Gdje se nalazi linija koju znanstvenik ne smije prekoračiti kada se bavi svojim poslom? Mogu li biotehnolozi i genetički inženjeri zaboraviti na osnovne postulate na kojima se zasniva ljudski rod i stvoriti himeru?

Znanstvenici širom SAD pokušavaju izvesti pothvat za koji mnogi nalaze da je uznemirujući – stvoriti embrij koji je dijelom ljudski, a dijelom životinjski. Znanstvenici se nadaju da bi ovaj embrij, poznat kao himera, mogao poslužiti u liječenju oboljelih od širokog spektra bolesti.

Jedan od načina korištenja himere mogao bi biti stvaranje eksperimentalnih životinja na kojima bi se istraživali načini liječenja određenih ljudskih bolesti. Ili nešto što danas zvuči kao znanstvena fantastika, ali znanstvenici smatraju da je izvedivo: odgajanje domaćih životinja koje imaju pojedine ljudske organe. Ovi organi koristili bi se za presađivanje na ljude.

Međutim, veliki je broj znanstvenika koji smatraju da bi se kreiranjem himere prešla “crvena linija”. Jedan od njih je i Stuart Newman, profesor biologije i anatomije stanica na Sveučilištu New York, koji smatra da bi se kreiranjem himere poremetio smisao čovječanstva koji je tisućljećima usađivana u ljudska bića.

Pitanje vezano za himeru postalo je toliko osjetljivo da je američki Nacionalni zdravstveni institut stavio moratorij na financiranje istraživačkih projekata vezanih za nju, sve dok traju etičke rasprave. Jedan broj znanstvenika, među kojima je i biolog Pablo Ross s Kalifornijskog sveučilišta, koriste alternativne izvore financiranja.

“Ne pokušavamo stvoriti himeru kako bismo stvorili monstruma, već u biomedicinske svrhe”, uvjeren je Ross.

Rosov napori usmjereni su na stvaranje gušterače koji bi, teoretski, mogao biti presađen u čovjeka. Da bi to postigao, on ubrizgava ljudske matične stanice u tijelo svinja. Međutim, ono što čitav pothvat čini vrlo kontroverznim je njegova nesigurnost – iako se Ross nada da će uspjeti odgoji pankreas, stanice mogu otići u drugom smjeru, na svinjski mozak, na primjer.

Ta mogućnost otvara nova pitanja o moralnosti korištenja životinja u medicinskim eksperimentima. Na tu drugu mogućnost ukazuje profesor Newman, i ona je toliko monstruozna da ju je teško čak i zamisliti. Pošto su matične stanice koje se ubrizgavaju u svinje ljudskog porijekla, može se dogoditi da se u tijelu svinje razvije ljudski fetus, napominje Newman. Ili možda nešto još gore, jer Newman ne isključuje mogućnost da bi u tom slučaju moglo biti rođeno biće koje bi se sastojalo od ljudskih i svinjskih dijelova tijela.

Za profesora bioetike na Sveučilištu Arizona, Jasona Roberta, himera je problematična zato što mnogi ljudi smatraju da je u ljudskom DNK upisano nešto sveto.

“Davanje životinjama potencijala ljudskih bića moglo bi značiti etički problem, čak i igranje boga”, smatra Robert.

Sa druge strane, Ross poriče da se znanstvenici igraju boga i tvrdi da samo koriste tehnologiju za poboljšanje života ljudskog roda. Svjestan je, kaže, etičkih problema vezanih za himeru, i poduzima korake ukoliko se eksperimenti kreću pogrešnim putem. Embrije koje ubrizgava puštaju da se razvijaju najduže 28 dana, nakon toga ih uzima iz životinja i analizira ih. Tvrdi da postoje načini da se spriječi da embriji odu na pogrešna mjesta i da nikada ne bi dopustio da se životinje u kojima je himera razmnožavaju.

“Svjesni smo etičkih problema. Jedan od razloga zbog kojih eksperimentiramo na način na koji radimo jeste što želimo pružiti znanstvena saznanja koja su vezana za etičke probleme”, kaže Ross.

U eksperimente s himerom uključeni su znanstvenici s brojnih američkih sveučilišta, a financiranje njihovih projekata su, poslije stavljanja moratorija od strane Nacionalnog zdravstvenog instituta, preuzeli američko Ministarstvo obrane i kalifornijski Institut regenerativne medicine.
 
(sputniknews.com)