Kompulzivno igranje video igara od sada je klasificirano od strane Svjetske zdravstvene organizacije kao poremećaj mentalnog zdravlja

Stanje zvane ‘poremećaj igranja’ je navedeno u nedavno obnovljenoj Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (ICD) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da žrtve poremećaja posvećuju toliko vremena na virtualni svijet i pridaju im „prednost nad drugim životnim interesima i svakodnevnim aktivnostima”, igrajući sve dulje vrijeme, unatoč očitim negativnim posljedicama na njihov stvarni život.

WHO je rekao da će stavljanje poremećaja igranja video igara na službeni popis pomoći liječnicima i obiteljima da identificiraju simptome bolje i brže.

Povezivanje rutinskog igranja sa stvarnom mentalnom patologijom omogućit će zdravstvenim radnicima “da poduzmu mjere kako bi spriječile patnju i spase živote”, izjavio je ravnatelj WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Stručnjaci britanskog Kraljevskog sveučilišta psihijatara koji su svjedočili da se cijele obitelji raspadaju jer je netko u njima bio kompulzivni igrač, pozdravili su ovu odluku.

Opsesivno igranje čak ima dosta paralela sa kockanjem. “Kockari koriste novac kao način vođenja bodova, dok igrači koriste bodove” – rekao je dr. Mark Griffiths, profesor ovisnosti o ponašanju sa Sveučilišta Nottingham Trent.

Unatoč rizicima, broj ljudi za koje se vjeruje da pate od poremećaja igranja je relativno nizak – oko tri posto svih igrača.

To je dovelo neke stručnjake da se ne slažu sa novom klasifikacijom, rekavši da je problem prekomjerno dramatiziran i da bi to moglo izazvati nepotrebnu zabrinutost roditelja čija djeca provode dosta vremena u igranju video igara.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Nedavna studija je otkrila da će mlađa djeca imati veću vjerojatnost dolaska u nevolje u školi ili imati problema sa zakonom kasnije u životu

Istraživači sa američkog sveučilišta MIT i sveučilišta Northwestern i University of Florida (plus nekoliko drugih) pratili su tisuće braće u Danskoj i državi Florida – u ove dvije dramatično različite kulture.

Otkrili su da su drugorođeni mlađi dječaci na oba mjesta bili više sposobni se oduprijeti autoritetu od svojih starijih vršnjaka.

“Unatoč velikim razlikama u okruženjima tih dviju zemalja, pronašli smo iznimno dosljedne rezultate: kod obitelji s dvoje ili više djece, drugorođeni dječaci imaju 20 do 40 posto veću vjerojatnost da budu disciplinirani i kažnjavani u školi i da će ući u kazneno pravni sustav u odnosu na prvorođene dječake, pa čak i kada usporedimo braće i sestre” – napisali su autori u studiji.

Veza između rođenja djece i zločina

Dakle, zašto poredak rođenja utječe mogućnost pojave kriminaliteta?

Autori istraživanja teoretiziraju da bi taj veći rizik od delinkvencije mogao biti posljedica činjenice da djeca koja su rođena kasnije od svoje braće i sestara nisu pridobila fokus na njih same kao njihova starija braća i sestre. Kao rezultat toga, oni mogu djelovati kao način da bi pridobili usredotočenje na njih.

Autori također ukazuju na činjenicu da roditelji odvajaju više vremena od posla kada imaju svoje prvo dijete u usporedbi kad imaju drugo dijete. Drugorođena djeca ne samo da se natječu sa njihovom starijom braćom za pozornost, nego se natječu i sa njihovim karijerama i drugim odgovornostima.

Drugim riječima, na najstarije dijete se troši više vremena za razvoja od strane roditelja, što pak više utječe na njihovo zrelije ponašanje.

Drugorođeno dijete s druge strane će gledati na starije dijete u školskoj dobi kao uzor i ono će po prirodi biti impulzivnije i egoističnije.

Ne čudi što su prethodna istraživanja otkrila da najstarija braća i sestre imaju tendenciju da budu pametnija od svojih mlađih sestara i braće. Razlog? Roditelji, naravno, provode više vremena sa svojom prvom djecom – dajući im svoju neopredijeljenu pozornost.

Jesu li roditelji izgubili entuzijazam nakon prvog djeteta?

Mnogi roditelji u studiji su priznali da su manje oduševljeni aktivnostima prema ostaloj mlađom djecom.

Koje vrste aktivnosti, pitate? Pa, priče prije spavanja, zanatske i instrumentalne aktivnosti – su upravo one vrste stvari koje pomažu povećati inteligenciju.

Nadalje, neke su majke priznale da nisu bile stroge prema sebi tijekom naknadnih trudnoća. Drugim riječima, možda su radile stvari poput pijenje alkohola i pušenja. Ti su izbori mogli pridonijeti nepovoljnim ishodima za njihove bebe.

No, prije nego što roditelji započnu paniku, postoje i dobre vijesti. Samo mali postotak djece, možda 1 na 10 ili 20 će upasti u stvarne nevolje, kažu znanstvenici.
 
NoviSvjetskiPoredak.com