Mnogi od nas su spremni trpjeti neku manje ukusnu hranu u ime dobrog zdravlja – ali postoji nekoliko slučajeva u kojima stvarno možemo imati i jedno i drugo, a tamna čokolada je jedna od onih namirnica koje imaju izvrstan okus, dok je izuzetno korisna

Zapravo, ona može biti savršena prirodna superhrana.

Zanimljivo je da se čokolada u novije vrijeme više tretira kao hrana za uživanje, nešto što ljudi jedu kada im je loš dan ili za nagradu ili proslavu. No ta se činjenica počinje mijenjati s pojavom sve više studija koje ukazuju na nezinu ogromnu moć u poboljšanju vašeg zdravlja na nekoliko važnih načina.

Zdravlje mozga

Na primjer, neke studije pokazuju da vas crna čokolada može učiniti pametnijim. Tako je! Starije osobe koje su sudjelovale u studiji konzumirale su tamnu čokoladu i imale su značajno više rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti i imale su smanjen rizik od opadanja kognitivnih sposobnosti.

U međuvremenu, druge studije su pokazale da tamna čokolada povećava brzinu obrade podataka, memoriju, jezik i izvršne funkcije kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem – što je značajan nalaz kada uzmete u obzir da trenutno ne postoje lijekovi za učinkovito liječenje te bolesti. Nemaju koristi od nje samo stariji ljudi. Studenti koji su jeli tamnu čokoladu zabilježili su značajno povećanje rezultate na testovima pamćenja.

Zdravlje srca

Zdravlje srca danas je glavna briga s obzirom na njezinu prevalenciju i nezdrav životni stil modernog vremena, ali sada istraživači otkrivaju da tamna čokolada može biti spasitelj u tom pogledu.

Kada su studije pokazale da flavanol u čokoladi povećava razinu dušikovog oksida, pomažući krvnim žilama da se šire, znanstvenici su počeli pobliže razmatrati njegove prednosti za zdravlje srca, a ima ih mnogo. On može spriječiti koronarne bolesti srca, moždani udar i kardiovaskularne bolesti, osim što vas štiti od srčanog udara.

Tamna čokolada može značajno sniziti krvni tlak, čak i kod onih koji su pretili. Poboljšava elastičnost vaših arterija i protok krvi, osim što pogoduje većim razinama ateroskleroze i kolesterola.

Raspoloženje

Ta radost koju dobivate od jedenja čokolade ne proizlazi samo iz njezina dobrog okusa. Tamna čokolada ublažava tjeskobu, stres i negativno raspoloženje stvarajući osjećaj zadovoljstva i smirenosti.

U studijama, oni koji su jeli tamnu čokoladu imali su niže razine hormona stresa poput adrenalina i kortizola kada su bili izloženi stresu. Također može smanjiti mentalni umor i dati vašem mozgu energiju.

Dijabetes

Može zvučati protuintuitivno kada kažete da bi dijabetičari trebali jesti čokoladu, ali kada se ispravno razmisli o ovoj bolesti, postoje neke važne prednosti.

Tamna čokolada zapravo poboljšava šećer u krvi tako što značajno smanjuje inzulinsku rezistenciju, a istovremeno povećava osjetljivost na inzulin. Ona također pomaže onima koji su pretili smanjujući im šećer u krvi. Oprez leži u tome što dijabetičari ne smiju konzumirati tamnu čokoladu u obliku deserta. Važno je potražiti čistiju čokoladu što je više moguće, što znači da ona mora imati gorak okus.

Znati izabrati pravu tamnu čokoladu

Ako želite konzumirati tamnu čokoladu zbog njenih zdravstvenih dobrobiti, vjerojatno ste već shvatili da kriška čokoladne torte smotana u glazuri nije način na koji bi mogli pomoći našem zdravlju. Ako kupujete čokoladu u dučanu, morate paziti koje je vrste.

Morate se odlučiti za vrstu sa niskom razinom šećera i visokim udjelom u kakau. Najnutritivnije tamne čokolade također su najgorče, pa počnite sa 70 posto udjela kakaa i idite prema 85 posto. Možete uživati​u kockici tamne čokolade kakva jest, ili možda razmisliti o otapanju i umakanju druge hrane bogate antioksidansima, kao što su jagode ili borovnice.

