Kada je riječ o alternativnim zdravstvenim i poljoprivrednim vijestima, mega gigant Monsanto je više od ponavljajuće teme

Obrazloženje zbog čega je ta multinacionalna agrokemijska i poljoprivredno biotehnološka korporacija takva vruća tema je danas već više nego dovoljno dokumentirano. Tako je dobro dokumentirano da je pokrenut  svjetski globalni prosvjed (marš) u znak prosvjeda protiv stava i postupaka ove tvrtke. Međutim fokus ovog članka je rasvijetliti neke od najvažnijih štetnih proizvoda koji je Monsanto imao u povijesti, od kojih je jedan dio bi već na na tržištu, a neki još uvijek stoje na policama.

Ovdje se nalaze 12 Najužasnijih Proizvoda kompanije Monsanto:

1. Saharin

Što je to? – Obično i jednostavno, saharin je umjetni zaslađivač. Oko od 1800, saharin nije postao popularan kao alternativa za šećer sve do 20. stoljeća – zahvaljujući u velikoj mjeri naporima Monsanto-a čija je početna namjera bila proizvesti saharin za kompaniju Coca-Cola.

Zašto je to loše? – U početku se pohvalila njegovu sposobnost da osigura slatkoću bez kalorija, no nakon toga saharin je pao pod kritiku 1970-ih kada je studija otkrila da saharin izaziva rak u ispitnim štakorima i miševima. Međutim, nakon montiranih pritisaka, studija je zanemarena kao manjkava u svojim zaključcima, sladilo je uklonjeno s popisa kancerogenih tvari NIH-a (Nacinalna Agencija), i danas se može naći u puno hrane koju mi konzumiramo.

Gdje se koristi? Pića, slatkiši, keksi, lijekovi, žvakaća guma, voćni namazi, pasta za zube i još mnogo toga.

2. PCB

Što je to? – PCB (poliklorirani bifenil) pripada obitelji umjentih organskih kemikalija poznatih kao klorirani ugljikovodici. Oni su prvi put korišteni od strane Monsanto-a u 1920. u proizvodnji rashladnih tekućina za široku primjenu električnih transformatora, kondenzatora i elektromotora. Oni su se proizvodili u razdoblju od 1929. do 1979., otkada su zabranjeni.

Zašto je to loše? – PCB je poznat kao uzročnik raka, kao i da doprinosi brojnim štetnim učincima na ljudski imunološki sustav, reproduktivni sustav, živčani sustav i endokrini sustav.

Gdje se koristi? – Zabranjen je od 1979., PCB se više ne koriste, ali njihova šteta i dalje traje kako je studija u  2011. pokazala, da se još uvijek nalazi u krvi trudnica. Prije zabrane, PCB se koristio u proizvodima za široku uporabu kao što su: kabelska izolacija, brtvila, plastika, ljepila i uljane boje.

3. Polistiren

Što je to? – Još se uvijek naširoko koristi i danas, polistiren je sintetički polimer. Proizvodnja polistirena je postala fokus Monsanta 1941. godine.

Zašto je to loše? – Polistiren je bionerazgradiv i odgovoran je za većinu ukupnog opasnog otpada u svijetu. Kronično izlaganje polistirenu također je povezano sa depresijom, glavoboljom, umorom i slabosti.

Gdje se koristi? – Doslovno svugdje, ali najčešće u pakiranjima hrane, gdje je poznat kao stiropor. Polistiren je učvrstio svoje mjesto na tržištu, zato jer je izdržljiviji proizvod od papira i najisplativiji usporedo sa plastikom (koji također nije mnogo bolji za okoliš).

4. Nuklearno oružje

Ne mislim da trebamo puno objašnjavati o tome što ono predstavlja, zašto je loše ili gdje se koristi, ali je zanimljivo znati Monsantov angažman u proizvodnji nuklearnog oružja. Ubrzo nakon što su se stekli laboratorij Thomas & Hochwalt, Monsanto je razvio odjel koji je odigrao ključnu ulogu u projektu Manhattan od 1943. do 1945. godine. Manhattan projekt je bio odgovoran za izradu prve atomske bombe u Drugom svjetskom ratu.

5. DDT

Što je to? – DDT (diklorodifeniltrikloroetan) je najčešće korišteni pesticid dizajniran za borbu protiv malarije koju prenose komarci. Monsanto, slučajno se desilo da je jedan od prvih proizvođača ovog insekticida koji je bio u zadnje vrijeme izložen kritikama i bio pod povećalom.

Zašto je to loše? – Zabranjen u 1972., DDT je vezan za oštećenje jetre, smanjuje reprodukciju kod ljudi i radi privremenu štetu na živčanom sustavu između ostalog.

Gdje se koristi? – Nažalost DDT se održao i više od 15 godina nakon zabrane i još uvijek se nalazi u nekim tlima. Naše izlaganje njemu će više nego vjerojatno doći kroz konzumiranje kontaminirane ribe, usjeva, ili kroz atmosfersko taloženje.

