Zabrana tog herbicida koji proizvodi Monsanto stupit će na snagu 31. prosinca 2023. kada istječe dozvola koju je izdala Europska unija.

Ali Njemačka neće čekati 2023. i prva ograničenja predviđa sljedeće godine, uz zabranu korištenja u parkovima i privatnim vrtovima, kao i prva ograničenja za poljoprivrednike.

“Kritiziramo odluku njemačke vlade da postupno eliminira glifosat do kraje 2023.”, reagirao je Liam Condon, član upravnog vijeća farmaceutske kompanije Bayer, koja je kupila Monsanto.

“Ta odluka ne uzima u obzir više desetljetnu znanstvenu procjenu neovisnih regulatornih tijela iz cijelog svijeta, prema kojoj je glifosat bezopasan ukoliko se pravilno koristi”, istaknuli su u priopćenju.

U Njemačkoj biolozi upozoravaju na alarmantan pad populacije insekata, izazvan djelomično i herbicidima, koji je narušio ekosustave i oprašivanje biljaka.

Osim što je poguban za insekte, glifosat je postao i društveno pitanje nakon što ga je Međunarodni centar za istraživanje raka svrstao u “vjerojatno kancerogene”.

Zbog glifosata se vodi tisuće procesa u Sjedinjenim Državama protiv Monsanta, proizvođača tog herbicida i podružnice njemačkog kemijskog diva Bayera.

Glifosat i zeleno svjetlo EU-a iz 2017. za njegovo korištenje su izazvali sukobe u koaliciji Angele Merkel i konzervativaca, sklonih njegovoj uporabi i socijaldemokrata koji joj se protive.

Njemačko udruženje kemijske industrije se također protivi toj zabrani. Osim zaštite insekata, njemačka vlada je predstavila niz mjera za dobrobit životinja i informiranje potrošača.

(jutarnji.hr)

U međuvremenu, UN i globalističke nevladine organizacije rade ogroman pritisak na proizvodnju crvenog mesa koje povećava testosteron u ime borbe protiv “klimatskih promjena”

Iako su naši vladajući oligarsi bogatiji nego ikad i ručaju odreske prekrivene listićima 24 karatnog zlata koji koštaju oko 400 dolara, oni nas aktivno pripremaju za budućnost u kojoj će jedenja insekata biti osnovna prehrana čovječanstva

Videozapisi i članci na ovu temu se prikazuju svaki dan na mainstream medijima.

U međuvremenu, UN i globalističke nevladine organizacije vrše pritisak na proizvodnju crvenog mesa koje povećava testosteron u ime borbe protiv “klimatskih promjena”.

Business Insidera navodi da „Vlade širom svijeta razmatraju oporezivanje crvenog mesa poput duhana u nastojanju da suzbiju klimatske promjene“.

Prvo je poreznik došao naplatiti porez na vaše cigare, a sada će možda doći po vaš odrezak.

Tako navodi novo izvješće koje je Business Insideru poslala istraživačka tvrtka Fitch Solutions, koje je zaključilo da bi “porezi na grijeh” – poput poreza na duhan, slatku hranu i pića – uskoro mogli primijeniti na meso.

“Vlade bi mogle utjecati na taj zahtjev za više održivosti i oporezivati potrošače umjesto da primjenjuju strože propise vezane za okoliš u proizvodnji mesa”, napisao je Fitch u svibnju.

Od tada nova istraživanja tvrtke predviđaju da bi takav porez mogao postati globalan, zbog ekoloških, zdravstvenih i etičkih problema.

“Globalni porast poreza na šećer olakšava predviđanje sličnog vala regulatornih mjera usmjerenih na mesnu industriju”, izjavio je Fitch za Business Insider.

Mediji proizvode taj lažni “trend” na osnovu ničega.

Samo prošli tjedan, koalicija višestranačkih njemačkih političara predložila je povećanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na meso sa 7% na 19% u nadi da će smanjiti potrošnju.

Poput šećera, crveno meso povezano je s povećanim rizikom od raka, srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa, što je Fitch rekao da je osnova za slične poreze.

Na primjer, studija Sveučilišta u Oxfordu utvrdila je da bi uvođenje ove mjere moglo spriječiti gotovo 6 000 smrtnih slučajeva godišnje i uštedjeti gotovo 850 milijuna dolara na zdravstvenim troškovima.

“Stoga bi porez na meso mogao nastati kao politika povezanosti s porezom na šećer, poduprt temeljem toga da meso ima ulogu u uravnoteženoj prehrani, ali prekomjerna konzumacija je javnozdravstveno pitanje”, zaključuje.

