Da li nas meso, kobasice, slanina, hrenovke, paštete hrane ili od nas prave onkološke pacijente?

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ta hrana može izazvati rak, uznemirenost se nastanila u svaku srpsku kuću!

Mi priskaču u pomoć i donosimo vam kratki vodič za izbjegavanje opasnosti koje se kriju u omiljenoj nam hrani. Istražili smo u kojim slučajevima slaninice, kobasice, hrenovke, paštete i šnicle nikako ne bi trebalo spustiti u košaricu!

Da biste i vi znali što kupiti, ponesite za početak lupu u trgovinu (šala jeste, ali samo djelomično, jer su slova nadeklaracijama stvarno presitna).

Potom upamtite ove korisne savjete liječnika veterinarske medicine, bivšeg saveznog veterinarskog inspektora.

Od najvećeg značaja je da čitamo deklaracije. Prvi razlog da ne kupite kobasice, hrenovke i salame jeste ako na deklaraciji stoji oznaka MSM. To znači da je meso strojno separirano, samljeveno s kostima, u kojima su deponirani svi antibiotici, hormoni, teški metali i ostali otrovi koje je životinja tijekom života pojela.

Isto vrijedi kada na deklaraciji pronaći emulgatore nitrite koji su obilježeni E249, E250, E251 i E252.

Štetni su zato što s aminokiselinama iz mesa stvaraju kancerogeno spoj nitrozamin. Odmah vratite na policu kobasice, hrenovke, salamu i paštetu ako ste na deklaraciji uočili polifosfate koji se obilježavaju E451, E452 i E453 jer su genotoksični ili narodski rečeno, oštećuju nam gene.

Posebno vodite računa da ne jedete niti jedan proizvod koji sadrži E407, kako se obilježava karagenan. On se lijepi za zidove crijeva, stvara ranice koje se poslije mogu pretvoriti u rak debelog crijeva – upozorava taj stručnjak.

Kako dodaje, ako ste pročitali da neki od proizvoda sadrži poboljšivač okusa - glutaminat, to je dokaz da u njemu nema mesa.

Sve što smo naveli odnosi se na trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Kada je meso u pitanju, ako kupujete, primjerice, svinjske šnicle, obratite pažnju da li je meso prošarano žilicama masti ili ne. Ako jeste, te životinje i nisu tako loše hranjene. Ukoliko nema ni grama bijele masnoće, a vodica curi iz njega, dokaz je da su svinje, uz hranu, dobivale hormon rasta i antibiotike. Spremanje mesa trebalo bi biti tako da ne zagori.

U toj zagoreloj masi pojavljuje se spoj dioksin, koji je kancerogen. Najbolje je kuhati ga, peći zavijenog u foliju u pećnici ili teflonu, u ulju, a može i na električnom roštilju. Ako netko voli baš miris dima, može peći meso i na roštilju na ugljen.

Pritom voditi računa da se meso stavlja na rešetku kada ugljen prestane dimiti i kada se stvori jak žar – objašnjava stručnjak i za kraj zaključuje da djeci svakako ne bi trebalo davati prerađevine, naročito ne paštete i hrenovke.

Na kraju, paštete uz malo truda možete napraviti i sami!
 
(alo.rs/uredio:NSP)

Da li nas meso, kobasice, slanina, hrenovke, paštete … hrane ili od nas prave onkološke pacijente?

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ta hrana može izazvati rak, uznemirenost se nastanila u svaku kuću!

Mi priskačemo u pomoć i donosimo vam kratki vodič za izbjegavanje opasnosti koje se kriju u omiljenoj nam hrani. Istražili smo u kojim slučajevima slaninice, kobasice, hrenovke, paštete i šnicle nikako ne bi trebalo spustiti u košaricu!

Da biste i vi znali što kupiti, ponesite za početak povećalo u trgovinu (šala je, ali samo djelomično, jer su slova na deklaracijama stvarno presitna).

Od najvećeg značaja je da čitamo deklaracije. Prvi razlog da ne kupite kobasice, hrenovke i salame je ako na deklaraciji piše oznaka MSM. To znači da je meso strojno odvajano, samljeveno sa kostima, u kojima su deponirani svi antibiotici, hormoni, teški metali i ostali otrovi koje je životinja tijekom života pojela.

Isto vrijedi kada na deklaraciji pronađete emulgatore nitrite koji su obilježeni sa E249, E250, E251 i E252.

Štetni su zato što s aminokiselinama iz mesa stvaraju kancerogeni spoj nitrozamin. Odmah vratite na policu kobasice, hrenovke, salamu i paštetu ako ste na deklaraciji uočili polifosfate koji se obilježavaju E451, E452 i E453 jer su genotoksični ili narodski rečeno, oštećuju nam gene.

Posebno vodite računa da ne jedete nijedan proizvod koji sadrži E407, koja označava spoj karagenan. On se lijepi za zidove crijeva, stvara ranice koje se poslije mogu pretvoriti u rak debelog crijeva.