Bogata sa flavonoidima, polifenolima, katehinima i antioksidansima, tamna čokolada je hranjiva kao i što je ukusna, stoga je postavite na vrh popisa za kupovinu zdrave hrane!

Novi-Svjetski-Poredak.com

Za mnoge ljude, centar prehrane je više u kalorijama nego što je u vitaminima i mineralima. No, kao što znanost nastavlja potvrđivati, stanje prehrane ovisi daleko više o drugim stvarima nego samo o količini energije koju konzumirate

Medicinska i farmaceutska industrija, zajedno sa tvrtkama farmaceutskih kompanija, rade na smanjivanju potrebe za dobrom prehranom za ljudsko zdravlje.

Bilo da se radi o mantrama kao što su „kalorije, kalorije“ i matri puput „ako se uklapa u vaš životni stil“ ili kroz korumpiranu znanost o hrani, postoji masovna kampanja kojom se potrošači drže u mraku kada je riječ o pravoj prehrani.

Postoji nekoliko mikronutrijenata koje ljudsko tijelo treba da bi se razvijalo i opstalo. A kako nova otkrića pokazuju, neuspjeh u zadovoljavanju potreba mikroelemenata u tijelu može biti fatalan – pogotovo ako ne dobivate dovoljno vitamina C.

Nedostatak vitamina C ubija

Tim arheologa nedavno je utvrdio da je jedno cijelo drevno selo uništeno skorbutom – opasnim zdravstvenim stanjem uzrokovanim nedostatkom vitamina C.

Autorica studije Vera Tiesler sa Sveučilišta Autonma sa Yucatana u Meksiku izvještava da su mnoge bolesti pogodile rane španjolske naseljenike grada nazvanog La Isabela, čiji se ostaci nalaze u današnjoj Dominikanskoj Republici.

Masivni valovi bolesti, u kombinaciji s izgladnjivanjem i drugim čimbenicima, na kraju su doveli do napuštanja grada La Isabela.

Analize kostura koje je vodila Tiesler su pokazale da su rani doseljenici patili od teškog skorbuta. Povijesni nedostatak vitamina C koji je otkriven je također učinio ljude iz grada La Isabele osjetljivijima na mnoge druge bolesti i bolesti.

Iako je zemlja bila bogata tropskim plodovima punim vitamina C, stručnjaci tvrde da su se doseljenici usredotočili na to da svoj novi grad naprave po uzoru gradova u Španjolskoj.

Povjesničarka Allyson Poska sa Sveučilišta Mary Washington u Virginiji komentirao je: “To su ljudi koji su planirali doći i sagraditi svoje naselje baš kao i u Španjolskoj. Oni su se nastanili i rekli: ‘Ja ću samo jesti ono što znam jesti’, baš kao i mnogi ljudi. I tako su platili cijenu.”

Prehrana je bitna

Vitamin C je neophodan za mnoge biološke funkcije;. On podržava imunološki sustav, potiče zacjeljivanje rana i zdravlje tkiva, i još mnogo toga. Nedavne studije su otkrile da vitamin C čak može pomoći u smanjenju nastanka katarakte.

Stručnjaci također sada stavljaju naglasak na vitamin C što se tiče zdravlja srca. Znanstvenici su nedavno otkrili da konzumacija vitamina C može utjecati na smanjenje rizika od koronarne bolesti srca, što je za to kao glavnog uzroka prerane smrti, velika vijest.

Autorica studije Camilla Kobylecki, liječnica na Odjelu za kliničku biokemiju, Herlev i bolnice Gentofte, izjavila je da su oni s najvišim unosom voća i povrća imali 15 posto manji rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti te su imali 20 posto manje rizika od prerane smrti u usporedbi s onima koji vrlo rijetko jedu voće i povrće.

Istodobno su otkrili da je smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti povezan s visokom koncentracijom vitamina C u krvi iz voća i povrća.

Mnoga od kroničnih stanja i bolesti koje danas pogađaju svijet mogu se spriječiti pravilnom prehranom i promjenama zdravog načina života. Ono što stavite u svoje tijelo ili će pomoći u borbi protiv bolesti ili će uzrokovati bolesti.