Međutim, za razliku od šećera, opravdanje za ograničavanje ljudske prehrane mesom odnosi se na šire teme nego samo na zdravlje, i povezuje se sa klimatskim promjenama, krčenjem šuma i etičkim problemima koji se sve više pojavljuju u glavama potrošača.

Najnoviji izvještaj UN-a je utvrdio da ljudski sustav prehrane čini 37% svih emisija stakleničkih plinova. Vjerujete li u to?

Studije su pokazale da muškarci koji su fizički jaki imaju veću vjerojatnost da će biti desničari, dok slabi muškarci imaju veću vjerojatnost da će biti lijevičarski socijalisti.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

To je, smatraju znanstvenici, uzrokovano preintenzivnom poljoprivredom, pretjeranom upotrebom pesticida kompanija poput Monsanta te globalnim klimatskim promjenama koje su se u zadnje vrijeme pokazale samo kao širitelj straha establišmenta među građanima, a ne kao realni problem

Insekti, mravi, pčele, pauci i ostale životinjice koje nerijetko gledamo sa strahom i gađenjem, a zapravo predstavljaju nevjerojatno važan dio prirodne ravnoteže, mogle bi biti na rubu izumiranja, javlja BBC.

Znanstvenici su ustanovili kako je 40 posto njihovih vrsta i podvrsta, koje u apsolutnim brojkama čine i više od polovice insekata na planetu, izloženo dramatičnom padu broja jedinki diljem svijeta.

Pčele, mravi i kojekakve bube nestaju, otkrila je studija, čak osam puta brže negio sisavci, ptice ili gmazovi. To je, smatraju znanstvenici, uzrokovano preintenzivnom poljoprivredom, pretjeranom upotrebom pesticida te globalnim klimatskim promjenama.

S druge strane, muhe i žohari doživljavaju pravi populacijski ‘bum’, javlja BBC dodajući kako insekti čine većinu svih živih bića na svijetu te imaju važnu ulogu u opstanku drugih vrsta na Zemlji, uključujući i ljude.

Insekti oprašuju 75 posto poljoprivrednih nasada, hrana su pticama, šišmišima i manjim sisavcima, te čine tlo ponovno plodnim.

Mogli bi nestati u samo nekoliko desetljeća

Mnoge studije dosad su upozoravale na ovaj zabrinjavajući fenomen, no nijedna ga nije obradila toliko detaljno kao studija objavljena u časopisu Biological Conservation. U njoj se nalaze podaci 73 istraživanja provedena u proteklih trinaest godina. Istraživači su otkrili da bi u samo nekoliko desetljeća moglo nestati 40 posto insekata diljem svijeta, a već sada je trećina insekata označena kao ugrožena životinjska vrsta.

Ključni čimbenik manjak je životnog prostora uzrokovan pretjeranom poljoprivredom, krčenjem šuma te urbanizacijom – rekao je za BBC dr. Francisco Sánchez-Bayo sa Sveučilišta u Sidneyju.

Drugi važan uzročnik nestajanja insekata je upotreba umjetnih gnojiva i pesticida diljem svijeta te kontaminacija tla, vode i zraka različitim kemijskim sredstvima. Potom imamo i invazivne vrste, koje također utječu na smanjenje broja jedinki, a problem je i promjena klime, koja ima naročito velik utjecaj u tropskim područjima – rekao je znanstvenik.

Studija ističe rapidno smanjenje broja letećih insekata u Njemačkoj, te tropskim šumama Portorika. Drugi autori koji su sudjelovali u istraživanju kažu kako su rezultati “smrtno ozbiljni i zabrinjavajući”.

Ne radi se samo o pčelama ili oprašivanju usjeva, već i o insektima poput vretenaca ili vilinskih konjica koji su od golemog značaja za nastanak života u rijekama i močvarama. Postaje jasno da se ekologija našeg planeta urušava i da moramo poduzeti ozbiljne i intenzivne mjere diljem svijeta kako bismo pokušali zaustaviti ove užasne trendove.

Dopustiti polagano izumiranje insekata nije racionalna opcija – upozorava Matt Shardloy iz organizacije Buglife. Stručnjaci dodaju kako bi izumiranje insekata moglo dovesti do ubrzanog izumiranja životinja kojima su oni primarna hrana, poput mnogih ptičjih vrsta, gmazova, riba…

Očekuje nas pošast žohara

Crni, ali veoma realan scenarij koji je objavio BBC, predviđa i da Zemljom zavladaju nametnici poput muha i žohara, što iz mnogo razloga ne bi bilo dobro za nas.

