Pjongjang je izjavio da može uništiti Manhattan hidrogenske bombom, piše list “Washington Post”

“Ako se ova hidrogenska bomba postavi na interkontinentalnu balističku raketu i baci na Manhattan u New Yorku, svi ljudi će odmah poginuti, dok će grad izgorjeti do temelja”, izjavio je nuklearni stručnjak Sjeverne Koreje Cho Hjong Il.

Kako tvrdi list “Koreja danas” hidrogenska bomba koju je napravila Sjeverna Koreja posjeduje “mnogo veću snagu” u odnosu na onu koja je bila testirana 1961. godine i mogla izazvati opekline trećeg stupnja u radijusu od 100 kilometara, dok bi zvučni val polomio stakla na prozorima kuća u rasponu od tisuću kilometara.

“Ako američki imperijalisti pokažu i najmanju vojnu bezobzirnost i zaprijete našem nacionalnom dostojanstvu i suverenitetu, naša republika neće propustiti šansu da pravičnim udarom bez milosti zbriše s lica Zemlje državu pod imenom SAD”, tvrdi “Koreja danas”.

Ipak, većina stručnjaka smatra da Pyongyang preuveličava svoje tehnološke mogućnosti, piše “Washington Post”.

Situacija svakim danom postaje sve napetija. U Južnoj Koreji od početka prošlog tjedna održavaju se najveće vojne vježbe u posljednjih 40 godina, uz sudjelovanje pripadnika američke vojske.

Pyongyang je već reagirao na vojne vježbe prijetnjom da će izvesti preventivni nuklearni udar i priopćio da namjerava nastaviti nuklearna i raketna testiranja.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Razarajući tsunami opustošio je obale Indijskog oceana 26. prosinca 2004. Više od 220.000 ljudi je poginulo, a 1,7 milijuna je ostalo bez krova nad glavom

Ipak, ova katastrofa nije bila djelo prirode već posljedica tsunami bombe koju su SAD detonirale u Indijskom oceanu, tvrde teoretičari zavjera.

Dok pojedinci vjeruju da bi izazivanje takvog potresa bilo lako uz sadašnju tehnologiju, drugi kažu da bi za izazivanje potresa od devet stupnjeva bila potrebna bomba od 178 megatona. Najjača dosad testirana hidrogenska bomba imala je 57 megatona (SSSR, 1961).

Prve probe

Ipak, priče o planovima da se napravi ovakav razorni uređaj ne bi trebalo tek tako odbaciti, pogotovo ako se ima u vidu da je prije nekih 15 godina u javnost procurio dokument o projektu “Foka” – testovima koje su tijekom Drugog svjetskog rata razvijali SAD i Novi Zeland. Cilj je bila proizvodnja tektonskog oružja koje bi moglo izazvati razarajuće tsunamije.

Projekt “Foka” započet je zahtjevom Zapovjedništva za južnopacifičko područje (COSMOPAC) vladi Novog Zelanda u travnju 1944. da se ispitaju mogućnosti pravljenja ofanzivnih valova pomoću eksploziva. Projekt su provodili članovi 24. vojne jedinice, novozelandska inženjerija, avijacija i mornarica u suradnji s avijacijom i mornaricom SAD između 6. lipnja 1944. i 8. siječnja 1945. Izvedeno je oko 3.700 eksperimenata iu njima je korišteno između devet grama i 300 kilograma eksploziva – piše u službenim novozelandskim dokumentima, tajnim do prije nekoliko godina.

Istraga je pokazala, navodi se, da je ofenzivna poplava moguća pod povoljnim uvjetima. Pisac i redatelj Ray Waru prvi je otkrio dokumente o projektu “Foka”, pa je i napisao knjigu o tome.

Otkriće me je baš iznenadilo. Prvo ideja da se napravi oružje za masovno uništenje zasnovano na tsunamiju, a drugo što je Novi Zeland sudjelovao u tome, i to uspješno. Ovo oružje izgleda kao da je iz filma o Jamesu Bondu, ali ozbiljno se radilo na njegovom razvoju. Ipak, napravljena je nuklearna bomba, pa su pokusi prekinuti – kaže on.

Američki novinar i urednik portala thruther.org David Chase Taylor tvrdi da vojska SAD ne samo da je 1944. i 1945. eksperimentirala s tsunami bombama već da ih ima i upotrebljava prilično često.

Umjetni potresi

Neposredno prije nego što je uragan Sandy 26. listopada 2012. pogodio New York, objavljeno je da je mornarica SAD poslala 24 broda na more kako ih ne bi zahvatila ova superoluja. Međutim, ako je Sandy, inače uragan prve kategorije, zaista bio toliko opasan, zašto bi slala brodove ka njemu? Jesu li ti brodovi zapravo sudjelovali u detoniranje tsunami bombe, na čijem stvaranju je Amerika radila od 1944.? Da li je tsunami koji je zatim pogodio istočnu obalu SAD, ubio više od 100 ljudi i nanio oko 20 milijardi dolara štete u stvari ljudsko djelo? Posebno je sumnjivo to što se udar tsunamija uopće nije poklopio s normalnim načinom udara uragana – piše Taylor.

On tvrdi da je sličan tsunami SAD proizvela i na Novom Zelandu 2013, kao i da je stvorila jedan od najjačih tsunamija koji je pogodio priobalje Indijskog oceana 2004. godine.

Valovi visoki 15 metara ubili su više od 220.000 ljudi u 12 zemalja, a pokrenuo ih je potres koji su proizveli ljudi. Sličan napad organizovaće CIA i u 2015. godini. Zato ne treba da čude sve češći medijski napisi s pitanjem je li Indonezija spremna za novi tsunami – tvrdi Taylor.

Priznanje
BUŠOTINE KAO POKRIĆE

Ministar obrane William S. Cohen izjavio je u travnju 1997. da se države bave eko-terorizmom kako bi mogle promjene klimu i izazovati potrese ili erupcije vulkana elektromagnetskim valovima – priča David Chase Taylor.

Ipak, dodaje on, te “prirodne” katastrofe lakše je izazvati eksplozivom, a bušotine naftnih kompanija najbolje su pokriće za takve eksperimente i akcije.

Urlanje 79.431 navijača na stadionu Tigera 8. listopada 1988. izazvalo je potres, zabilježili su seizmolozi. Ako to mogu učiniti navijači, šta li tek mogu tisuće tona dinamita C4. Umjetni potresi primijećeni su i tijekom nuklearnih pokusa Sjeverne Koreje u veljači 2013. Ako svi oni mogu ih proizvedsti, mnogo veće mogućnosti za to ima Amerika – kaže Taylor.

Udar pa invazija
META BIO JAPAN

Testovi su, dodaje, provedeni po nalogu SAD-a. Novi Zeland je osigurao lokacije i logistiku, dok su Amerikanci dali veći dio korištene tehnologije.

U dokumentima nije spomenuta moguća meta napada, ali to je bio Drugi svjetski rat, vjerojatno je Japan bio meta. Cilj je bio udariti u priobalje i raznijeti gradove i utvrde kako bi se krenulo u invaziju na otok – objašnjava Waru.

Što je praktičnije
NUKLEARKA UMESTO TNT

Dok je moguće koristiti TNT i druge eksplozive, rad s njima donosi mnogo problema. Korištenje atomskih bombi s višestrukom eksplozijom moglo bi biti praktičnije – zaključak je istraživanja u okviru projekta “Foka” koje je vodio profesor Thomas Leach sa Sveučilišta u Oaklandu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
(vestinet,youtube.com/uredio i preveo:nsp)