Ogroman pritisak javnosti, kome je pridodan i nikad veći politički pritisak natjerao je na akciju austrijskog kancelara Werner Faymanna i njemačku kancelarku Angelu Merkel

Migrantima ne dozvoliti ni da dođu do granice Austrije i Njemačke, zadržati ih što dalje na jugu, po mogućnosti u Grčkoj, za što će ta država biti obilno novčano nagrađena, a moguće je i da joj se otpiše dio duga.

Ne uspije li plan o pretvaranju Grčke u veliki logor, svim državama na balkanskoj ruti treba ponuditi financijsku injekciju kako bi iz mase imigranata koji tim putem dolaze do Austrije i Njemačke izdvojile one koji imaju pravo na azil – prave izbjeglice koje bježe od rata – a sve ostale vratile natrag u države iz kojih su došli.

To su detalji “tajnog plana za Balkan” koji su ovih dana usuglasile Njemačka i Austrija, govori njemački novinar Peter plima. Ogroman pritisak javnosti, kome je pridodan i nikad veći politički pritisak, natjerao je na akciju austrijskog kancelara Werner Faymanna i njemačku kancelarku Angelu Merkel, kojoj je jučer stigla kritika i iz svoje vlade kad je ministar prometa Aleksander Dobrint, poručio da je zatvaranje granica neizbježno. Njemačko-austrijski plan sastoji se od dvije točke, a prva i najvažnija je: svim silama štititi granicu Grčke i Makedonije.

Otpis duga Grčkoj

Austrija i Njemačka moraju zaustaviti rijeke migranata pred granicama. Plan je zadržati migrante što dalje, odnosno zadržati ih u prvoj državi u kojoj stupe na europsko tlo, kako kažu i europski zakoni. Neodrživo ih je sve propuštati dalje, i one koji imaju i one koji nemaju pravo na azil. Merkel i Faymann su se složili da je prioritet dobro osigurati i čuvati granice Grčke i Makedonije kako bi spriječili nastavak puta. Kao pomoć, uputile bi se dodatne snage Frontexa, ali i policijske snage drugih država, poput Njemačke i Austrije – objašnjava urednik u časopisu Bild.

Posljedica toga, računa se, bilo bi pretvaranje Grčke u veliki sabirni centar, hot-spot. Tamo bi se razvrstavali migranti te podnosili i obrađivali zahtjevi za azilom. Azil bi se, kako govore zakoni, odobravao samo onima koji mogu dokazati da im je život u domovini ugrožen.

Svi ostali, a riječ je o ekonomskim migrantima, ne bi smjeli dalje, već bi bili vraćeni u države iz kojih dolaze. No pretvaranje države u sabirni cenar opcija je koju su do sad, redom, odbile sve države tzv. balkanske rute. Zašto bi onda Grčka pristala?

Novac. Priprema se obilna novčana pomoć i iz ove dvije države, Astriji i Njemačke, ali i iz Bruxellesa. Siguran sam da će Grčka takvu ponudu prihvatiti. Već se govori da, zauzvrat, Grčka želi i otpis dijela duga – kaže plima. Krajnji rok za uspostavu ovog režima je sredina ožujka. Ako do tada plan ne profunkcionira, Njemačka i Austrija prelaze na drugu točku plana – pritisak na države duž balkanske rute.

Sve bi države morale razdvajati izbjeglice od ekonomskih migranata, od Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Naravno, što južnije, to bolje. Ekonomske migrante bi odmah morali vratiti u države iz kojih su došli. Računa se da su zakoni u tim državama omogućavaju lakšu i diskretniju deportaciju – kaže te dodaje da bi se i tim državama financijski obilno pomoglo.

Iz Austrije stižu vijesti da se profil migranata promijenio: još početkom jeseni, prevladavale su izbjeglice, a sada većinu čine ekonomski migranti. Ta je država 2015. primila 90.000 azilanata, što je tri puta više nego 2014. pa je ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz govori da se tako nešto ove godine ne smije ponoviti.

Pomoć Makedoniji

Najave o strožoj kontroli ulazaka, na primjer nova regulacija koja bi se danas trebala donijeti u Beču, te odlučni signali iz Berlina i Beča da je dosta, trebali bi natjerati sve države s balkanske rute da se “uozbilje” i da, ili zatvore granice, ili ozbiljno pristupe prihvatu i obradi zahtjeva za azil i odmah deportiraju one koji ne ispunjavaju uvjete ili one koji ne žele podnijeti zahtjev u toj državi, već, recimo u Njemačkoj. Cilj je da se prestanu samo propuštati kolone ljudi prema Austriji i Njemačkoj.

U tom smjeru ide i pismo koje je slovenski premijer Miro Cerar poslao svojim kolegama s tzv. balkanske rute i glavnim protagonistima u Bruxellesu. Sve država balkanskoj ruti nose izvjestan teret, kaže u pismu. Grčka je jedna od ključnih igrača, ali već dobiva pomoć i kroz Frontex, kroz “znatna sredstva” te kroz suspenziju povrata migranata.

Slovenski premijer zato poziva da sve EU države pruže pomoć – u opremi ili ljudstvu – makedonskoj Vladi kako bi bolje štitila granicu i sprječavala ilegalne prijelaze. Fokus na Makedoniju ima još jednu svrhu, upozorava Cerar: Djelovanjem na jugu, spriječili bi se mogući konflikti i tenzije između zemalja Zapadnog Balkana i Srednje Europe.
 
(večernji list,kurir.rs,webtribune.rs/uredio:NSP)