Ako ste pročitali da neki od proizvoda sadrži poboljšivač okusa – glutaminat, to je dokaz da u njemu nema mesa.

Sve što smo naveli odnosi se na trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Kada je meso u pitanju, ako kupujete, primjerice, svinjske šnicle, obratite pažnju da li je meso prošarano žilicama masti ili ne. Ako je, te životinje i nisu tako loše hranjene. Ukoliko nema ni grama bijele masnoće, a vodica curi iz njega, dokaz je da su svinje, uz hranu, dobivale hormon rasta i antibiotike. Spremanje mesa trebalo bi biti tako da ne zagori.

U toj zagorjeloj masi pojavljuje se spoj dioksin, koji je kancerogen. Najbolje je kuhati ga, peći zavijenog u foliju u pećnici ili teflonu, u ulju, a može i na električnom roštilju. Ako netko voli baš miris dima, može peči meso i na roštilju na ugljen.

Pritom vodite računa da se meso stavlja na rešetku kada ugljen prestane dimiti i kada se stvori jak žar – i za kraj zaključujemo da djeci svakako ne bi trebalo davati prerađevine, naročito ne paštete i hrenovke.

Na kraju, paštetu uz malo truda možete napraviti i sami!
 
(alo.rs/uredio:nsp)

Želite li saznati što se nalazi u hrenovkama koje jedete za doručak? Pazite što želite

Neki proizvođači hrenovki imaju upitan pedigre. Naime, novo izvješće Clear Fooda, online vodiča hrane otkriva potkrijepljene činjenice onoga što jedemo kada jedemo hrenovke.

Istraživanje koje je provela američka tvrtka Clear Foods pokazalo je da se u dva posto uzoraka hrenovki i u dvije trećine vegetarijanskih alternativa ovim proizvodima nalazi ljudska DNK. 

Ipak, to je samo djelić krajnje neugodnih otkrića do kojih je došla ispitujući kvalitetu 345 hrenovki i kobasica 75 različitih marki. Zagađivače su pronašli u čak 21 uzorku, a ukupno 14,4 % posto su ocijenili kao “problematične” na ovaj ili onaj način.

“Sredinom 19. stoljeća u Americi kružile su glasine da neki mesari prave jeftine kobasice slične frankfurtskim od mljevenog psećeg mesa. Iako to nitko nije mogao sa sigurnošću potvrditi, pitanja o hrenovkama, stara su koliko i same hrenovke, a sumnje nisu potpuno neutemeljene”, navodi se u izvještaju tvrtke. 

Clear Food – online vodič hrane, koji koristi ‘genomsku tehnologiju’ za ispitivanje namirnica po sastojcima, pronašao je i ljudski DNA u 2% uzoraka hrenovki kao i u dvije trećine uzoraka vegetarijanske hrane.

Zamjenski problemi pronađeni u uzorcima

Nabrojan je iznenađujući broj zamjena ili neočekivanih sastojaka. Pronađeni su dokazi o mesu koji nisu navedeni na deklaracijama, odsustvo sastojaka nabrojenih na deklaracijama, te meso u nekim vegetarijanskim produktima.

Higijenski problemi pronađeni u uzorcima

Clear Food pronašao je ljudsku DNA u 2% uzoraka, te dvije trećine uzoraka s ljudskom DNA prisutnom u vegetarijanskim produktima.

Pronađeni su dokazi o postojanju piletine (u 10 uzoraka), govedina (u četiri uzorka), puretina (u tri uzorka) i janjetina (u dva uzorka) u proizvodima koji nisu trebali sadržavati ove sastojke.

Svinjetina je posebno nedobrodošla zamjena u bilo kojoj hrani ako se smatra da značajan broj ljudi ne jede svinjetinu iz vjerskih razloga. Clear Food pronašao je svinjetinu kao zamjenu u 3% testiranih uzoraka. U većini slučajeva, svinjetina je pronašla način kako da dođe i u pileće ili pureće kobasice. Svinjska zamjena problem je u proizvodima diljem cjenovnog spektruma u različitom društvu trgovina, piše ClearFood.

Nadalje, deklaracije na hrenovkama pretjerane su s količinama bjelančevina ‘za čak 2,5 puta’.

Ostala važna otkrića uključuju:

• 2% svih uzoraka sadrži ljudski DNA

• 10% vegetarijanskih proizvoda sadrži meso

• 4 od 21 testiranih uzoraka vegetarijanskih uzoraka, odnosno 67% ima higijenskih problema

• No, Clear Foods pronašao je da ‘postoji nemali broj proizvođača hrenovki, velikih i malih, koji proizvode veoma kvalitetne hrenovke s integritetom’
• svinjetina je provađena u “kosher” hrani
  

• Deklaracije na pakiranjima hrenovki pretjeruju s količinom bjelančevina u proizvodu ‘za čak 2,5 puta’.

