<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Novi Svjetski Poredak &#187; Henry Ford</title>
	<atom:link href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/tag/henry-ford/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com</link>
	<description>Novi Svjetski Poredak</description>
	<lastBuildDate>Mon, 07 Oct 2019 18:48:03 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.2.1</generator>
		<item>
		<title>19 bizarnih činjenica o Drugom svjetskom ratu</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/03/08/19-bizarnih-cinjenica-o-drugom-svjetskom-ratu/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/03/08/19-bizarnih-cinjenica-o-drugom-svjetskom-ratu/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 08 Mar 2016 12:45:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[SVIJET U RATU]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[drugi svjetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Henry Ford]]></category>
		<category><![CDATA[Hitler]]></category>
		<category><![CDATA[Japan]]></category>
		<category><![CDATA[kapitulacija]]></category>
		<category><![CDATA[Rat]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[vojnici]]></category>
		<category><![CDATA[WWII]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=30886</guid>
		<description><![CDATA[Donosimo 19 malo poznatih činjenica o najbrutalnije sukobu u povijesti
1* Prvog njemačkog vojnika koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu ubio je Japanac
2* Prvog američkog vojnika koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu ubio je Rus
3* Više od 100.000 članova posade savezničke avijacije poginulo je iznad Europe
4* Više je američkih vojnika poginulo u zrakoplovnim jedinicama nego u kopnenim snagama
5* Poljska katolička babica, Stanislava Leszinska, pomogla je rođenju oko 3.000 beba u u logoru Auschwitz za vrijeme holokausta
6* Tijekom Drugog svjetskog rata, britanski vojnici dobivali su tri lista toalet papira dnevno, a američki 22
7* Četiri od pet poginulih njemačkih vojnika poginuli su na Istočnoj fronti
8* Samo 20 posto muškaraca rođenih u Sovjetskom savezu 1923. godine su preživjeli Drugi svjetski rat.
9* Najmlađi američki vojnik koji je sudjelovao u ratu imao je samo 12 godina. Koliko zaista ima godina priznao je liječnicima tek kada je bio ranjen
10* Jedan od četiri mornara koji su ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/03/drugi-svjetski-rat.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-30887" title="drugi-svjetski-rat" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/03/drugi-svjetski-rat.jpg" alt="drugi-svjetski-rat" width="590" height="459" /></span></a>Donosimo 19 malo poznatih činjenica o najbrutalnije sukobu u povijesti</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">1* Prvog njemačkog vojnika koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu ubio je Japanac</span></p>
<p><span style="color: #000000;">2* Prvog američkog vojnika koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu ubio je Rus</span></p>
<p><span style="color: #000000;">3* Više od 100.000 članova posade savezničke avijacije poginulo je iznad Europe</span></p>
<p><span style="color: #000000;">4* Više je američkih vojnika poginulo u zrakoplovnim jedinicama nego u kopnenim snagama</span></p>
<p><span style="color: #000000;">5* Poljska katolička babica, Stanislava Leszinska, pomogla je rođenju oko 3.000 beba u u logoru Auschwitz za vrijeme holokausta</span></p>
<p><span style="color: #000000;">6* Tijekom Drugog svjetskog rata, britanski vojnici dobivali su tri lista toalet papira dnevno, a američki 22</span></p>
<p><span style="color: #000000;">7* Četiri od pet poginulih njemačkih vojnika poginuli su na Istočnoj fronti</span></p>
<p><span style="color: #000000;">8* Samo 20 posto muškaraca rođenih u Sovjetskom savezu 1923. godine su preživjeli Drugi svjetski rat.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">9* Najmlađi američki vojnik koji je sudjelovao u ratu imao je samo 12 godina. Koliko zaista ima godina priznao je liječnicima tek kada je bio ranjen</span></p>
<p><span style="color: #000000;">10* Jedan od četiri mornara koji su služili u podmornicama preživio je Drugi svjetski rart</span></p>
