PRETHODNA EPOHA – HOLOCEN – TRAJALA JE PUNIH 12.000 GODINA

Utjecaj čovjeka na planetu Zemlju već je postao toliki da je došlo vrijeme da se proglasi nova geološka epoha.

Skupina znanstvenika iz Međunarodnog saveza geoloških nauka, koja se sastala u Kejptaunu zapravo je već predložila da se nova epoha nazove – antropocen.

Odnosno: da se konstatira da se završio holocen, koji je trajao proteklih 12.000 godina i da je nastupila “epoha čovjeka” čije osnovne vanjske odlike će biti – nuklearne probe, “planine” plastike i – koliko god to izgledalo nevjerojatno – dominacija kokošiju na planeti.

Međunarodni savez geoloških znanosti procjenjuje da su ljudi ubrzali izumiranje životinja i biljaka, povećali količine ugljičnog dioksida u atmosferi, isprovocirali globalno zatopljenje i podizanje razine svjetskog oceana …

Znanstvenici smatraju da je antropocen počeo oko 1950. godine i da se može vezati za početak atomskih i nuklearnih proba i za vrijeme kada su kokoši postale uvjerljivo najraširenije ptice na zemlji.

Utvrdili su da će u naredna dva do tri stoljeća – ako sadašnje tendencije ostanu – nestati 75 posto biljnih i životinjskih vrsta, da će gomilanje ugljik dioksida u atmosferi proticati najbrže za posljednjih 66 milijuna godina, a da je količina dušika i fosfora u tlu tijekom proteklih sto godina najveća u “nitratnom ciklusu” za proteklih dvije i pol milijarde godina.

Rasprava o proglašenju nove geološke epohe traje već nekoliko godina. U drugoj polovici 2015, skupina znanstvenika je objavila rad u časopisu Nature u kojem je argumentirano zasnovala tezu o nastupanju Antropocena.

Doduše, ni među pobornicima proglašavanja antropocen ne vlada potpuno jedinstvo. Neki smatraju da bi početak nove epohe trebalo vezati za početak industrijske revolucije u Zapadnoj Europi, odnosno za – 1610. godinu u kojoj je registrirano neobično smanjenje razine ugljičnog dioksida u atmosferi, a dogodila se (do tog trenutka) i nepovratna razmjena biljnih i životinjskih vrsta između Europe i dvije Amerike.

Da bi antropocen bio službeno proglašen za novu geološku epohu – znanstvenici će početi proces proučavanja dokaza koji im trebaju pomoći da bi utvrditi datum na kronološkoj skali Global Standard stratigraphic Age (GSSA) za koji će se vezati njen početak.

Prikupljene dokaze proučit će Međunarodna komisija za stratigrafiju.

Potom će konačnu odluku donijeti izvršni odbor Međunarodnog saveza geoloških znanosti. Iako nemamo pojma kakve veze ima geološka znanost o faktorima poput globalnog zagrijavanja i industrijske revolucije, te čovjekovog utjecaja na zemlju.

Nakon toga će se antropocen pojaviti i u školskim udžbenicima. I naravno, prati djeci mozak sa stvarima koje nisu dokazane teoretski poput globalnog zagrijavanja i utjecaja CO2 na atmosferu.
 
(fakti.org)

4. industrijska revolucija donosi napredak u mnogim područjima, poput genetike, umjetne inteligencije, nanotehnologije ili biotehnologije

Sve to doprinosi olakšanju života, i borbi protiv mnogih problema s kojima se čovječanstvo suočava, ali će isto tako pred nas staviti nove socio-ekonomske, demografske i geopolitičke izazove.

Prema procjenama Svjetskog gospodarskog foruma, nova industrijska revolucija promijenit će tržište rada, te će mnogi poslovi biti “delegirani” robotima i umjetnoj inteligenciji, što bi moglo rezultirati gubitkom više od pet milijuna poslova u 15 vodećih država svijeta, tokom sljedećih pet godina.

Prema njihovim procjenama, dva milijuna poslova bit će otvoreno, dok će 7,1 milijun radnih mjesta zamijeniti tehnološka rješenja, ili će postati nepotrebna.

Nova zanimanja, koja sada ne postoje

Kako se navodi, čak 65 posto današnjih osnovnoškolaca, radit će u zanimanjima koja sada ne postoje.

U ekonomijama obuhvaćenim istraživanjem nalazi se 65 posto ukupne svjetske radne snage.
Moderne tehnologije smanjit će potrebu za zapošljavanjem u mnogim sektorima, od proizvodnje do zdravstvene skrbi.