Kratka povijest hrenovki

Kobasice spadaju među najstariju hranu na svijetu koja se priprema. Grčki bard Homer u Odiseji je pisao o crnom pudingu i krvavoj kobasici još prije 3 000 godina.

Predak moderne hrenovke je frankfurter, kuhana kobasica od svinjetine uvučena u ovčje crijevo. Povijesni trag frankfurterica seže u 13. stoljeće u njemačkom Frankfurtu na Maini iz jedne mesnice. 1860., kobasice s imigrantima iz Njemačke dobivaju ‘američko prebivalište’. Hrenovkama je dodan komad kruha čime je nastao hot dog, dio američke kulture. Na prijelazu na 20. stoljeće Amerikanci su hot dogove mogli naručivati na utakmicama baseballa.

Kako se rade hrenovke (uznemirujući video):
 

 
(lijecnik.hr,b92.rs)

Znate li razliku između namirnica s malo dodatnih masti i šećera i namirnica koje sadrže opasne kancerogene tvari koje mogu izazvati dugoročnu štetu vašem zdravlju? Postoji sedam ultrakancerogenih namirnica koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to:

Mesne prerađevine

Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijev nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe.

Studija koju je 2005. godine provelo Havajsko sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67% posto.

Hrenovke se, na primjer, prave od dijelova životinjskih organa, živčanog tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova životinje. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su najvjerojatnije hranjene žitom pomiješanim s hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim tvarima.

Nakon detaljnog pregleda više od 7.000 kliničkih studija, koje pokrivaju veze između prehrane i raka, Svjetski fond za istraživanje raka je objavio da bi potrošači trebali prestati s kupnjom i konzumiranjem mesnih prerađevina do kraja života.

Ove prerađevine uključuju: slaninu, kobasice, hrenovke, zapakiranu šunku, parizere, salame, ali i sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.

Gazirana pića

Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i umjetnih sastojaka koji nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano piće sadrži oko 70 grama šećera.

Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i “regularna” gazirana pića imaju isti utjecaj na zubni sjaj kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osjetljivosti zuba i pojave karijesa unatoč dobroj oralnoj higijeni.

Istraživanje koje je proveo University of Minnesota pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića tijekom tjedna, skoro udvostručuju rizik od dobivanja raka gušterače.

Gazirana pića tamne boje sadrže kemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol, nusprodukt kemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila umjetna boja. Istraživanja povezuju 4-MEI s rakom.

Pored toga, mnogobrojna istraživanja povezuju gazirana pića s pretilošću.

Čips

Pun je trans-masti odnosno hidrogenizirane biljne masti, ugljikohidrata, natrija, pojačivača okusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može uzrokuje začepljenje arterija.

Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično uzrokuje stvaranje kancerogenih tvari, kao što je akrilamid koja se također nalazi i u cigaretama.

Prema profesoru Deila Harris s američkog sveučilišta Clark, akrilamid izaziva nekoliko stotina tisuća slučajeva raka godišnje.

Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans-masti može sadržavati akrilamid.

Kokice za mikrovalnu

Prema istraživanja američkog sveučilišta UCLA, kemikalije koje se nalaze u unutarnjem omotaču vrećice, uključujući perfluorooktansku kiselinu, dio su klase spojeva koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi.

Tijekom istraživanja, ustanovljeno je da kemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače. Prilikom spremanja u mikrovalnoj, kemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica.

Većina proizvođača je obećala da će izbaciti ovu kiselinu do 2015. godine.

Uzgojeni losos

On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u usporedbi s “divljim” lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih zagađenja, kao što su polihlorovanim bifenilima, kancerogene tvari i razne pesticide, od kojih je najčešći dihlor-difenil-trikloretan.

Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet mjeseci, bez straha da će se povećati rizik od raka.

Ribe iz uzgoja se obično liječe visokom dozom antibiotika.

Jabuke i druge vrste “prljavog” voća

Prema istraživanju američke radne grupe za okoliš, namirnice koje u prosjeku sadrže najviše pesticida su jabuke. Sadržaj pesticida u više od 700 testiranih uzoraka iznosi 98% posto.

Ostale visoko kontaminirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krumpir i naranče.

Od testiranih uzoraka, više od 90% posto sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a pojedina istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije i hiperkinetičkog poremećaja kod djece.

Dakle, vodite računa da dobro operete voće i povrće prije nego ih servirate u tanjur.

Konzervirani paradajz

Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A, kemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma.

Istraživanja povezuju ovu kemikaliju sa srčanim oboljenjima, oštećenjima crijeva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima.

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu A je vrlo raširena u cijelom svijetu. Iako sve konzervirane namirnice nisu zabrinjavajuće, konzervirani paradajz je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti neprijateljska kemikalija zadržava u njemu.

Litra konzerviranog paradajza obično sadrži oko 50 mcg bisfenola A, a to je dovoljno visok nivo koji može utjecati na ljude, posebno na djecu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com