<p><span style="color: #000000;">11* Tijekom opsade Staljingrada poginulo je više Rusa (vojnika i civila), neko američkih i britanskih vojnika zajedno tijekom cijelog Drugog svjetskog rata</span></p>
<p><span style="color: #000000;">12* Hitlerov nećak, William Hitler, u Drugom svjetskom ratu je služio je u američkoj mornarici</span></p>
<p><span style="color: #000000;">13* <strong>Hitler i Henry Ford su na svojim radnim stolovima držali sliku od jedan drugoga</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">14* Najveći japanski špijunski centar u Drugom svjetskom ratu se nalazio u Meksiku</span></p>
<p><span style="color: #000000;">15* Stopa smrtnosti u ruskim kampovima za zatvorenike je bila 85 posto</span></p>
<p><span style="color: #000000;">16* Da Japan nije potpisao kapitulaciju sljedeći grad na koji bi bila bačena atomska bomba bio bi Tokio</span></p>
<p><span style="color: #000000;">17* Prva bomba koja je bačena na Berlin prvo je ubila slona u zološkom vrtu</span></p>
<p><span style="color: #000000;">18* Kada je 1945. Tokio potpisao kapitulaciju, potporučnik Hiro Onoda nije povjerovao u tu vijest i mislio je da se radi o neprijateljskoj propagandi, pa je nastavio voditi gerilski rat. Tek 1974. kada je njegov bivši zapovjednik osobno doputovao na Filipine gdje je Onoda nastavio sa svojom gerilom i dao mu zapovijed da ga osloboađa dužnosti, Onoda se predao</span></p>
<p><span style="color: #000000;">19* Pretpostavlja se da je ukupan broj žrtava u Drugom svjetskom ratu bio između 50 i 70 milijuna ljudi. Oko 80 posto tih žrtava su bili stanovnici samo četiri države &#8211; Njemačke, Rusije, Kine i Poljske. Više od 50 posto žrtava u Drugom svjetskom ratu su bili civili</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>(express.hr/uredio:NSP)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/03/08/19-bizarnih-cinjenica-o-drugom-svjetskom-ratu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>KOMENTAR ZA I PROTIV: Vladimir Putin, stvarni oponent Zapada ili kontrolirana oporba Rothschilda?</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/01/05/komentar-za-i-protiv-vladimir-putin-stvarni-oponent-zapada-ili-kontrolirana-oporba-rothschilda/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/01/05/komentar-za-i-protiv-vladimir-putin-stvarni-oponent-zapada-ili-kontrolirana-oporba-rothschilda/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 05 Jan 2016 12:55:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[MEDIJI]]></category>
		<category><![CDATA[Anatoly Chubais]]></category>
		<category><![CDATA[Bilderberg]]></category>
		<category><![CDATA[Bilderberg skupina]]></category>
		<category><![CDATA[Carnegie]]></category>
		<category><![CDATA[CFR]]></category>
		<category><![CDATA[Cornelius Vanderbilt]]></category>
		<category><![CDATA[David Rockefeller]]></category>
		<category><![CDATA[EU]]></category>
		<category><![CDATA[FED]]></category>
		<category><![CDATA[Gazprom]]></category>
		<category><![CDATA[Henry Ford]]></category>
		<category><![CDATA[hobotnica]]></category>
		<category><![CDATA[Izrael]]></category>
		<category><![CDATA[J.P.Morgan]]></category>
		<category><![CDATA[Jeljcin]]></category>
		<category><![CDATA[Lukoil]]></category>
		<category><![CDATA[MMF]]></category>
		<category><![CDATA[NATO]]></category>
		<category><![CDATA[novac]]></category>
		<category><![CDATA[NWO]]></category>
		<category><![CDATA[oligarhija]]></category>
		<category><![CDATA[Paul Roberts]]></category>
		<category><![CDATA[Peter Mandelson]]></category>
		<category><![CDATA[Putin]]></category>
		<category><![CDATA[Rothschild]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Svjetska Banka]]></category>
		<category><![CDATA[Tony Blair]]></category>
		<category><![CDATA[UN]]></category>
		<category><![CDATA[Vijeće za međunarodne odnose]]></category>
		<category><![CDATA[Washington]]></category>
		<category><![CDATA[WHO]]></category>
		<category><![CDATA[William Engdahl]]></category>
		<category><![CDATA[židovi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=28465</guid>
		<description><![CDATA[Pitanje koje danas gotovo ideološki i dogmatski razdvaja sve koji vjerno prate globalna previranja i geopolitiku je &#8211; je li Putin doista nezavisni igrač ili je sve već viđena šarada?