Štetočine koje se brzo razmnožavaju sigurno će se ubrzati u razvoju, jer im pogoduje toplija klima, ali i činjenica da mnogi njihovi prirodni neprijatelji izumiru. Posve je moguće da ćemo imati pošast štetočina poput žohara, a izumrijet će oni prekrasni insekti koje želimo imati i koji nam svakog dana pomažu – objašnjava profesor Dave Goulson sa Sveučilišta u Sussexu, upozoravajući kako su takve štetočine razvile otpornost na pesticide te su posve zadovoljne životom u urbanoj okolini. Njihovim širenjem bi s vremenom izumrlo i mnogo više od 40 posto trenutno najugroženijih vrsta.

Sigurno je da će u konačnici, ako doista nestanu mnoge vrste insekata, oni jednom biti zamijenjeni novim vrstama, ali na to ćemo se morati načekati. Pogledate li što se događalo u prethodnim slučajevima masovnih izumiranja, uvijek se nekoliko vrsta uspjelo prilagoditi i zavladati svim dostupnim prostorima da bi tijekom vremena evoluirali u nove vrste.

Dakle, nimalo ne sumnjam da će se to ponoviti kroz milijun ili nekoliko milijuna godina i da će na našem planetu nastati novi biodiverzitet koji će nadomjestiti vrste nestale u 20. i 21. stoljeću. Doduše, to nije nimalo utješno za našu djecu i generacije koje dolaze – zaključuje znanstvenik.

(jutarnji.hr)

Može li skupina insekata koji nose genetski modificirane viruse spasiti američke farme, ili je to nekontrolirano biološko oružje u izradi?

Novi kontroverzni plan Pentagonskog istraživačkog projekta pod nazivom financiran je od Agencije za obrambene istraživačke projekte (DARPA).

Projekt uključuje korištenje genetskih tehnika za uređivanje poput CRISPR-a za zarazu insekata s modificiranim virusima koji bi mogli pomoći da američki usjevi budu izdržljiviji.

Primjerice, ako je kukuruzno polje bilo pogođeno neočekivanom sušom ili iznenada izloženo patogenima, “Kukci saveznici”, koji bi u ovom slučaju mogle biti lisne uši, nose genetski modificirani virus koji bi usporio stopu rasta biljke kukuruza.

Prema web stranici DARPA, ove “ciljane terapije” mogu imati učinak u jednoj vegetacijskoj sezoni, potencijalno štiteći američki sustav usjeva od prijetnji sigurnosti hrane poput bolesti, poplava, mraza.

Članovi znanstvene zajednice skeptični su. U pismu objavljenom 5. listopada u časopisu Science, tim od pet znanstvenika izrazio je zabrinutost zbog toga što se projekt može lako iskoristiti kao biološko oružje, ili da ga se kao takvog percipira od ostatka svijeta.

“Prema našem mišljenju, opravdanje nije dovoljno jasno, na primjer, zašto se koriste kukcima, a mogu koristiti sustave za prskanje’, Silja Voeneky, koautor pisma i profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Freiburgu u Njemačkoj, rekao je The Washington Postu. “Koristiti insekte kao vektor za širenje bolesti je klasično bio oružje.’

Blake Bextine, voditeljica programa “Kukci saveznici”, manje je zabrinuta. “Svaki put kad razvijate novu i revolucionarnu tehnologiju, tu je taj potencijal za ofenzivnu i defenzivnu sposobnost’, rekao je Bextine Washingtonu. “Ali to nije ono što radimo, dajemo pozitivne osobine biljkama … Željeli bismo osigurati sigurnost hrane, jer je sigurnost hrane nacionalna sigurnost u našim očima’.

Projekt “Kukci saveznici” još uvijek je u ranoj fazi razvoja, a najmanje četiri američka koledža (Institut Boyce Thompson, Sveučilište Penn State, Državno sveučilište Ohio i Sveučilište Texas u Austinu) dobili su sredstva za provođenje istraživanja.

Bextine je za Washingtona objavio kako je projekt nedavno postigao svoj prvi korak, testiranje može li lisna uš zaraziti stabljiku kukuruza s virusom koji je prouzročio fluorescenciju.

Washington Post piše kako se “kukuruz sjajio”.

(dnevno.hr)

Monsanto voli promicati ideju da GMO može riješiti glad u svijetu. U početku, mnogi su htjeli vjerovati da oni zaista mogu dati odgovor na ovaj stvarni problem, ali postaje sve jasnije da njihove radnje imaju zapravo suprotan učinak

U stvari, Monsantov popularni ubojica korova glifosat, koji se redovito koristi na genetski modificiranim usjevima, stavlja pčele u opasnost, a nova studija pruža neke od najsnažnijih dokaza da biotehnološka tvrtka doprinosi propasti globalne prehrambene industrije umjesto da ju razvija i spašava.