Zagovornici današnje mainstream medicine i prehrambene mainstream industrije namjerno zamagljuju vezu između prehrane i zdravlja jer zdravi ljudi nisu profitabilni pacijenti.

Većina zdravstvenih stručnjaka je spremna priznati da će konzumiranje veće količine voća i povrća pomoći u sprečavanju bolesti – ali se nitko ne usudi reći da je prehrana lišena vrijednih hranjivih tvari potencijalni uzrok bolesti.

Priznavanje te činjenice značilo bi priznanje da suvremena prehrambena industrija zapravo čini ljude bolesnima, a korporativni birokrati si to ne mogu dopustiti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Postoje vjerojatno najgori mogući načini za uništavanja prehrambene vrijednosti hrane i neizravno vašeg zdravlja

Stručnjaci upozoravaju da nema bržeg načina uništavanja hranjivih tvari u vašoj hrani od zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici.

Dani kuhanja svježe i cjelovite hrane na štednjaku ili u pećnici izgledaju kao davno prošlo vrijeme. Sada samo umetnete popularnu hranu u mikrovalnu pećnicu i pričekajte nekoliko minuta.

Ali mikrovalovi ne zagrijavaju samo hranu. Također mijenjaju okus i teksturu, pretvarajući hranu u gumiranu i neukusnu masu bez mirisa.

Ipak, ljudi su se priviknuli na te nedostatke jer je takva hrana prikladna, brza i jednostavna. Također im je rečeno da grijanje mikrovalovima ne oštećuje hranjive tvari u hrani, tako da još uvijek mogu dobiti hranjive tvari koje su im potrebne.

Međutim, nova istraživanja pokazala su da hrana koja se zagrijava u mirkovalnoj pećnici nije tako zdrava kao što se reklamira.

Ove su studije pokazale da mikrovalna energija oštećuje važne hranjive tvari u hrani, čineći obroke manje hranjivijima nego što je vjerovalo.

Mikrovalna hrana može izgubiti gotovo sve svoje hranjive tvari

Istraživanje Sveučilišta u Teksasu (UT) iz 2008. godine pokazalo je da minerali koji se nalaze u svježim proizvodima mogu biti uništeni za čak 40 posto nakon izlaganja mikrovalnoj energiji. Proteini su bili uništeni na isti način.

Čak i ranije u 1999. godini, skandinavski su istraživači analizirali šparoge prije i poslije kuhanja u mikrovalnoj pećnici. Izvijestili su da proces mikrovalnog zagrijavanja uvelike smanjuje količinu vitamina prisutnih u povrću.

Zatim je eksperiment iz 2001. godine istraživača sa Državnog sveučilišta iz Pennsylvanije pokazao da je izlaganje češnjaka na samo jednu minutu mikrovalnoj energiji uništio sve ljekovite tvari u njemu. Bez ovog moćne bioaktivne namirnice, nećete moći ograničiti širenje raka.

Godine 2003., studija CEBAS-CSIC analizirala je brokulu iz mikrovalne pećnice i izmjerila količinu antioksidansa koji su ostali. Također su kuhali na vatri zasebnu hrpu povrća i podvrgnuli ih istim testovima. Znanstvenici su otkrili da je mikrovalna brokula izgubila gotovo sve antioksidanse.

Također je izgubila mnogo svojih fenolnih spojeva i glukozinolata, biljne spojeve koji nose druge zdravstvene prednosti. Za usporedbu, kuhana brokula je zadržala čak 89 posto svojih antioksidansa.

Prestanite koristiti mikrovalne pećnice i vratite se na tradicionalno kuhanje

Na temelju nalaza ovih i drugih studija možda biste trebali izbjegavati korištenje mikrovalnih pećnica za kuhanje hrane.

Ne samo da preko njih gubite važne hranjive tvari, već biste također mogli konzumirati otrovne tvari koje se stvaraju uz pomoć mikrovalova.

Ako stavite masnu hranu u plastičnu posudu i zagrijete ju u mikrovalnoj pećnici, ona će osloboditi razne toksine koji mogu zagaditi hranu. Dioksini, na primjer, može uzrokovati rak u živim organizmima. Ostali toksini koji se nalaze u plastičnim posudama uključuju benzen, polietilen terpalat, toluen i ksilen.