&#8216;Slijedi Rothschilde&#8217;
Najslavnija fraza istraživačkog novinarstva &#8216;Follow the Money&#8217; (&#8216;slijedi tok novca&#8217;) izvedenica je američkog scenarista Williama Goldmana u kultnom filmu &#8216;Svi predsjednikovi ljudi&#8217;, a iako nikada nije upotrebljena u stvarnosti, dobar je pokazatelj kako društveni inženjering može biti upraćen. Kada pričamo o poveznicama Zapada i Istoka, onda bi bolji termin vjerojatno bio &#8216;Follow the Rothschild&#8217;. David Rockefeller je u svojoj knjizi &#8216;Memoari&#8217; eksplicitno je naznačio: &#8216;Neki vjeruju kako predstavljamo tajnu kliku koja radi protiv interesa SAD-a, nazivajući moju obitelj i mene &#8216;internacionalistima&#8217; koji urotnički grade integriranu globalnu političku i ekonomsku svjetsku Vladu. Ako su to optužbe, kriv sam i ponosim se time&#8217;.
Da bismo uopće počeli istraživati tu novčanu spregu, moramo definirati njezine tri osnove stavke &#8211; tvrtke Rusnano, Rosneft i Rusal. ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/01/putin-bush.jpg"><span style="color: #000000;"><img class="aligncenter size-full wp-image-28466" title="putin-bush" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2016/01/putin-bush.jpg" alt="putin-bush" width="590" height="393" /></span></a>Pitanje koje danas gotovo ideološki i dogmatski razdvaja sve koji vjerno prate globalna previranja i geopolitiku je &#8211; je li Putin doista nezavisni igrač ili je sve već viđena šarada?</span></h3>
<h4><span style="color: #000000;">&#8216;Slijedi Rothschilde&#8217;</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Najslavnija fraza istraživačkog novinarstva <strong>&#8216;Follow the Money&#8217;</strong> (&#8216;slijedi tok novca&#8217;) izvedenica je američkog scenarista Williama Goldmana u kultnom filmu &#8216;Svi predsjednikovi ljudi&#8217;, a iako nikada nije upotrebljena u stvarnosti, dobar je pokazatelj kako društveni inženjering može biti upraćen. Kada pričamo o poveznicama Zapada i Istoka, onda bi bolji termin vjerojatno bio &#8216;Follow the Rothschild&#8217;. <strong>David Rockefeller</strong> je u svojoj knjizi &#8216;Memoari&#8217; eksplicitno je naznačio: &#8216;Neki vjeruju kako predstavljamo tajnu kliku koja radi protiv interesa SAD-a, nazivajući moju obitelj i mene &#8216;internacionalistima&#8217; koji urotnički grade integriranu globalnu političku i ekonomsku svjetsku Vladu. Ako su to optužbe, kriv sam i ponosim se time&#8217;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Da bismo uopće počeli istraživati tu novčanu spregu, moramo definirati njezine tri osnove stavke &#8211; tvrtke Rusnano, Rosneft i Rusal. Rusnano je bivša &#8216;Ruska nanotehnološka korporacija&#8217; koja kao što joj i samo ime kaže razvija komercijalne primjene nanotehnoloških dostignuća. Povelika ulaganja i velika vizija zaslužne su za današnju vrijednost od 29 milijardi dolara i mogući uspon prema najvećim globalnim korporacijama u budućnosti. Rosneft je pak ušao u direktan sraz s Gazpromom i Lukoilom za najjaču državnu naftnu kompaniju dok je Rusal druga najveća globalna tvrtka za aluminij s udjelom od gotovo 10% svjetskog tržišta. I sada polako možemo povezivati ključne ljude s međunarodnim kartelom.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Carnegie i Trenin kao trojanski konji</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Bivši bankar i financijski savjetnik, pokojni Norman Dodd još je davnih osamdesetih ukazivao na spregu neoporezivih &#8216;trustova mozgova&#8217; poput Zaklade Ford, Rockefeller Zaklade i ključne treće stavke &#8211; Carnegieja, udruge koja bi po svom statutu trebala osigurati i lobirati za globalni mir. Njihova ključna zadaća još od Prvog svjetskog rata bila je velika pomirba SAD-a i Rusije, koja je vrhunac dosegnula okončavanjem Hladnog rata i otvaranjem ureda u Moskvi 1993. godine. Kako to obično biva, centar je u početku vodila Rose Gottemoeller koja je kasnije u prvom mandatu Obamine administracije bila pomoćnica državnog tajnika za međunarodne odnose i naoružanje. Paralelno je radila i u ministarstvu energetike. Upravo su njezine djelatnosti istaknute kao ključ globalnog rata &#8211; konstantna prijetnja nuklearnog rata i sukobi oko energenata.