6. Dioksin

Što je to? – Dioksini su skupina kemijski srodnih spojeva koje neki vide kao najotrovniju kemikaliju poznatu znanosti. Monsanto je uključio ovu kemikaliju 1945. godine, kada su počeli promicati upotrebu kemijskih pesticida u poljoprivredi.

Zašto je to loše? – Dioksini su prije svega loši zbog svoje sposobnosti da se akumuliraju u hranidbenom lancu, a izvješće EPA-e je potvrdilo da dioksin uzrokuje rak na ljudima. Znansstvenici kažu da je samo jedna molekula dioksina u ljudskom organizmu dovoljna da stvori tumor.

Gdje se koristi? – Dioksini se primarno nalaze u mesu i mliječnim proizvodima, zbog kako su integrirani oni su postali dio hranidbenog lanca.

7. Agent Orange (Agens Narandžasti)

Što je to? Herbicid/defoliant koji se prvenstveno koristio kao oblik kemijskog ratovanja tijekom rata u Vijetnamu. Monsantu se je jednostavno dogodilo da je bio jedan od dva najveća proizvođača ovog smrtonosnog oružja.

Zašto je to loše? – Agent Orange je odgovoran za više od 400.000 smrtnih slučajeva i 500.000 urođenih mana s više od milijun ljudi koji pate od nekih vrsta zdravstvenih problema. Problem Agent Orange-a je ležao u kontaminaciji dioksinom. Nešto što je Monsanto očito znao kada je prodao Vladi SAD-a za uporabu u ratu.

Gdje se koristi? – Implikacije Agent Orange-a u Vijetnamu još uvijek se osjećaju, jer je formalno službeno čišćenje počelo počinje tek 2012. Šokantna napomena je da neke kemikalije u kojima se nalazi Agent Orange se još uvijek može naći u nekim herbicidima koji se koriste i danas.

8. Naftna-bazirana gnojiva

Što je to? – Kao što ime sugerira, naftna-bazirana gnojiva su vrsta gnojiva koja se primjenjuju na tlu ili u biljnim tkivima kako bi se pomoglo njihovom razvoju. Monsanto se uključio u proizvodnju istog u 1955. godine nakon kupnje veliku rafineriju nafte.

Zašto je to loše? – Naftna-bazirana gnojiva su poznata po tome da uništavaju blagotvorne mikroorganizme u tlu. Ovo uništavanje sterilizira tlo koje postaje u potpunosti ovisno o vanjskom stimulansu za proizvodnju i razvoj bilja.

Gdje se koristi? – U gospodarstavima širom svijeta, jer su oni naveli da takva gnojiva daju poljoprivrednicima veći stupanj kontrole nad onim što raste.

9. RoundUp

Što je to? – Roundup herbicid, također poznat kao glifosat (glavna komponenta Monsantovog Roundup herbicida) je najkorišteniji herbicid diljem svijeta. Stvoren je u 1970. kada je Monsanto osnovao svoj odjel  za proizvodnju poljoprivrednih kemikalija, a RoundUp je bio tada njihov najcijenjeniji herbicid.

Zašto je to loše? – Glifosat je povezan s rakom, pokazuju brojna istraživanja, zbog svojih svojstava kao potencijalni endokrini disruptor – ova kemikalija ometa hormonalni sustav sisavaca. Ta ometanja mogu uzrokovati razvojne poremećaje, urođene mane i kancerogene tumore.

Gdje se koristi? – Roundup je odobren i dalje se naširoko koristi i danas pri uništavanju i kontroli korova. Može se pronaći u našim podzemnih voda, tlu, potocima, pa čak i u zraku.

10. Aspartam

Što je to? – Kao i saharin, aspartam je umjetni zaslađivač koji se koristi kao zamjena za šećer u hrani i pićima. Monsanto je povezan sa istim u 1985. godini kada je tvrtka bila odgovornu za proizvodnju aspartama.

Zašto je to loše? – Umjesto da se zadubimo u aspartam, predlažemo da provjerite neke od sljedećih članaka koji se odnose na aspartam: http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/aspartam/

Gdje se koristi? – Aspartam se još uvijek naširoko koristi i može se naći u prehrani, sokovima, jogurtu, gumi za žvakanje, umacima, muslima i još u mnogo toga.

11. Bovine hormona rasta (rBGH)

Što je to? – Razvijen od strane Monsanto-a, rBGH je genetski modificirani hormon koji se ubrizgava u krave muzare da proizvode više mlijeka.

Zašto je to loše? – Umjetno povećanje proizvodnje mlijeka, rBGH također podiže i razinu gnoja, ostatke antibiotika i hormona IGF-1 koji ubrzava stvaranje raka. Kada se on konzumira od strane ljudi on djeluje kao akcelerator raka te je povezan s rakom dojke, debelog crijeva i rakom prostate.

Gdje se koristi? – RBGH se još uvijek koristi i danas, a obično se ubrizgava u krave muzare svaki drugi tjedan.

12. GMO

Što je to? – GMO svakako ne zahtijeva objašnjenje, a naširoko je poznato da je Monsanto temelj razvoja GMO organizama. U ranim 1990-iima, Monsanto je započeo inicijativu da se i dalje nastavlja proizvodnja pod uvjerenjem da oni pomažu “nahraniti svijet.”