Prošle su studije već pokazale kako pesticidi poput neonikotinoida štete pčelama. Monsantov glifosat, koji cilja samo enzime u bakterijama i biljkama, mora biti sigurniji izbor za pčele, zar ne? Baš i nije tako.

U novom su radu istraživači sa Sveučilišta Texas u Austinu pokazali kako glifosat šteti mikrobioti potrebnoj za razvoj pčela i otpornosti na patogene. Ne samo da glifosat igra veliku ulogu u padu populacije pčela diljem planete, već također uništava njihova staništa.

U istraživanju su istraživači slikali mrlje na stražnjoj strani stotina odraslih pčela radilica i izložili ih razinama glifosatima koje se primjenjuju na usjevima, cestama i dvorištima.

Nakon što su tri dana kasnije ponovo uhvatili pčele, otkrili su da herbicid dramatično smanjuje njihovu zdravu mikrobiotu crijeva.

Polovica od osam dominantnih zdravih vrsta bakterija pronađenih u pčelima je bila smanjena, a kritični mikrob koji je zadužen za probavu i obranu od patogena, Snodgrassella alvi, najteže je bio pogođen.

Pored toga što su imali daleko niže razine korisnih bakterija u njihovoj probavi, ove su pčele također češće umirale kad su kasnije bile izložene zajedničkom tipu bakterija i drugih zaraznim patogenima. Na primjer, dok je polovica zdravih pčela uspjela preživjeti uvođenje loše bakterije Serratia marcescens, samo jedna desetina onih koji su bili izloženi glifosatu su bili u stanju preživjeti ovu bakteriju.

Iako se ova studija usredotočila na pčele, istraživači kažu da bumbari imaju vrlo slične mikrobiome, pa je sigurno pretpostaviti da će na njih glifosat djelovati podjednako na isti način.

Potrebne su bolje smjernice

Istraživač Erick Motta rekao je da su potrebne bolje smjernice za upotrebu glifosata, osobito kada se radi o ekspoziciji pčela. Sadašnje smjernice izrađene su pod pretpostavkom da ove kemikalije ne štete pčelama, a ovo istraživanje pokazuje da to jednostavno nije slučaj.

Ovog ljeta je kineska studija otkrila da ličinke pčela rastu sporije kada su bile izložene glikozilatu, a češće su i umirale. Sve je to došlo nakon istraživanja iz 2015. godine koja je otkriveno da su odrasle pčele koje su bile izložene glifosatu na razinama nađenima u poljima, doživjele kognitivne poremećaje koji su spriječili njihovo vraćanje u košnice.

Profesor Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex, biolog i stručnjak za insekte, rekao je: “Sada se čini da moramo dodati glifosat na popis problema s kojima se pčele suočavaju. Ova studija je također dodatan dokaz da primjena velike količine pesticida u prirodi ima negativne posljedice koje je često teško predvidjeti.”

Istaknuo je da bakterije u probavi pčela igraju ključnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja baš kao i kod ljudi.

Stoga, otkriće da su te bakterije osjetljive na glifosat je vrlo zabrinjavajuće. Uostalom, oprašivanje pčela je presudno za otprilike 75 posto planetarnih usjeva. Stručnjaci kažu da bez pčela, život kakav znamo više ne bi postojao.

Prehrana kod ljudi bi bila znatno siromašnija, bez hranjivih namirnica poput voća i povrća, kao i drugih usjeva i namirnica poput čokolade i kave.

Osim toga, pčele su bitni dio mnogih drugih ekoloških procesa – na primjer, u truljenju lišća i mrtvih životinja, reciklirajući njihove nutrijente i njihova ponovna dostupnost.

To je ogroman problem jer je glifosat najčešće korišten pesticid na planeti. Više od 700.000 tona se proizvede se svake godine, a poljoprivrednici ga raspršuju na svojim kulturama više od 40 godina.

S obzirom na raširenu uporabu ovog ubojice korova, očekuje se da će se problem pogoršati. Pčelinja populacija je već teško pogođena, i opada dramatično u mnogim dijelovima svijeta.

Pčelari u Americi primijetili su da su milijuni pčela tajanstveno nestale, dok su kineski poljoprivrednici sada poduzeli ručno oprašivati stabla voća jer nema dovoljno pčela koje bi obavile posao.

Nova studija o pčelama samo je posljednja u nizu loših vijesti za Monsanto, koji se suočava sa stotinama federalnih i sudskih slučajeva koji povezuju njihove herbicide s rakom.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele

Članice Europske unije u petak su se dogovorile u potpunosti zabraniti tri aktivne supstance koje se koriste u pesticidima jer su znanstvene studije utvrdile da su štetne po pčele.