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Carnegie je kao i svaki &#8216;think tank&#8217; vrlo brzo odlučio vrbovati brojne ruske biznismene i političare u svoje redove. Inače, osnivač ove zaklade Andrew Carnegie dio je velike petorke, tzv. &#8216;Graditelja Amerike&#8217; uz <strong>Cornelius Vanderbilta, Johna D. Rockefellera, J. P. Morgana i Henry Forda</strong> čija agenda o jednom globalnom tržištu nikada nije zaživjela pa je Rothschildov koncept konstantnih previranja koja podižu cijene energenata, te nadzora čitavog sustava s konstantnim win-win stanjem izborio prevlast. Carnegie je ipak uspio ono što prethodnici nisu &#8211; uspio je penetrirati u rusku vrhušku i umjesto dotadašnjeg vrbovanja već etabliranih imena postavili su svoje ljude. Najočitiji primjer je dr. Dmitri Trenin, predsjednik Carnegieja i bivši pukovnik ruske vojske. U Rusiji je poznat kao politički i vojni analitičar dok je na Zapadu prepoznat kao dio NATO-ovog osoblja za obuke, autor većeg broja publikacija i učestao komentator &#8216;mainstream&#8217; medija poput BBC-a, CNN-a, The Economista i brojnih drugih. Naoko čudna biografija za visoko osoblje iz &#8216;neprijateljske države&#8217;, no samo za neinformirane.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Anatoly Chubais &#8211; Omiljeni Bilderberg Jeljcina i Putina</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Američka veza je pak William Joseph Burns, bivši američki veleposlanik u Rusiji, a danas &#8211; pogađate &#8211; predsjednik svjetskog Carnegieja. Krasi ga nadimak &#8216;tajno diplomatsko oružje&#8217; pošto je jedan od svega par ljudi u visokoj politici koji tečno pričaju engleski, ruski i arapski. Osvajao je nagrade za najboljeg svjetskog diplomata i analitičari ga smatraju &#8216;arhetipom&#8217; onoga što bi Bushev koncept <strong>Novog Svjetskog Poretka</strong> trebao predstavljati. I tu se možemo vratiti na tri navedene korporativne stavke. Kada povežete diplomatske veze Rusije i SAD-a s korporatistima, jedno ime se kristalizira &#8211; Anatoly Chubais.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ovaj bjeloruski židov legendarni je ruski ekonomski disident, a prema Zapadu ga veže odabir za glavno lice provedbe privatizacije, i to po demokratskim i kapitalističkim postulatima Zapada koje je gajio i ranije. Jeljcin ga na poticaj zapadnjačkih &#8216;trustova mozgova&#8217; gura na visoku poziciju zamjenika ministra ekonomije, te za ruskog predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) i agencije za ulaganja (MIGA). Vodio je Jeljcinovu izbornu kampanju, osnovao Zakladu za civilno društvo (blisku Soroševim idealima), a nakon političkih previranja ne samo da ne gubi raniju moć nego je dodatno i pojačava.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Putin ga instalira na poziciju generalnog direktora ruskog &#8216;HEP-a&#8217; RAO UES-a na puno desetljeće, najveća američka banka JP Morgan Chase uzima ga u Savjetničko vijeće dok Rockefellerov kartel &#8216;Vijeće za međunarodne odnose&#8217; ne samo da ga ne ignorira, već mu daje izuzetno bitnu poziciju u kontroverznoj &#8216;globalnoj Vladi u sjeni&#8217; &#8211; međunarodnoj CFR upravi. Pitate se kako Putin gleda na ključnu Rockefellerovu figuru u Rusiji? Postavlja ga na čelo ranije spomenute Rusnano korporacije pod direktnom ingerencijom vlade gdje će kroz naredne godine voditi rusku preobrazbu u giganta za futurističke globalne tehnologije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prvi