Ove kemikalije izvedene iz fosilnih goriva su otrovne za ljude. Nadalje, mikrovalna pećnica također formirati radiolitičke spojeve.

Umjesto konzumiranja hranjivih tvari koje nemaju nutritivnu vrijednost iz mikrovalne pećnice, bilo bi puno bolje od kuhate hranu na starinski način. Jedite biljne proizvode koji su svježi, nekuhani ili malo zagrijani.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Svi znamo da je šećer loš za vaše tijelo, ali što se uistinu događa ako previše jedete šećera?

Vaš prvi odgovor bi mogao biti da biste mogli razviti dijabetes tipa 2, što je razlog da izbjegavate šećer poput kuge.

Postoji i veći rizik od pretilosti kojeg uzrokuje redovita konzumacija šećera. Međutim, čak i ako uspijete obuzdati ta dva neugodna ishoda, još jedna nesreća je tu koja vas čeka: prehrambeni manjak osnovnih tjelesnih nutrijenata.

Prehrambeni manjak nutrijenata možda neće zvučati tako veliko u usporedbi s bolestima poput dijabetesa, ali to je zapravo podmukao problem koji može potaknuti niz drugih bolesti.

Potrošnja šećera iscrpljuje i smanjuje apsorpciju važnih minerala i vitamina vašeg tijela, a neki su posebno izloženi riziku kada se previše prepustite šećeru.

Magnezij

Gotovo svaki organ u vašem tijelu treba magnezij, tako da tijelo može imati ozbiljne posljedice. Ovaj mineral je odgovoran za stvaranje proteina, reguliranje mišića i živčanih funkcija, izgradnju kostiju, sintezu DNA i reguliranje razine šećera u krvi, i to nije nešto što ne želite da fali u tijelu.

Nažalost, povišeni inzulin i visok šećer u krvi uzrokovani prehranom bogatom šećerom povećava izlučivanje magnezija iz bubrega i potiče da vaše tijelo počne trošiti svoje rezerve ovog minerala.

Vitamin C

U vašem tijelu, glukoza i vitamin C koriste iste transportere, što znači da se oni u osnovi natječu jedni s drugima u vašem krvotoku. To je problematično jer ljudsko tijelo ne može sintetizirati vitamin C. Kada vaše stanice ne dobiju dovoljno vitamina C, obnova tkiva i imunološke funkcije bit će smanjene.

Vitamin D

Svako tkivo i stanica u vašem tijelu sadrže vitamina D proteinski receptor, a ovaj važan vitamin je koristan za sve vrste tjelesnih funkcija, uključujući održavanje zdravlja zglobova i kostiju i pomaganje funkcioniranju imunološkog sustava.

Sve ovo je izloženo riziku kada jedete puno šećera, pogotovo fruktoze, jer potiče proizvodnju enzima koji u vašem organizmu smanjuje vaše zalihe vitamina D, dok oštećuje funkciju drugog enzima potrebnog za sintetiziranje ovog vitamina.

Većina ljudi već ima nedostatak ovog neizmjerno korisnog vitamina, koji se uglavnom dobiva izlaganjem suncu, tako da svakako ne to želite pogoršati prehranom sa previše šećera. Nedostatak vitamina D također je povezan sa demencijom, upalom i nekim vrstama karcinoma.

Kalcij

Glukoza je također povezana s povećanim izlučivaanjem kalcija iz bubrega. Također potiskuje hormone i inhibira reapsorpciju kalcija.

Osim toga, vitamin A je potreban za apsorpciju kalcija, a kao što je gore spomenuto, šećer također troši zalihe vitamina D. To je loša vijest jer je kalcij vitalan za funkcioniranje živaca i mišića, koagulaciju krvi i zdravlje kostiju.

Krom

Iako vaše tijelo treba samo malu količinu kroma, on je apsolutno neophodan za kontrolu šećera u krvi i metaboliziranje makronutrijenata. Višak šećera može potaknuti izlučivanje kroma, što lako dovodi do nedostatka ovog važnog minerala u tragovima.