Europska komisija preporučila je zabranu nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele.

Pčele oprašuju velike poljoprivredne površine te je svako smanjenje njihovog broja razlog za zabrinutost u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

“Zdravlje pčela mi je od najveće važnosti jer utječe na bioraznolikost, proizvodnju hrane i okoliš”, rekao je povjerenik Komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis.

Nakon što su države članice EU-a u petak na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Europske komisije zabranit će se svaka uporaba tri sporna neonikotinoida na otvorenom.

Pesticidi koji sadrže te supstance i dalje će se moći upotrebljavati u staklenicima gdje im pčele nisu izložene. Očekuje se da odluka stupi na snagu do kraja godine.

Europska Akcijska mreža za pesticide (PAN), koju čini više nevladinih organizacija koje upozoravaju na štetne učinke pesticida, ocijenila je da ta odluka “povijesni dan” za Europu.

“Dopuštanje neonikotinoida tijekom četvrt stoljeća bila je greška i dovela je do katastrofe po okoliš”, rekao je Martin Dermine iz PAN-a.

Farmaceutski div Bayer, proizvođač neonikotinoida, ustvrdio je da zabrana “nije opravdana” jer su pesticidi sigurni “kada se koriste u skladu s uputstvima” na proizvodu.

Odluka je “loša po europski poljoprivredni sektor i okoliš i neće popraviti broj pčela ili drugih oprašivača”, ustvrdila je ta tvrtka u izjavi.

Odluku o zabrani tih supstanci pozdravili su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Davor Škrlec i Marijana Petir.

“Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela”, ističe Škrlec, priopćio je njegov ured.

U priopćenju ureda zastupnika se navodi kako su tijekom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene anomalije u njihovom ponašanju.

Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su “plesati” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo.

Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a pčele ličinke su ugibale od gladi. Znanstvenici su zaključili da je vjerojatni razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu.

Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju “ovisne” i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.

“Kao članica Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj pozdravljam podršku država članica prijedlogu Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (…).

Smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača ima negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, ali i na biološku raznolikost i ekosustave, a njihovoj ranjivosti doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Koliko su pčele i pčelarski sektor važni Europskom parlamentu govori i nedavno prihvaćeno ‘Izvješće o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a’ na koje su usvojena i moja 43 amandmana.

U Izvješću je ukazano na važnost da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje zdravlja i održivosti lokalnih ekotipova, ali i na zabrani onih djelatnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela”, izjavila je za Hinu Marijana Petir.
 

(vecernji.hr)

Porast industrijske poljoprivrede – na čelu s tvrtkama kao što su Monsanto, koje najviše promoviraju monokulturu, kemijski baziranu poljoprivredu i patentirane oblike života – donijele su poplavu pesticida koji uništavaju prirodne ekosustave

Insekti i životinje koje jedu insekte su žrtve milijuna litara otrovnih pesticida bačenih na obradive površine, koji zatim otiču u vodene puteve ili se vjetrom odnose na obližnja staništa gdje ih se ponovo raznose lokalni oprašivači poput pčela.

U 1980., Bayer je razvio snažnu novu klasu pesticida koja se zvala neonikotinoidi (neonics), koji je brzo zavladao industrijskom poljoprivredom. U 2008. godini oni su predstavljali 24 posto globalnog tržišta insekticida, a proizvod “Imidakloprid” je postao najkorišteniji insekticid na svijetu.

Gotovo sav američki kukuruz i oko jedna trećine američke soje je tretirana sa neonikotinoidima.

“Veliki napredak” se dogodilo kada je agrobiznis razvio sjemenke obložene neonikotinoidima, gdje je svaki dio rastuće biljke postao prožet toksinima, uključujući i pelud.

Nakon što su državni regulatori zabili ruku duboko u džepove agrobiznisa, požurili su da odobriti neonikotinoide u komercijalnoj prodaji, a znanstvene studije su započele dokumentiranje ekološkog utjecaja.

Populacija ptica i drugih kukcoždera počela je opadati zbog nedostatka kukaca, kako se neonikotinoid sve više koristio.

Godine 2006. počeli smo biti svjedoci dramatičnom izumiranju pčelinjih populacija, koji igraju ključnu ulogu u oprašivanju usjeva hrane. Kolaps kolonija postala je uobičajena pojava, a pčele su pokazivale klasične znakove trovanja insekticidima trovanja kao što su tremor, nekoordinirano kretanje i konvulzija.