Chubaisovi potezi bili su osnivanje podružnice u SAD-u i Izraelu gdje blisko surađuje cionistima obitelji Rockefeller i Rothschild koje su ga u početku i postavile na ključne pozicije. Chubais nikada nije želio pričati o svojim eventualnim poveznicama s cionističkim pokretom još od po njegovim navodima &#8216;antisemitske karikature iz 1997. u kojoj je pokazan kao reptil s Davidovom zvijezdom omotan oko Jeljcina&#8217;. Član je i Bilderberg skupine dok su ga mnogi povezivali s CIA-om tijekom implementacije i izuzetno sumnjive provedbe pretvorbe i privatizacije koja je stvorila rusku oligarhiju.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Peter Mandelson &#8211; &#8216;Izgubljena karika&#8217; Putina, Rothschilda i britanske krune</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Kako smo spomenuli Bilderberg grupu, nakon Burnsa i Chubaisa možemo navesti i treću bitnu kariku u sustavu. Riječ je o poznatom britanskom barunu i političaru <strong>Peter Mandelsonu</strong> koji je u javnosti percipiran po kontroverzama, &#8216;kabinetima u sjeni&#8217;, ministarstvima bez portfelja, te instalaciji Tony Blaira na mjesto premijera. Konstantno je optuživan za sumnjive veze i partnerstva &#8211; s najvećim svjetskim korporatistima poput suosnivača Microsofta Paula Allena i brojnim lobistima, trgovcima i oligarsima. Jedan od njih je Chubais, kolega iz Bilderberg skupine, a drugi je najbolji Putinov prijatelj Oleg Deripaska.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zanimljivo, Mandelson je 2008. ukinuo aluminijske tarife s pozicije EU komesara za trgovinu što je &#8216;nevjerojatnom slučajnošću&#8217; Deripaskovu tvrtku Rusal proguralo na vrh svjetskih proizvođača aluminija. Kako je snimljen u njegovom društvu na jahti u Grčkoj &#8211; europska javnost ga je žestoko kritizirala, no protekciju ima od samog vrha britanske i europske politike. Kao &#8216;najmočnijeg čovjeka u Britaniji&#8217; i &#8216;premijera u sjeni&#8217; apostrofira ga Hannah Mary Rothschild u dokumentarnom obolu njegovom životu. Ako vam njezino prezime daje određene asocijacije, u pravu ste &#8211; riječ je o kćeri Jacoba Rothschilda.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prijateljstvo s britanskom krunom i <strong>Sir Evelynom Robertom de Rothschildom</strong> guraju ga na glavnu poziciju i &#8216;sivu eminenciju&#8217; Sisteme, ruskog vojnog konglomerata zaduženog za naoružanje. Mandelson je tako preko Deripaske praktički postao &#8216;skriveni direktor&#8217; te ruske tvrtke koja je zbog opasnosti od javne osude takvog poslovanja došla u privatne ruke oligarha Vladimira Yevtushenkova. Djelatnost im je proširena i na bankarstvo, telekomunikacije i dr., a mreža im se širi prema Indiji i Dalekom istoku.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Britanski barun službeno je u ulozi strateškog savjetnika od strane partnera &#8216;Global Counsel&#8217;, a po istoj liniji savjetnik je i predsjednika Putina, kao i zapadnjačkih naftnih korporacija poput BP-a (svoje veze tretira kao &#8216;poslovnu tajnu&#8217;) dok je ranije spomenuti Chubais u sličnoj ulozi prema Chevronu i ExxonMobileu. Podsjetimo se &#8211; upravo navedene korporacije &#8216;ratuju&#8217; s ruskim naftnim gigantima i često stoje iza oružanih sukoba podrivanjem Vlada, poput Libije i Sirije. S druge strane, čelni Putinovi ljudi rade kao njihovi savjetnici.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Rothschildova hobotnica obgrlila Rusiju</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">A ako je Deripaska vezan uz ruskog predsjednika, onda je najbolji Mandelsonov definitivno Nat Rothschild. Zajedno drže i udjele u gotovo svim poslovima. Ukoliko je za vjerovati britanskom &#8216;The Guardianu&#8217;, novac nije jedini ključ identifikacije rusko-američko-britanske poveznice. To su i sirovine. Cionistički konglomerat za iskopavanja i trgovinu rudama Glencore dodatna je veza BP-a (Mandelson) putem ravnatelja Tonyja Haywarda i židovskog triptiha, pokojnog Marca Richa, sadašnjeg CEO-a Ivana Glasenberga i njihovog bliskog prijatelja, maloprije navedenog Nata Rothschilda. Kakve to veze ima s Putinom i Rusijom?