Zašto je to loše? – Kao što smo to učinili s aspartam, predlažemo da provjerite neke od sljedećih članaka koji se odnose na GMO: http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/gmo/

Gdje se koristi? – GMO su prisutni u mnogim poljoprivrednim kulturama, ali ponajviše kod šećerne repe, krumpira, kukuruza, rajčica, tikvica, zlatne riže, soje, lososa i stočne hrane.
 
(preveo: mag. Alfred Bošković/uredio: nsp)

Istraživanje je pronašlo da ljudi koji jedu hranu bogatu proteinima životinjskog imaju sličan rizik od raka kao i oni koji puše 20 cigareta dnevno

Postoje obilje savjeta širokog spektra od strane prehrambenih stručnjaka, liječnika i organizacija koje pružaju najbolje smjernice prehrane kako bi spriječili kronične bolesti, pomoći smršaviti i spriječiti rano propadanje tijela.

Većina ovih informacija se temelji na zastarjelim ne-znanstvenim informacijama ili po potrebi informacijama za samo-promicanje. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća, znanstveni istraživači su stvorili vrlo jasan optimalan put do zdravlja, prevencije bolesti i dugovječnosti.

Prehrana koje isključuje jedan makronutrijenat ili drugi, može funkcionirati u kratkom roku, ali redovito se pokazalo da će dovesti do kroničnih bolesti i kroničinih stanja, a u nekim slučajevima i do prerane smrti.

Istraživački tim sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji objavio je rezultate istraživanja u časopisu Cell Metabolism koji pokazuju kako visoko-proteinska prehrana tijekom srednje dobi uzrokuje gotovo dvostruko veće izglede da osoba umre, i četiri puta veću vjerojatnost da umre od raka.

Rasprave i dalje bijesne, kao i koliko proteina, ugljikohidrata i masti treba jesti i u kojem omjeru kako bi se osiguralo zdravlje ljudi. Nova istraživanja pokazuju da bi količina proteina i izvor proteina mogli biti ključ za razvoj i napredovanje bolesti u sredini odraslih i starijih godina.

Unos proteina životinjskog goriva hrani hormonalnu proizvodnju i povećava rizik od raka

Voditelj studije, dr. Valter Longo je istaknuo: “Postoji zabluda da iako svi jedemo, da je razumijevanje prehrane jednostavno. No postavlja se pitanje da li vam određena prehrana omogućava da budute dobro tijekom tri dana, ili vam može pomoći da doživite 100 godina? “

Veći dio posljednja dva desetljeća, znanstvenici su pokazali da osobe koje slijede prehranu bogatu životinjskim proteinima (mlijeko, meso i sir) imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka ili bolesti nego njihovi kolege koji imaju prehranu siromašniju proteinima.

Zagovornici popularnih visoko-proteinske prehrane koje izbacuju ugljikohidrate ili ih vrlo malo konzumiraju, vjerojatno će pokušati obezvrijediti ovo istraživanje, ali činjenice i dalje ostaju. Autori ove studije utvrdili su da višak potrošnje proteina, posebice iz životinjskog izvora, rezultira porastom od 74% posto svih uzroka smrtnosti.

Nema sumnje da uklanjanje obrađenih ugljikohidrata i šećera iz prehrane dramatično smanjuje rizik od mnogih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, bolesti srca i demencije, ali zamjene tih kalorija sa izvorom proteina životinjskog podrijetla može imati jednako štetan učinak.

Ova studija također daje zanimljivu vezu između starosti i razine potrošnje proteina. Istraživači su otkrili da do dobi od 65 godina, višak proteina povisuje razine hormona rasta IGF-1, koji je poznati faktor koji uzrokuje rak i njegovu proliferaciju.

Autori studije su zaključili da njihovo istraživanje “pokazuje da je nisko-proteinska prehrana u srednjim godinama korisna za prevenciju raka i ukupnu smrtnost, kroz proces koji uključuje reguliranje hormona IGF-1 i eventualno razine inzulina. Međutim, mi također predlažemo da se u starijoj dobi izbjegnu ekstremno-nisko-proteinsku prehranu kako bi se omogućilo održavanje tjelesne težine i zaštitilo tijelo od krhkosti.”

Ovo istraživanje je vrlo veliki udarac ljudima koji prakticiraju Atkinsovu dijetu. Dr. Atkins prvi je definirao plan s režimom koji vodi do gubitka tjelesne težine. Sasvim je druga stvar opći princip na kojem njegova dijeta počiva, a to je stanje hiperinzulinemije (tj. svođenje ugljikohidrata u dnevnoj prehrani na najmanju moguću količinu).

No, ovo istraživanje je jedan od brojnih studija koje jasno povezuju unos proteina s upalnim razinama hormona u tijelu koje aktiviraju i promiču rast kancerogenih stanica. Ograničavanje unosa proteina, pogotovo iz životinjskih izvora od sredine života nadalje, je ključni faktor u ograničavanju rizika od raka i produženje prirodnog životnog vijeka.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio: nsp)