Mrtve pčele u i oko košnica pokazale su prisutnost neonikotinoida, i novo istraživanje je pokazalo da niske razine neonikotinoida kod pčela potiču osjetljivost na virusne infekcije i grinje, te smanjuje reproduktivnu sposobnost matica.

Kukuruzna pelud i pelud maslačka koja se vraćala u košnice rutinski je bila pozitivna na neonikotinoide.

Ostali insekti su bili poharani od strane neonikotinoida, uključujući i sjevernoameričkog bumbara koje je trenutno istrijebljen i do 90 posto. Prijetnja divljim pčelama, pčelama i ostalim oprašivačima postaje sve jasnija kako izlazi sve više istraživanja na svjetlost dana.

Sada je prva dugoročna studija o utjecaju neonikotinoida na divljim pčelama potvrdila da je popularni pesticid povezan s dugoročnim padom populacije pčela.

Istraživači u Engleskoj analizirali su 18 godina podataka o 64 divljih vrsta pčela i korištenja neonikotinoida na uljanoj repici, koja je široko tretirana sa neonikotinoidima, nalazeći da je za oko polovice ukupnog pada broja pčela zaslužan ovaj insekticid.

Ukupno 34 vrste insekata koje iskorištavaju uljanu repicu pokazale su barem 10-postotni pad u odnosu na neonikotinoide, s najviše pogođena grupa insekata je doživjela pad od 30 posto i to sve zbog neonikotinoida.

Nalazi tima Centra za Ecologiju i hidrologiju su se pojavila i u časopisu Nature.

“Povijesno gledano, ako uzgajate uljanu repicu, mnoge pčele imaju tendenciju da imaju koristi od toga, jer one provode ogromno traganje za hranom i resursima u cijelom ekosustavu”, rekao je glavni autor studije dr. Ben Woodcock za BBC.

“No, ta korelacija studija sugerira da jednom kada se repica počne tretirati sa neonikotinoidima do 85 posto, pčele počinju biti izložene i ove štetne kemikalije počinju utjecati na njih.”

Istraživanje dodaje da je nekoliko laboratorija i kratkoročni terenskih istraživanja pronašlo negativne učinke neonikotinoida na pčele i divlje pčele. Čak je i EPA bila prisiljena priznati da neonikotinoidi ubijaju pčele.

“Negativni učinci koji su prethodno istraženi čine dugoročno veliki štetu raznim vrstama insekata”, rekao je koautor studije dr Nick Isaac.

Dok će agrobiznis i dalje negirati da njihov omiljen insekticid ima bilo kakve veze s padom pčelinje populacija, dobro informirani potrošači već su prisilili maloprodaju na promjene.

Međutim, velika većina insekticida neonikotinoida je u rukama tvrtki kao što su Bayer i Monsanto, koji proizvode sjemenke i kemikalije pune neonikotinoida.

Njihovi prijatelji su FDA i druge vladine agencije koji su sudionici u zataškavanju utjecaja neonikotinoida bez da doista razmisle o tome kako ti toksini utječu na okoliš.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nova studija je pokazala da je zračno prskanje pesticida koji se koristi za ubijanje komaraca izazvalo porast autizma među djecom u Americi

Prema studiji predstavljenoj Pedijatrijskom akademskom društavu, upotreba pesticida za suzbijanje komaraca po gradovima, zapravo uzrokokuje defekte kod novorođenčadi među stanovništvom.

Znanstvenici su uočili porast autizma od 25 posto i razvojnih poremećaja u djece koji su živjeli u područjima u kojima se zaprašimalo protim komaraca od 2003. godine, piše Yournewswire.

Naturalnews.com je izvjestio:

Istraživači su “identificirali močvarno područje u središtu New Yorka, gdje zdravstveni djelatnici koriste avione za prskanje piretroidnih pesticida svakog ljeta. Pesticidi ciljaju komarce koji nose virus istočnog konjskog encefalitisa, što može uzrokovati oticanje mozga i leđne moždine”, izvještava američka Akademija pedijatara.

“Oni su otkrili da djeca koja žive u gradovima u kojima se zračno zaprašuje pesticidima svakog ljeta od 2003. godine su imala oko 25 posto veću vjerojatnost da imaju dijagnozu autizma ili dokumentirano razvojno zaostajanje u odnosu na one u gradovima koji nisu saprašivani protiv komaraca”.

Piretroid je umjetna kemikalije koje strukturno nalikuje piretrumu, toksin koji se pojavljuje prirodno u nekim krizantema (cvijeće), za koje je otkriveno da ima insekticidna svojstva u 1800., navodi se u Agenciji za otrovne tvari.

Piretroid je otrovan za insekte i sisavaca, te ostaju duže u prirodi, od prirodnog piretruma.

