Njemački zdravstveni sektor je zabrinut da će povećan broj izbjeglica koje pristižu prouzročiti i više zaraznih oboljenja. Mjesta za paniku, poručuju, ipak nema, no da li je to istina ili naobičnija propaganda

Bosnu i Hercegovinu je nedavno Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO) proglasila za najboljim kandidatom za izbijanje epidemija na Balkanu. To je zato što je navodno za vrijeme rata puno ljudi izbjeglo obavezno cijepljenje. S druge strane, migracijski tok stotine tisuća ljudi sa Bliskog istoka se proglašava sigurnim.

Dok se Njemačka priprema za novu sezonu gripe i dok se obnavljaju zalihe papirnatih maramica, vitamina i homeopatskih pripravaka, dužnosnici zdravstvenih institucija 16 njemačkih pokrajina u stalnom su kontaktu sa svojim kolegama na saveznom nivou. Naime, raste zabrinutost zbog potencijalnih novih pacijenata – oko milijun izbjeglica.

Stotine tisuća ljudi iz Sirije, Afganistana, Iraka, Eritreje, Pakistana i nekoliko balkanskih država, koji pristižu u Njemačku, sa sobom donose bolesti koje su posljedica dugogodišnjih konflikata u njihovim zemljama.

Situaciju dodatno otežava činjenica da su izbjeglice sa Bliskog istoka provele tjedne, neki čak i mjesece, na izuzetno stresnom i napornom putu prema Europi, a za to vrijeme nisu imali uvjete za održavanje higijene, čime je dodatno narušeno i njihovo zdravstveno stanje.

Ipak, zdravstveni stručnjaci smatraju da se ne treba bojati širenja bolesti zbog velikog priljeva izbjeglica, čak i ako u zemljama iz kojih dolaze nisu cijepljeni protiv bolesti i velike su mogućnosti da će oboljeti.

“Ne postoji sistemska veza između migracija i ‘uvoza’ zaraznih bolesti”, kaže dr. Guenael Rodier, direktor europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). “Izbjeglice su najčešće izložene zaraznim bolestima koje su tipične za Europu, nezavisno od migracija.”

Postotak cijepljene djece protiv ospica, hepatitisa B i dječje paralize u pojedinim zemljama 2014. godine

Najbolje preventivne mjere protiv izbijanja bolesti među izbjeglicama, kako smatraju u WHO-u, je cijepljenje pridošlica i prikladna zdravstvena njega.

Ponegdje su se pojavile zarazne bolesti

Prema informacijama koje je DW zatražio od pokrajinskih ministarstava zdravlja u Njemačkoj, u nekoliko prihvatnih centara za izbjeglice došlo je do izbijanja raznih oboljenja. Zdravstveni službenici ipak su uvjereni da se takve situacije mogu držati pod kontrolom.

“Do sada su se pojavile zarazne bolesti poput malih boginja i ospica, ali to su bolesti koje se svakako javljaju u Njemačkoj, posebno u školama i vrtićima”, tvrdi Christoph Söbbeler, glasnogovornik lokalne uprave u Arnsbergu, koja nadzire izbjegličke centre na području Sjevernog Porajnja i Vestfalije.

“Ne dižemo paniku oko toga, jer su to sve uobičajene pojave, ali ipak svi dobro znamo da moramo pažljivo pratiti zdravstvenu situaciju.”

“Planirati unaprijed, misliti unaprijed i organizirati se unaprijed je ključ za borbu protiv bolesti”, dodao je on.

Pregledi, cijepljenja

Pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija, koja graniči s Nizozemskom i Belgijom, ove godine je primila više od 20 posto tražitelja azila. Baš kao i druge njemačke pokrajine, uključujući i gradove-pokrajine Berlin, Hamburg i Bremen, mora definirati vlastita pravila zdravstvene zaštite za izbjeglice prema posebnom saveznom zakonu što, između ostalog, smanjuje i medicinske troškove.

Pridošlice moraju proći osnovni medicinski pregled u prvim danima dolaska u prihvatne centre. Liječnici ih testiraju na specifične bolesti ovisno o pravilima zdravstvene zaštite određene pokrajine. Sjeverna Porajnje i Vestfalija tako, na primjer, testira izbjeglice na tuberkulozu, dok druge pokrajine, poput Bavarske, provjeravaju i moguću zarazu HIV-om ili hepatitisom B.

Cijepljenje školske djece protiv određenih bolesti u Njemačkoj 2013. godine

Politika cijepljenja također varira od pokrajine do pokrajine, budući da Njemačka nema zakon o imunitetu. Dok neke pokrajine, poput Sjevernog Porajnja i Vestfalije, nude standardna cjepiva za prevenciju ospica, zaušnjaka i vodenih kozica u izbjegličkim centrima, njihovi susjedi u Donjoj Saskoj uveli su te mjere u samo jednom prihvatnom centru.

Informacija o broju tražitelja azila koji su primili cjepivo nije objavljena, no kako tvrde Söbbeler i ministri zdravlja u još četiri pokrajine, većina onih koji su trebali cjepivo su ga i dobili.

“Glavna briga – zaštita izbjeglica”

Tražitelje azila u Njemačkoj bi trebalo promatrati kao “ugroženu skupinu”, a ne kao skupinu “koja je potencijalna prijetnja javnom zdravstvu”, smatra Andreas Gilsdorf, voditelj odjela za praćenje zaraznih bolesti na Institutu Roberta Kocha, glavnom njemačkom centru za biomedicinu.

Gilsdorf dodaje da zdravstvena zaštita u Njemačkoj ima jako uporište u vlastitom sustavu i stopi cijepljenja.

“Prvenstveno smo zabrinuti zdravstvenom zaštitom izbjeglica koje pristižu”, kaže on ukazujući na potrebu brže registracije kao ključnog koraka prema adekvatnoj medicinskoj zaštiti.

Mogućnost da će biti potrebna cjepiva za dodatnih milijun ljudi do sada nije predstavljala problem, budući da je glavna savezna institucija za reguliranje cijepljenja – Institut Paul Ehrlich, potvrdila kako farmaceutske tvrtke nisu najavile da ove godine očekuju nestašicu cjepiva.
 
(dw.de/uredio:nsp)