Vitamini B kompleks

Konzumiranje visokih količina rafiniranog šećera može iscrpiti vitamine B kompleksa u vašem tijelu. Kada jedete hranu koja sadrži mnogo bijelog brašna i bijelog šećera, vaše tijelo treba dodatne B-vitamine da odradi naporan rad pretvaranja u energiju.

Kao što vidite, opasnosti koje izaziva visoka razina šećera su daleko iznad šećerne bolesti tipa 2. Osim zauzimanja prostora u vašoj prehrani koja je mogla biti posvećena nečemu hranjivijem, šećer zaustavlja vaše tijelo da apsorbira ili se koristi vitaminima i drugim hranjivim tvarima, ugrožavajući vaše zdravlje iz svih kuteva.

NoviSvjetskiPoredak.com

Entomofagija, odnosno jedenje kukaca, možda zvuči ekstremno, ali je zapravo prilično učestala pojava diljem svijeta i to već tisućljećima

U UN-ovom izvještaju se navodi da bi problemi nestašice hrane, dječje pothranjenosti pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi više jeli insekte. Azijci i Afrikanci su odavno prihvatili insekte kao namirnice, ali mogu li zapadne zemlje preboljeti svoju odbojnost prema njima? Da li se stvarno čovječanstvo ne može prehraniti?

Za više od dvije milijarde ljudi širom svijeta insekti su ukusan obrok. Za mnoge Azijce i Afrikance insekti su dio svakodnevne prehrane, navodi se u UN-ovom izvještaju.

Ose, pčele, kukci, mravi i skakavci su bogati proteinima, ima ih u izobilju i imaju mali utjecaj na okoliš u usporedbi sa ostalim životinjskim izvorima hrane, navodi se u spomenutom izvještaju.

Organizacije za prehranu i poljoprivredu kaže da bi uzgoj insekata mogao riješiti problem nestašice hrane, kako za ljude tako i za stoku i bio bi osobito koristan u rješavanju problema dječije pothranjenosti, s obzirom da su insekti vrlo hranjiva namirnica.

Skakavci imaju tri puta više proteina od recimo govedine i sadrže hranjive tvari kao što su cink i željezo. To nije novost u jugoistočnoj Aziji, gdje farme za uzgoj insekata već odavno postoje.

Toliko se hrane baca, a oni preporučuju da se ljudi hrane insektima

Uz rastuću zabrinutost nad neodrživom praksom današnjeg modernog uzgoja i vrlo realnim izgledima da će nestašica hrane i uništavanje okoliša biti neizbježan dio budućnosti, jedenje kukaca će možda biti mudra ako ne i neophodna odluka.

Sveukupno postoji oko 6 do 10 milijuna vrsta kukaca, što predstavlja više od 90% od svih oblika životinjskog svijeta na Zemlji. Od toga je više od 1.900 vrsta jestivih kukaca, a kao dio prehrane su oduvijek uključeni u mnogim kulturama što kod većine zapadnog svijeta izaziva zgražanje i gađenje. Međutim, to su samo predrasude bez ikakvog utemeljenog razloga, ne samo zbog nutritivne vrijednosti kukaca, već i zbog njihovog odličnog okusa.

Ekološki gledano, uzgajanje kukaca za prehranu ima mnoge prednosti:
– u uzgoju emitiraju znatno manje stakleničkih plinova u odnosu na moderni uzgoj stoke
– uzgoj ne zahtijeva čišćenje zemljišta za proširenje proizvodnje
– učinkoviti su u pretvaranju hrane u proteine, primjerice, cvrčci trebaju 12 puta manje hrane nego stoka, te upola manje hrane nego svinje i kokoši za proizvodnju iste količine proteina
– uzgoj može biti vrlo jeftin i ne zahtjevan, što je posebno dobro za uzgoj u najsiromašnijim dijelovima svijeta
– kukci imaju nizak rizik prijenosa bolesti na ljude, za razliku od stoke, svinja i peradi

Nadalje, kukci pripadaju u zdravu hranu, što ih čini odličnom alternativom ostalim izvorima mesa:
– bogati su proteinima i vlaknima te hranjivim tvarima kao što su kalcij, željezo, B vitamin, selen i cink
– dobar su izvori zdravih masti, neke vrste čak imaju slične razine omega-3 masti kao i ribe