Djeca izložena velikim količinama piretroida mogu doživjeti vrtoglavicu, glavobolju i mučninu, kao i druge ozbiljne nuspojave, uključujući i drhtanje, konvulzije i gubitak svijesti. Nuspojave kod odraslih su slične.

Agencija ATSDR kaže da nema dokaza da piretroidi uzrokuju urođene mane, međutim, istraživanja na životinjama su pokazala da kemikalije mogu oštetiti mozak u razvoju u “vrlo mladih životinja.”

Zašto je zaprašivanje komaraca neučinkovito i opasno za javno zdravlje

Rezultati istraživanja su potvrdili valjanost postojećih zdravstvenih problema u svezi zaprašivanja komaraca i jedna je od opasnijih metode kemijske aplikacije zbog mogućnosti nanosa pesticida, koji se javlja kada vjetar nosi potencijalno štetne kemikalije izvan željenog cilja.

Osim potencijalnih učinaka na zdravlje, neki kažu da je zaprašivanje komaraca najmanje učinkovita metoda za suzbijanje komaraca.

Stručnjaci kažu da zaprašivanje komaraca ili zamagljivanje uklanja samo 10 posto odraslih komaraca, u skladu sa Udrugom za okolišem Nova Scotia, neprofitne udruge osnovane 1985.

“Podaci studije u New Yorku objavljeni u časopisu Journal for Mosquito Control otkrili su da nakon 11 godina prskanja insekticidom, brojnost komaraca je porasla 15 puta.”

Zaprašivanje komaraca također može pridonijeti otpornosti komaraca na pesticide.

Sjećate li se ovog naslova na Index.hr prije par godina: “Rijeka pod najezdom komaraca: Građani u panici, zaprašivanje ne pomaže”

“Riječani su ovo ljeto doživjeli jednu od jačih najezdi komaraca, te je i Odsjek za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije okupiran pozivima građana. Zaprašivanje je u Rijeci izvršeno u kvartovima Zamet, Marčeljeva Draga, Kantrida, Bivio i Podmurvice, čini se da su se komarci “preselili” i na Kozalu gdje se nalazi i gradsko groblje koje je, zbog drveća i vode, idealno stanište ovih insekata.

Ipak, iz Dezinsekcije objašnjavaju da zaprašivanje i zamagljivanje nije idealno rješenje u borbi protiv komaraca jer se na taj način uništavaju samo oni komarci koji su u zraku, ali ne i njihova legla, piše Novi list.

Povećanom broju komaraca ove su godine pridonijele i iznadprosječne količine padalina u proljeće, a osim sve većeg broja običnih komaraca, voditeljica Odsjeka za DDD kaže da je u Rijeci zamijećen i porast tigrastih komaraca čiji su ubodi puno neugodniji i zbog činjenice što samo jedan komarac može napraviti i po nekoliko uboda.

Samo u proteklom vikendu, u pedijatrijsku ordinaciju na Zametu javilo se 14 djece, od čega je čak njih 13 imalo ubode komaraca. Srećom, niti jedno dijete nije pretrpjelo ozbiljne posljedice nakon uboda.”
 

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Švedska vlada je izuzetno bizarno predana u borbi protiv klimatskih promjena trošeći velike sume novca poreznih obveznika za razvoj i proizvodnju “mesa” napravljeng od crva i cvrčaka

“Vinnova”, švedska vladina agencija koja distribuira novac za istraživanje i razvoj, troši oko 2,7 milijarde kruna (261 milijuna dolara) za zamjenu konvencionalnog meso s ‘climate-friendly’ mesom insekata i drugih čudnih alternativa.

Mljac …

Breitbart News izvještava:

Zeleni aktivisti i Ujedinjeni narodi stoje iza političkih inicijativa poput one “Ponedjeljak bez mesa’ – pristup prema vegetarijanstvu – koji se temelji na pretpostavci da potrošnja mesa potiče klimatske promjene.

Drugi način da se smanji taj takozvani teret na zemlju je da se mesni protein zemjeni proteinom dobivenim iz mesa insekata.

U tu svrhu, agencija Vinnova je dodjelila pola milijuna kruna petnaest različitih projekata diljem zemlje, od kojih je svaki sa zadatkom stvaranja “jestivog prototipa” nove hrane.

Među projektima koji vam potiču “slinu na usta”, financiraju su pokušaj da se proizvede “dobar i zdrav proizvod od crva koji se uzgajaju na ostacima hrane, te postaju klimatsko prijateljski izvor proteina”, “prototip hrane” izrađene od “rafiniranih crva”, mljeveno meso napravljeno od “klimatski pametnih kukaca”, kao što su cvrčci… itd.

