Kad je 1996. radio za Crveni križ u Jugoslaviji, MacLeod je čuo za noćni klub “Florida 2000″ u bosanskom gradu Zenici, gdje su prostitutke radile od 14 godina starosti

Hrabri zviždač je izašao u javnost tvrdeći da su Ujedinjeni narodi, Oxfam i Zaklada Clinton organizirali trgovinu djecom i prodavali ih za seks.

Prema riječima bivšeg načelnika UN-a Dr. Andrew Macleoda, glavne međunarodne agencije za pomoć su odgovorne za krijumčarenje djece za prostituciju u mnogim zemljama u kojima djeluju.

Govoreći za Daily Mail, bivši šef UN-a je priložio grafičke dokaze kako bi dokazao da dobrotvorne organizacije širom svijeta, uključujući Zakladu Clinton, imaju neproporcionalno veliki broj pedofila i krivi su za trgovinu seksom.

On tvrdi da je britanska Nacionalna kriminalistička obavještajna službu upozoravala i prije 20 godina da su dobrotvorne udruge organizirale pedofilske lance koji preplavljivali zemlje u razvoju.

Nacionalna kriminalistička obavještajna službu je rekla je da pedofili rade za međunarodne dobrotvorne organizacije kako bi imali pristup djeci. Priroda struke (navodno pružanje humanitarne pomoći) također je osiguravala krinku za pedofile.

Ali, prema MacLeodu, ta su upozorenja zanemarena, možda zato što je do tada već bilo prekasno …

MacLeodove riječi upropaštavaju industriju humanitarne pomoći:

“Oni koji to ne priznaju ili lažu kroz zube ili imaju glave zakopane tako duboko da je njihovo neznanje namjerno.”

Nadalje tvrdi da je taj problem “poznat u zajedničkim krugovima organizacija humanitarne pomoći već gotovo 30 godina”.

Kad je 1996. radio za Crveni križ u Jugoslaviji, MacLeod je čuo za noćni klub “Florida 2000″ u bosanskom gradu Zenici, gdje su prostitutke radile od 14 godina starosti.

Ovim djevojkama je trgovano od strane UN-a za njihovo osobno zadovoljstvo, iz susjedne nacije Moldavije.

MacLeod je bio svjedok kada je službenica UN-a Kathryn Bolkovac pokušala to tada razotkriti. Najprije je skinuta sa položaja, a potom je dobila otkaz. Pokrenuta je kampanja kako bi joj se začepila usta i uništila njezinu vjerodostojnost. U 2010. njezina priča je pretvorena u film “Zviždač”, u kojemu glumi Rachel Weisz.

Radnici humanitarnih pomoći obično zarađuju 30.000 funti godišnje, ali rade u zemljama gdje godišnja zarada može iznositi samo 300 funti. To im daje ogromno relativno bogatstvo, omogućavajući im da žive poput kraljeva, sa tipičnim perverznim ukusom plemića.

Pedofili dobivaju ogroman utjecaj preko moćnih međunarodnih organizacija, poput UN-a ili Oxfama koje su savršene platforme za orkestrirana zlostavljanja i iskorištavanja ljudskih bića, posebno najugroženijih u društvu – djece.

MacLeod je očito bio potaknut otkrićima djelovanja Oxfamovih radnika koji su zapošljavali dječje prostitutke na Haitiju još 2011. godine.

Daily Mail je proveo istragu i razotkrio veliki apartman gdje su živjeli radnici Oxfam-a u kojem su provodili vrijeme u „Kaligulinim orgijama.”

Oxfam je 2011. godine istraživao ove slučajeve, ali nije spominjao seksualno zlostavljanje, već je samo pružio uvjerenja o nepravilnostima koje “nisu bile financijske”.

Poslali su stručnog istražitelja na Haiti kako bi saznali što se dogodilo, ali kad im se nije svidjelo ono što je otkrio, završili su to istraživanje procesuiranjem istražitelja zbog prijevare!

Je li to isti uzorak ponašanja ovih organizacija kao i u Jugoslaviji i kod Kathryn Bolkovac – uništiti istražitelja kako bi zaštitili zločine?

Sedam godina poslije Oxfamov veo se raspao.

Glumica Minnie Driver je prekinula veze sa Oxfamom i odustala od uloge “veleposlanika” u dobrotvorne svrhe.

U međuvremenu je Oxfamov međunarodni predsjednik uhićen zbog prijevare u Gvatemali.

Budući da su te strašne istine otkrivene u javnosti, ista javnost čije su donacije neophodne za opstanak međunarodnih tvrtki za pomoć, je iznenada postala vrlo tupa. (John White,YNW)
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Socijano ugroženi bi u Hrvatskoj uskoro mogli računati na sistem doniranja hrane, koji će godišnje spasiti i do pola milijuna tona hrane koja se do sada bacala

Iako je u Hrvatskoj doniranje hrane bilo zakonom zabranjeno, zbog čega je jedan zagrebački pekar i kažnjen svotom od 30,000 kuna, kultura doniranja hrane ipak postoji. Tako mnoge pekarnice imaju praksu dijeljenja kruha nakon radnog vremena, a odnedavna kupci mogu ostaviti novac za ‘kruh za poslije’ koji se sprema na posebnu policu za socijalno ugrožene građane/ke.

Odluka vlasnika pekarnica da doniraju kruh potrebitima umjesto da ga bacaju definitivno je humanitarna, ali do sada nije bila legalna.

Kako prenosi AlJazeera, nakon što je na snagu stupio novi Zakon o poljoprivredi, Ministarstvo je načinilo i pravilnik o doniranju hrane u kojem će biti definirani svi uvjeti, načini i kriteriji za doniranje hrane.

“Zakonom o poljoprivredi se po prvi se puta u Republici Hrvatskoj daje osnova za uspostavu sustava za doniranje hrane i to sa ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći socijalno ugroženima i osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama. Ujedno je i postavljen temelj za donošenje propisa kojim bi se regulirao način doniranja hrane i hrane za životinje”, kažu iz Ministarstva.

Loša ekonomska situacija dovela je u Hrvatskoj do znatnog povećanja broja socijalno ugroženih osoba, kojima država ovime nastoji pomoći. Dobrovoljne organizacije i udruge nastoje pomoći prikupljanjem raznih potrepština, pa tako i hrane. No, hrana je, za razliku od, primjerice odjeće, osjetljiva kategorija, pa u Ministarstvu smatraju da tu treba uvesti i reda.

Tako su prvi korak za omogućavanje razmjene hrane između donatora i potrebitih organizirani sustavi doniranja hrane, takozvane ‘Banke hrane’ koje su već uspostavljene u nekim zemljama Europske unije, poput Francuske.

U sustavu je posebno važna uloga ‘Banke hrane’, što je kolokvijalni naziv za posredničko tijelo koje u različitim državama različito funkcionira. U Hrvatskoj će ona, u prvoj fazi, biti središnje administrativno tijelo pri Ministarstvu poljoprivrede.

‘Banka hrane’ tako bi trebala biti zadužena za primanje donacija od donatora, te zaprimanja potreba humanitarnih organizacija te usmjeravanja donacija. Pritom uloga posredničkog tijela, napominju u Ministarstvu, podrazumijeva ne samo koordinaciju nego i kontrolu kvalitete, osiguranje transparentnosti sustava i praćenje troškova.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(voxfeminae.net/uredio:nsp)