izjavljujući da fluorid u vodi za piće ne uzrokuje rak ili smanjenje IQ-a kod ljudi. Naveli su da je „potpuno siguran”, i da nije povezan sa negativnim zdravstvenim posljedicama.

Nakon analize 60-godišnjeg istraživanja i 3.000 studija, Australsko nacionalno zdravstvo i Medicinsko istraživačko vijeće (NHMRC) je otkrilo da fluorid u vodi za piće ne uzrokuje rak ili smanjenje IQ-a u granicama u kojima se fluorid koristi u Australiji.

„To pokazuje da stavljanje flura u javnu vodoopsrbu koristi Australiji učinkovito sudjeluje u smanjenju karijesa i nije povezano s bilo kojim općim negativnim učincima po zdravlje”, rekla je NHMRC CEO Anne Kelso.

Prema članu referentne grupe NHMRC-a, profesoru Clive Wrightu, prethodne studije o fluoridizaciji vode koja utječe na dječji IQ se temelje na starim kineskim istraživanjima. On je objasnio da su te studije koristile lošu metodologiju i uključivale su količine fluorida do pet puta više u odnosu na Australiju.

Autori australske studije su zaključili da ne postoji veza između fluoridacije i nekih vrsta raka. Prema rezultatima ovog istraživanja, fluorid nije uopće štetan. Fluorid ako se koristi na optimalnoj razini može smanjiti kvarenje zubi od 26 do 44 posto. Stoga je Australija „potpuno sigurna” od fluorida u vodi.

Osim toga, Sky News je izvijestio da nije postojala jasna povezanost između fluoridacije i Downovog sindroma, smrtnosti, prijeloma kuka, raka kostiju, osteosarkoma, i Ewingovog sarkoma.

Također, postoji nedovoljno dokaza da fluorid može biti primarni uzrok kroničnih bubrežnih bolesti, bolesti srca i visokog krvnog tlaka, bubrežnih kamenaca, niske porođajne težine, osteoporoze i mišićno-koštane boli, disfunkcija štitnjače, želuca, glavobolja, nemira i nesanice.

Ne potiču li vas ovi zaključci da se pitate koje su „pouzdane” izvore australski istraživači koristili za svoja istraživanja?

Ignoriranje je očigledno

Razine sigurnosti su postavljene od strane NHMRC-a u Smjernicama za australsku pitku vodu (AWDG) i Zakone o hrani Australije i Novog Zelanda. Gornja granica u vodovodnoj vodi je 1,5 mikrograma po litri, a ograničenje u bocama ili pakiranoj vodi je između 0,6 i 1,1 mikrograma po litri.

U 2016, Nacionalno vijeće resursa (NRC) zaključio je da je fluorid neurotoksin koji može inhibirati funkcije mozga. Druge studije su navodno otkrile da djeca izložena fluoridu u pitkoj vodi imaju niži IQ. Nadalje, fluorid može naškoditi zubnoj caklini ili izazvati stomatološku fluorozu.

S obzirom na ove rizike, čudno je da je Australija odlučila i dalje trovati svoje građane putem fluora u vode za piće, jer to može spriječiti karijes. Znamo da postoji daleko bolje i prirodnije rješenje dostupno za poboljšanje oralnog zdravlja, uključujući i kokosovo ulje te sodu bikarbonu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Od svih namirnica koje možete kupiti u trgovini, obično mislite da je dječja hrana barem najsigurnija

Uostalom, djeca su najosjetljiviji članovi našeg društva; oni su mali, slatki i oslanjaju se na odrasle osobe koji se brinu za njih.

Čovjek bi pomislio da tvrtke koje proizvode dječju hranu zauzimaju svoju važnu ulogu u zdravlju dojenčadi, no to nije ni približno tako.

Istraživanja su pokazala da čak i industrija koja se brine za najugroženije (i nevine) članove društva – je bešćutna i beskrupulozna.

Istraživanje koje je trajalo deset godina pokazalo je da je 20 posto dječje hrane kontaminirano olovom. Kao što možda znate, Američki centar za kontrolu bolesti (CDC) je izvijestio da nema sigurne razine izloženosti olovu što se tiče djece, a pogotovo kod dojenčadi.

Izvještaj je došao iz neprofitne organizacije poznate kao Fondu za obranu zaštite okoliša (EDF).

Član EDF-ovog tima Tim Neltner, koji je autor ovog izvješća, komentirao je: „Razine koje smo pronašli su bile relativno niske, ali kada ih zbrojite – u svim namirnicama koje djeca jedu … to je značajno.”

Zajedno sa svojim kolegama, Neltner je evaluirao podatke prikupljene od FDA između 2003. i 2013. Sve u svemu, analizirali su 2,164 uzorka dječje hrane. Njihova otkrića su šokantna i stravične.

Zapanjujućih 89 posto uzoraka soka od grožđa koje su testirali je bilo pozitivno na olovo, 86 posto dječje hrane u obliku slatkog krumpira i 47 posto keksa za bebe je također sadržavalo znatne količine olova.

Sok od jabuke, mrkve i aru kolačići za bebe također bili pozitivni na olovo češće nego druge namirnice.

Kao i sada, niti jedna od tih namirnica zapravo nije premašila dozvoljenu granicu za olovo u hrani propisane od američke FDA. No, savezna agencija je u procesu pregleda (i nadamo se mijenjanja) ovih standarde kako bi se promijenio zdravstveni odnos prema ovom opasnom teškom metalu – i prijetnju koju on predstavlja za djecu.

Dr Aparna Bole, pedijatar sa Sveučilišne bolnice Rainbow Bebe i dječje bolnice u Clevelandu, rekla je za CNN: „Olovo može imati brojne posljedice na djecu i može biti posebno štetno za vrijeme razvoja. Najveći teret koje tjelo podnosi kada je otrovano olovom je neurokognitivni zastoj koji se može pojaviti čak i na niskim razinama izloženosti olovu.”

Bole je objasnila da olovo može uzrokovati niz problema, uključujući poteškoće sa pažnjom i ponašanjem, poremetiti kognitivni razvoj, i može čak ostaviti trajne posljedice na kardiovaskularni i imunološki sustav.

Nacrt izvješća od strane EPA-e procjenjuje da se kod nekih pet posto američke djece premašuje maksimalna dnevna razinu unosa olova (prema FDA). Prošlo je 24 godine i FDA mora ažurirati ove zakone koji su već odavno zastarjeli.

Iako još nije jasno da li olovo u dječju hranu dolazi iz tla, kroz način na koji se obrađuje hrana ili na neki drugi način, no raznolika prehrana je jednako važna kao i uvijek da bi se izbjeglo trovanje teškim metalima.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
NoviSvjetskiPoredak.com