Ostale “primamljive” prehrambene ponude koje uključuju kukce su “klimatsko-gljivični proteini”, “zdravi vegetarijanski roštilj” napravljen od nusproizvoda i vlaknastih sirovina, i “plavi sir” – kao proizvodnapravljen od graha

U studenom će biti održano natjecanje za odabir najboljeg proizvoda, s potencijalno dodatnih dva milijuna kruna ulaganja od strane Vlade da se “hrana” digne od tla.

Prema priopćenju iz Vinnove, projekt ima za cilj povećanje konkurentnosti švedske prehrambene industrije s “proizvodima koji su razvijeni na temelju ekonomskih sirovina koje se mogu proizvesti u Švedskoj.”

U priopćenju se obavještava da Šveđani mogu gledati prema naprijed u budućnost kroz ovu vrstu hrane koja će se uskoro naći u njihovim trgovinama.

Ove inicijative će natjerati građane da prijeđu na konvencionalno meso da bi se borili protiv klimatskih promjen, poput Danske koja trenutno razmišlja da li će provesti novi porez na crveno meso.

Stoka navodno pridonosi desetini globalnih emisija, a Etičko povjerenstvo iz Danske je preporučilo početni porez na meso, s obzirom da će se to proširiti kasnije na svo crveno meso.

Napad na potrošnju mesa je utjecao također i na SAD.

Patrick Wood, američki ekonomist i stručnjak za globalnu vladu, autor knjige “Trojanski konj Globalnih pretvorbi” je izjavio kako je napad na meso globalna i kao i mnoge ideje, ideja “Održivosti” koja je dio plana UN-ove Agende 21.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Poljoprivredna tvrtka “Monsanto” priopćila je da je razvila revolucionarnu tehnologiju pomoću koje će njeni usjevi postati otporniji na bube i štetočine

Nova tehnika će omogućiti eliminiranje insekata koji su razvili otpornost na prethodno genetski modificirane usjeve.

Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Harvard u suradnji s tvrtkom “Monsanto”. Cilj je bio da se isproba i ubrza proces stvaranja proteina, koji ubijaju štetočine.

Tim je koristio tehnologiju koja može eliminirati insekte otporne na ranija poljoprivredna rješenja. Kako kaže istraživački tim, ta metoda je sto puta bra od drugih metoda u pokušaju da se identificiraju insekte ubojice.

“Znanstvena otkrića poput te tehnologije su ključ za rješenje problema poljoprivrednika diljem svijeta.

Cilj nam je da im omogućimo da iz svakog svog hektara izvuku više”, napisao je u priopćenju za medije Tom Adams, potpredsjednik biotehnologije u “Monsantu”.

Breakthrough PACE technology marks importance of collaboration between industry and academia. Read more in @nature: https://t.co/TNP7czHu6E

— Monsanto Company (@MonsantoCo) 27. travnja 2016.

“Izuzetan napredak koji je postignut u primjeni te metode u poljoprivrednoj biotehnologiji je ogroman dokaz uspjeha koji dolazi kada strane rade zajedno i surađuju na unapređenju znanosti na način koji može donijeti dugoročne koristi za globalnu poljoprivredu“, dodao je on.

Važnost tehnike je u tome da se proteini mogu razvijati brže nego što insekti i pesticidi mogu razviti otpornost na njih.

“To je takav proboj kojim se može nositi s otporima u budućnosti”, rekao je Tom Malvar, načelnik odjela za suzbijanje insekata u “Monsantu”, prenosi “Agricultural journal”.

“Ta tehnologija nije ograničena samo na kontrolu insekata. Imamo viziju njezine šire primjene”, dodao je.

Monsanto to face ‘tribunal’ in The Hague for ‘damage to human health and environment’ https://t.co/zilG5u398A pic.twitter.com/QKnRDDxOuK

— RT (@RT_com) 6. prosinca 2015.

Izvještaj “Greenpeacea” iz studenog bio je žestok udarac za GMO industriju, jer se nisu bavili problemima super-buba koje su nastale od insekata koji su postali otporni na prethodne genetički modificirane usjeve.

“GMO sjeme može povećati prinose smanjujući gubitke koje izazivaju štetočine u godinama visoke stope zaraza i taj efekt nije stalan, jer usjevi koje proizvode pesticidi vode ka otpornosti super-buba.”

“GMO prinosi često nisu uspijevali izolirati učinke GMO tehnologije od ostalih čimbenika”, navodi se u izvješću.

GMO kukuruz i soja su posljednjih godina imali manje prinose u SAD jer su štetočine i korov postali otporni na pesticide i herbicide.
 

 
(sputniknews.com/uredio:NSP)