Etnomolozi naglašavaju da su upravo neutemeljene predrasude razlog zbog kojeg zapad smatra entomofagiju odbojnom. Naime, smatra se da je jedenje kukaca u nekim zemljama samo jedan od mehanizama preživljavanja, što apsolutno nije točno. Budući da nema razlike između kukaca i ostalih izvora mesa, zbog predrasuda ih se treba pokušati gledati kao “škampe s tla”. Naime, upravo su člankonošci i školjkaši bili hrana siromašnih dok se sada smatraju skupim delicijama. Osim toga, okusom nisu inferiorni, dapače, ozbiljno konkuriraju ostalim okusima mesa.

Dakle, ključ je u prihvaćanju činjenice da su kukci ne samo jestivi i zdravi, već i ukusni. Mnogi kulinarski šefovi kao i proizvođači hrane su odavno svjesni te činjenice i upravo teže pretvaranju “ne jestive” hrane u jestivu. Dobar primjer su alge, koje su prepoznate zbog svoje iznimne nutritivne vrijednosti i danas su apsolutni hit. Ista je stvar i s kukcima, oni postaju delicija. Na primjer, majoneza od larvi pčela nije postala popularna samo zato što je novost, već je prepoznata zbog svojeg jedinstvenog okusa.

Osim toga, trebamo biti svjesni, da svi mi jedemo kukce, bez da to znamo. U vezi toga postoje regulative koje određuju koliko se smije kukaca ili larvi naći u nekom pakiranju neke hrane, koji se tamo nađu još za vrijeme skladištenja. Jasno, nije zgodno da jedemo nešto što ni ne znamo da jedemo, ali to samo pokazuje da zaista nisu štetni.

Najvažnije je da budemo svjesni da će nas do 2050. godine na planetu biti 9 milijardi. Kako bi svi imali dovoljno hrane, trebamo proširiti vidike, ne samo o tome što mislimo da je hrana već i onome što podrazumijevamo pod uzgoj. Kukci mogu igrati dobru ulogu u hrani budućnost, ali se moraju uzgajati na održiv način, a to vrijedi i za bilo koji drugi izvor hrane. U tom smislu, treba se okrenuti poljoprivrednim praksama poput permakulture, koja djeluje u suradnji s prirodom, a ne protiv nje.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(nexus-svjetlost.com,youtube/uredio:nsp)

Suvremeni čovjek u razvijenom svijetu često se hvali kako se hrani bogatije i profinjenije od mnogih siromašnih ljudi danas, i u prošlosti. Međutim, za ovu svoju prednost plaća visoku cijenu – u nepotrebnim bolestima, invalidnosti i preranoj smrti.

U čemu griješimo? Mi danas jedemo previše – previše šećera, previše masnoća, previše nepotrebnog kolesterola i prevelike količine soli. Unosimo prekomjernu količinu kalorija i jedemo prečesto.

Takvo je obilje doprinijelo postavljanju temelja za mnoge bolesti: koronarne bolesti, moždanog udara, visokog krvnog pritisaka, artritisa, šećerne bolesti odraslih – dijabetes, pretilosti i mnogih vrsta raka.

Ove su bolesti krive za tri četvrtine smrtnih slučajeva u razvijenim zemljama. One su povezane sa životnim navikama, a posebno s načinom prehrane.

Prehrana kao uzrok bolesti?

Da li se možda tu misli na pesticide i konzervanse? To možda zvuči nevjerojatno, ali pesticidi i konzervansi se ne nalaze na listi najgorih prijestupnika!

U nastavku izlažemo popis mnogo ozbiljnijih krivaca:

1. ŠEĆER. Nacionalni istraživački savjet SAD-a izvještava da mnogi ljudi uzimaju do 20 posto dnevnog unosa kalorija iz prerađenih šećera i kukuruznih sirupa. Takvi šećeri su prazne, gole kalorije, budući da su lišeni vlakana i hranjivih tvari. Zbog svoje velike kaloričnosti oni su vrlo pogodni za poticanje pretilosti.