Zemlje obuhvaćane istraživanjem

Dvije trećine predviđenih gubitaka radnih mjesta bit će u uredima, odnosno administraciji jer inteligentni stojevi preuzimaju rutinske zadatke.

Razvoj telemedicine smanjit će broj poslova i u zdravstvu, a očekuje se smanjenje potreba za radnicima i u energetici te financijama.

Sa druge strane očekuje se porast potražnje za analitičarima podataka, kao i radnika s prodajnim vještinama.

S obzirom na trenutnu strukturu zaposlenosti, ove promjene mogle bi više pogoditi žene jer su na udaru sektori odnosno poslovi u kojima prevladavaju.
 
(index.hr/uredio:NSP)

Ekonomiski forum u Davosu će i ove godine plijeniti pozornost medija, a moćnici će izlagati svoje planove, daleko od očiju običnog malog građana

Europska migrantska kriza i razorni teroristički napadi, zajedno s naglim padom cijene nafte i usporavanjem kineskog gospodarskog rasta te klimatskim promjenama, dati će političkim i poslovnim elitama dosta materijala za rasprave kad se u utorak sastanu na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u švicarskom Davosu, piši svjetski mediji.

Oko 40 predsjednika država i vlada pridružit će se izvršnim direktorima, voditeljima nevladinih udruga i hollywoodskim zvijezdama u švicarskom zimovalištu od 20-23. siječnja, pretvorenom za tu priliku u dobro čuvanu tvrđavu, u tradicionalnom godišnjem pokušaju da se razmotre i shvate nove realnosti u svijetu i njihova složenost.

“Oko 2500 sudionika će se pozabaviti pitanjem u kakvom je stanju svijet”, rezimirao je profesor Klaus Schwab, osnivač WEF-a.

“Seksualni napadi na žene u Koelnu, tisuće tražitelja azila koji i dalje svakodnevno pristižu u Europu, granice koje se ponovo podižu na Starom kontinentu, teroristički napadi u Parizu, Istanbulu, Džakarti, Ouaguadougouu …, borba protiv Islamske države (…) geopolitika, biti će glavne teme skupa i o njima će se raspravljati s raznih aspekata”, kazao je Schwab.

Potpredsjednik Joe Biden predvodi američko izaslanstvo u kojem su državni tajnik John Kerry i ministar obrane Ashton Carter, a u njihovom društvu će biti i njemački predsjednik Joachim Gauck i njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, s kojim će koplje ponovo ukrstiti grčki ljevičarski premijer Aleksis Cipras.

Najavljeni su također i francuski premijer Manuel Valls, švedski premijer Stefan Lofven te izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kao i čelnici Iraka, Turske, Nigerije i Afganistana, zemalja koje su na prvoj crti bojišnice u borbi protiv islamskog ekstremizma. Dolazak je najavio i glumac Leonardo di Caprio, gorljivi aktivist i zagovornik zaštite okoliša i domorodačkih naroda, koji će političare podsjetiti na obveze koje su preuzeli na summitu o klimi u Parizu.

Davos uvijek pruža priliku i za diskretne susrete pa je moguće da riječi razmijene i iranski ministar vanjskih poslova i njegov saudijski kolega, iako su dvije zemlje u ovom trenutku “jedna drugoj za vratom”.

Gospodarstvo će također biti nezaobilazna tema koja će se odvijati pod naslovom “Četvrta industrijska revolucija”, koju Schwab opisuje kao “spoj tehnologija diljem fizičkog, digitalnog i biološkog svijeta koji stvara potpuno nove mogućnosti i dramatične posljedice po političke, društvene i ekonomske sustave”.

Stoga su svoje sudjelovanje potvrdile i velike grupacije poput Microsofta, Facebooka, Renaulta i čelnici bankarskih divova poput Goldman Sachsa i Američke banke.

Južnoafrički predsjednik Jacob Zuma biti će jedini predstavnik novorastućih ekonomija. Brazil i Rusija su najavili izaslanstva na nižoj razini.

Naravno, to je ono službeno, no što će se događati iza zatvorenih vrata, to ćemo pokušati saznati.
 

 
(jutarnji.hr,youtube.com/uredio:NSP)

Ako čitate znanstvenu fantastiku ili ste upućeni u futurizam, vjerojatno ste čuli da ljudi upotrebljavaju riječ “singularnost” kako bi opisali svijet sutrašnjice. Ali što to zapravo znači i odakle ta ideja potječe?

Što je singularnost?

Termin singularnost opisuje trenutak kada se civilizacija toliko promijeni da su nova pravila i tehnologije potpuno neshvatljivi prethodnim generacijama. Može se reći da je to nepovratna točka u povijesti.

