Aktivistica i ikona pokreta “Crni životi vrijede” Erica Garner, koji je postala popularna u javnosti nakon što joj je otac Eric ubijen u policijskoj ophodnji, umrla je u dobi od 27 godina

Smrt aktivistice pokreta “Black Lives Matter” je potvrdila njezina obitelj na svojoj službenoj Twitter profilu na kojem je njezina sestra pozvala ljude da ju zapamtite kao „majku, kćer, sestru i tetku.”

Garner je pretrpila „veliko oštećenje mozga” od srčanog udara prošlog vikenda.

„Njezino srce je bilo veće nego svijet. Stvarno je bilo. Ona je brinula za druge kada većini ljudi to nije bilo briga. Ona je bila dobra. Ona je samo slijedila pravdu, bez obzira na sve. Nitko joj nije mogao dati pravdu„ – napisala je.

Garner je bila u bolnici u kritičnom stanju ranije ovog mjeseca nakon što je pretrpjela srčani udar. Njezina obitelj je potvrdila ovaj tjedan da je bila proglašena mrtvom nakon što joj je mozak otkazao nakon napada astme navodno koji je pogodio Garnerovo prošireno srce i pokrenuo infarkt.

Umrla je u bolnici Woodhull, prirodnom smrću, u skladu sa velečasnim Al Sharptonom, kako je izvijestio New York Post. Dodao je da ju njezina obitelj nije uklonila sa aparata za održavanja života.

Garnerin otac, Eric, je umro u srpnju 2014. godine nakon što je ubijen od strane policije u New Yorku. Njegove posljednje riječi bile su navodno: „Ne mogu disati.”

Nakon očeve smrti, Garner je bila na čelu marševa u New Yorku i drugdje, ukazujući na stanje Afroamerikanaca koji su bili žrtve policijske brutalnosti.

U prosincu 2014., velika porota u New Yorku je odlučila da neće optužiti policijskog časnika Daniela Pantalea koji je ubio Eric Garnera. Grad se nagodio izvan suda sa obitelji Garner za 5,9 milijuna dolara u 2015. godini, ali je obitelj inzistirala da to nije bila pobjeda i obnovila je poziv na federalnu tužbu u ovom slučaju.

Garner je rodila svoje drugo dijete u kolovozu imenujući ga po svom pokojnom ocu. Njoj je tijekom trudnoće bilo dijagnosticirano prošireno srce i pretrpila je svoj prvi srčani udar ubrzo nakon poroda.

Tijekom američke predsjedničke kampanje 2016. godine, Garner je podržala kampanju senatora Bernie Sandersa, nakon što je zalupila vrat kampanji Hillary Clinton nakon što su procurili e-mailovi koji su otkrili kako bi mogla korisititi očevu smrt u političkoj kampanji.

„Ovi ljudi će kooptirati sa svačim samo da proguraju svoju Agendu”, rekla je Garner, pozivajući se na kampanju Hillary Clinton na Twitteru.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Fotografija čovjeka prekriženih ruku u gomili. Odbio je dići ruku u znak nacističkog pozdrava u Hamburgu 1936. – Fotografija je obišla svijet zahvaljujući jednoj Facebook stranici u Japanu.

Zove se August Landmesser. Jednog dana 1936. u Njemačkoj Adolf Hitlera odbio je dići ruku u znak nacističkog pozdrava, usred gomile u kojoj su svi digli ruku pozdraviti i proslaviti porinuće novog broda  Horst Wessel u luci Hamburg. Scenu je ovjekovječio neki fotograf. A snimak se pojavio nedavno na internetu i brzo obišao svijet.

Fotografije je postavljena 4. veljače 2012. na stranicu Facebooka organizacije koja nastoji pomoći žrtvama potresa koji je u ožujku 2011. pogodio Japan. Zemljotresu je slijedio ubilački tsunami te katastrofa u Fukushimi. Od tada je više od 87 000 korisnika FB ‘lajkalo’ ovu fotografiju na društvenoj mreži, a oko 32 000 ju je podijelilo s ostalima. Oko 7000 njih su ostavili neki komentar.

Za japansku organizaciju ‘Senri no michi’, ovaj trenutak simbolizira “hrabrost reći ne”. ‘Hrabrost’ je i naslov koji je fotografiji dala ‘Fasena’, informativne stranice o koncentracijskom logoru Auschwitz, kako je citirao Washington Post.

Kad je fotografija snimljena August Landmasser je još uvijek radio na brodogradilištu u Hamburgu. Odatle i njegovo prisustvo kod porinuća broda ‘Blohm & Voss’. Prema sajtu koji je citirao ‘Huffington Post’, tog dana se Adolf Hitler i sam našao u Hamburgu da bi prisustvovao svečanosti. “August Landmasser je imao svoje osobne razloge da ne učini nacistički pozdrav”, piše na sajtu Washington Post.

Godinu dana prije nego je nastala fotografija 1935. mladić kojem je bilo 25 godina oženio je Irmu Eckler, kojoj je tada 22. godine. Ozbiljan problem u Njemačkoj tog vremena: Irma je Židovka. Nacistički zakon zabranjue njihovu zajednicu. August Landmasser je nakon toga bio isključen iz nacističke partije čiji je član bio od 1931. Par prkosi nacističkoj Njemačkoj i podigao je i dvije curice, Ingrid u listopadu 1935. i Irene u srpnju 1936.

Iako je bio član Nacističke partije od 1931. do 1935. godine, 1938. uhićeni August Landmasser i njegova žena su zatvoreni jer su ‘osramotili rasu’. Osuđeni su na prisilni rad. August Landmassser je oslobođen 1941., ali je odmah nakon toga poslan na bojišnicu negdje u Jugoslaviju gdje mu se gubi svaki trag. Žena je najvjerojatnije umrla u zatočeništvu 1942. Obje curice su poslane u sirotište. Ali su preživjele.

Kako se zna da se radi baš o njemu na ovoj fotografiji, koja je uzdignuta do kulta ikone? 1991. godine Irene prepoznaje svog oca na fotografiji koju je upotrijebio jedan njemački dnevni list. Već nekoliko godina ona sakuplja dokumente o sudbini svojih bližnjih. Napisala je čak i knjigu, objavila ju je 1996. i u njoj pripovijeda o povijesti porodice koju je ‘rastrgala nacistička Njemačka’.

Iako je okruženje bilo nacističko, iako je njegova žena bila židovka, ne smijemo suditi što je pravo ili krivo, ali možemo sa sigurnošću reći da ova fotografija nije slučajna kao i njezin publicitet. August je danas, možemo reći, postao ikona otpora prema nametnutoj vlasti, i simbol čovjeka koji radi ispravnu stvar bez obzira što misle i rade ostali ljudi i masa.
 

 
(tacno, youtube.com/uredio: nsp)