2. RAFINIRANE NAMIRNICE. Nekad se smatralo da su rafinirane namirnice dobre jer su iz njih uklonjeni nepotrebni grubi sastojci. Danas znamo kako su vlakna i te kako dragocjena i potrebna jer nas čuvaju od nekih vrsta raka, stabiliziraju šećer i kolesterol u krvi, pomažu nam pri održavanju normalne tjelesne težine i smanjuju pojavu smetnji u probavnom sustavu poput žučnih kamenaca, hemoroida, divertikulitisa i zatvora

3. SOL. Većina stanovnika zapadnih zemalja uzima 10 do 20 grama (dvije do četiri čajne žličice) soli dnevno. To je mnogo više od stvarne potrebe tijela i ta količina soli uvelike opterećuje organizam doprinoseći razvoju visokog krvnog tlaka, raznih srčanih problema kao i nekih bubrežnih bolesti.

4. MASNOĆE. Većina ljudi nije svjesna da svakodnevno preko masnoća unosi prosječno 37 posto kalorija. To je mnogo više nego što organizam može rutinski preraditi. Zbog toga dolazi do štetnih posljedica kao što su začepljenje krvnih žila, impotencije, oštećenje srca i mozga. Prehrana zasićena masnoćama također doprinosi prekomjernoj tjelesnoj težini, pojavi dijebetesa tipa II i određenih vrsta raka.

5. BJELANČEVINE. Jelovnik bogat mesom i drugim proizvodima životinjskog podrijetla nudi više bjelančevina, masnoća i kolesterola nego što ih organizam može iskoristiti. Ljudi u zapadnim zemljama uzimaju dva do tri puta veću količinu bjelančevina od preporučenih vrijednosti. Znanstvenici danas znaju da je to štetno i da bi smanjenje unosa bjelančevina kao i masnoća bitno poboljšalo zdravlje i potaknulo dugovječnost.

6. NAPITCI. Djeca i odrasli ljudi rijetko piju vodu. Umjesto toga, svakog se dana popiju nebrojene litre gaziranih pića, piva, vina, crne kave, crnih čajeva i sokova. Budući da većina ovih pića obiluje kalorijama (iz šećera i alkohola), ona mogu nepovoljno djelovati na razinu šećera u krvi i obezvrijediti napore uložene u kontroli tjelesne težine. Kofein, fosfati i druge kemikalije iz različitih napitaka dodatna su opasnost po zdravlje.

7. GRICKALICE. Prava, prirodna i zdrava hrana zamijenjena je namirnicama umjetnih okusa koje nadražuju i zadovoljavaju izopačeni okus. Osobe svih uzrasta teže za nezdravim grickalicama koje se nude učenicima, studentima, radnicima, a ponekad čak i bolesnicima. Tijekom radnog vremena, pauza za kavu, bombona ili čokoladica uobičajena je navika, ai kod kuće se stalno nešto gricka. Dobro i kvalitetno pripremljeni obiteljski obroci danas su pravi izuzetak. Takvo jedenje između obroka remeti probavu, preopterećuje želudac i česti je uzrok oteknutosti i loše probave.

Postoji li uopće nešto sigurno za jelo? Naravno! Sjetite se voća; stotine različitih plodova zadivljujućih boja, raznovrsnog sastava i obilja okusa. Poslužite se povrćem, salatama, krumpirom. Uključite u svoj jelovnik mahunarke – sve vrste mahunarki, leća, bob, soju – mnoštvo oblika, boja i okusa. Ne zaboravite na žitarice – osnovnu namirnicu pravilne prehrane i zlatni rudnik ukusne i zdrave hrane.

Prehrana s raznolikim biljnim namirnicama pružiće organizmu svu potrebnu masnoću, bjelančevine, biljna vlakna, ugljikohidrate i druge potrebne hranjive sastojke. Ona je, ekološki gledajući, prikladna i najprihvatljivija, a ukoliko se dobro isplanira, može smanjiti materijalne troškove i izdatke za hranu ponekad i za polovicu.

Ali ono što je najbolje jeste njeno svojstvo da usporava i često sprječava pojavu većine smrtonosnih bolesti suvremenog svijeta. Upotrebom namirnica biljnog podrijetla bogatih vlaknima možete jesti veće količine hrane bez bojazni od taloženja nepotrebnih kilograma i uživati ​​u dobrom zdravlju i vitalnosti.
 
(preveo: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)