Mnogi smatraju da će do singularnosti dovesti ekstremno brze tehnološke i znanstvene promjene. Ove promjene će biti toliko brze i toliko duboke, da će se transformirati svaki aspekt društva, od tijela i obitelj do vlasti i ekonomija.

Dobar način da shvatite singularnost jeste da pokušate zamisliti kako biste objasnili što je internet nekome tko je živio u 13. stoljeću. To bi bilo gotovo nemoguće. Naše vrijeme za ljude iz srednjeg vijeka predstavlja singularnost. Međutim, iz perspektive buduće singularnosti mi predstavljamo ljude iz srednjeg vijeka.

Napreci u znanosti i tehnologiji ukazuju na to da bi se singularnosti mogle događati i u kraćim razdobljima, a nitko ne zna što će one sa sobom donijeti.

Samo pričanje o singularnosti je paradoks, pošto je to pokušaj da se zamisli nešto što je po definiciji nezamislivo. Međutim, to nije zaustavilo mnoge pisce znanstvene fantastike i razne futuriste da to urade.

Odakle potječe termin “singularnost”?

Pisac znanstvene fantastike, Vernor Vinge, popularizirao je ideju singularnosti u svom eseju “Tehnološka singularnost” iz 1993. godine. On je tamo singularnost opisao na sljedeći način:

“To je točka u kojoj se stari modeli moraju zamijeniti i u kojoj nastaje nova realnost. Kako se približavamo više toj točki, ona će se širiti sve više i više među ljudima dok ne postane normalna. Međutim, čak i kada do nje dođe, ona bi još uvijek mogla biti veliko iznenađenje.”

Vinge je konkretno označio pojavu umjetne inteligencije kao dokaz singularnosti. “Nalazimo se na rubu promjene koja se može usporediti s usponom ljudskog života na Zemlji”, napisao je. “Točan razlog ove promjene jeste neminovna kreacija tehnologije entiteta s većom inteligencijom od ljudske”.

Ken McLeod u svojoj knjizi “Cassini podjela” opisuje singularnost kao “radost za štrebere”, što je postao popularan način za opisivanje singularnosti (on zapravo nije izmislio tu frazu, već ju je pronašao u jednom Satiričkom eseju iz devedesetih godina). Katarina Valente je nedavno raspravljala o tome da u termin treba ubaciti i “osobnu singularnost”, točku u kojoj osobe postaju toliko izmijenjena da ne mogu prepoznati svoju prethodnu ličnost.

Koje tehnologije će najvjerojatnije prouzročiti sljedeću singularnost?

Kao što je već navedeno, smatra se da je umjetna inteligencija jedna od tehnologija koja će kod mnogih izazvati singularnost. Autori poput Vingea i Ray Kurzwella smatraju da će umjetna inteligencija izazvati singularnost iz dva razloga.

Prvi je taj što će novi oblik inteligentnog života potpuno promijeniti naše shvaćanje o sebi kao ljudima. Drugo, umjetna inteligencija će nam omogućiti da razvijemo nove tehnologije mnogo brže nego što smo to mogli prije. Posljedica nastanka umjetne inteligencije jeste razvitak robota koji mogu raditi sa, ali i bez ljudi.

Među tehnologijama singularnosti nalaze se i molekularni strojevi koji se sami obnavljaju tj. autonomni nanoboti, ali i mnoge druge stvari.

Ideja je da, ako možemo napraviti strojeve koji upravljaju materijom na atomskoj razini, možemo i kontrolirati svijet na nevjerojatan način. A što ako bi ove mašine mogle raditi same? Tko zna što bi se moglo dogoditi.

Tamniju viziju ove singularnosti su opisali Greg Ber u knjizi “Glazba krvi” i Bill Joy u eseju “Nismo potrebni budućnosti”, dok je optimističnu viziju obradio Rudy Raker u knjizi “Postsingular”.

Na kraju, singularnost se prožima i kroz sintetsku biologiju, genetički inženjering i druge životne znanosti koje će omogućiti kontrolu nad ljudskim genomom. Zahvaljujući tome, mogli bismo stvoriti nove oblike života i promijenimo kurs ljudske evolucije, ali i promijeniti mehanizme zbog kojih starimo. Mnogi futuristi, od Kurzwella i Branda do znanstvenika poput Obriana de Graya, ukazali su na to da će ekstremna ljudska dugovječnost biti ključan dio singularnosti.

Da li se singularnost već nekad desila?

Singularnost se obično promatra kao nešto što će se dogoditi u budućnosti, ali može iskoristiti i da opiše transformacije iz prošlosti, kao što je gorespomenuti primjer za 13. stoljeće.

Industrijska revolucija se također smatra singularnošću, kao i informacijsko doba.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio i preveo:nsp)