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Mandelson je zauzvrat one usluge od Deripaske dobio poguranac &#8211; Glasenberg je ušao u upravu Rusala, a Rothschild postaje najveći investitor u tu rusku kompaniju putem Glencorea. Paralelno, &#8216;Rothschild Capital Partners&#8217; kupuju 37% udjela u menadžmentu Rockefeller obitelji čime postaju savjetnici savjetnika ruske Vlade. Da bi dodatno produbio te odnose, Nat Rothschild osniva &#8216;Globalno financijsko savjetništvo Rothschild&#8217; usred Moskve i službeno postaje glavni savjetnik Rusala. Ponovimo, CEO Rusala je Deripaska, Putinov najbolji prijatelj i sigurno nije slučajno došao na tu poziciju s obzirom na ruske političke relacije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zajednički poslovi nisu čak niti neka pretjerana tajna. Jednostavnim uvidom u poslovanje putem interneta možete pronaći da su najpoznatija međunarodna tvrtka u vlasništvu obitelji Rothschild &#8216;Rio Tinto Group&#8217; (metali i rude) i Rusal u višestrukim poslovnim odnosima, unatoč tobožnjim &#8216;sankcijama&#8217;. Da ne bismo slučajno zaboravili navesti, blisko prijateljstvo Deripaska ne djeli samo s Putinom već i s poznatim vlasnikom nogometnog kluba &#8216;Chelsea&#8217; Romanom Abramovićem.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">On pak osim nogometnih peripetija ima visoke vlasničke udjele u Gazpromu, Aeoroloftu i, pogađate, Rusalu. APEC iliti Azijsko-pacifička ekonomska suradnja izuzetno su bitna točka u ovoj Rothschildskoj hobotnici i vrlo transparentan dokaz suradnje SAD-a i Rusije, bez obzira na medijski prezentirane sukobe. Sporazum ne samo da eskivira sankcije nego nadilazi i zakonodavstva pojedinih država pa znatno olakšava sumnjive transakcije i rudnu trgovinu iz ratom pogođenih zemalja. Djelatnosti Rio Tinta i Glencorea najviše ovise upravo o ovakvim sporazumima. Ruski predstavnik u savjetničkom vijeću je &#8211; Oleg Deripaska.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">Obavještajno-korporativni kartel Rusal-Rosneft-Rusnano</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">I da bismo na kraju zaokružili priču, moramo u one tri ključne korporacije uz Rusal i Rusnano ubaciti i Rosneft, naftnu korporaciju. Njezin ključni čovjek je Igor Sechin, Putinova desna ruka i druga najmoćnija persona Ruske Federacije &#8211; lider grupacije &#8216;Silovik&#8217;, ruske udruge koja pod zajedničkim kišobranom okuplja bivše špijune KGB-a, GRU-a, FSB-a i SVR-a, i po mnogima ruske &#8216;Vlade u sjeni&#8217;. To bi bio similar službene udruge bivših Udbaša i KOS-ovaca koja bi u tom hipotetskom sustavu služila kao glavno savjetništvo hrvatskog premijera.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zapad ga optužuje za širenje interesne mreže po svijetu, ukrajinski sukob, upravljanje svim ruskim naftnim aplikacijama, no isto tako &#8211; to nikoga ne spriječava da ga se postavi u upravu &#8216;Međunarodne brodograditeljske korporacije&#8217; i da preko &#8216;svojih&#8217; korporacija pregovara poslove s obiteljima poput Rothschilda, Rockefellera ili međunarodnih kartela. Posebno zanimljivo zvuči činjenica da je zbog prijateljskih odnosa čak i nakon naftne katastrofe u Meksičkom zaljevu stao iza tadašnjeg ključnog čovjeka BP-a.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">A taj čovjek je trenutni ravnatelj spomenutog Glencorea i Rothschildov čovjek Tony Hayward. Menadžeri Rosnefta koje je instalirao su isto tako zanimljiva priča. Prvi je John J. Mack, CEO &#8216;Morgan Stanley&#8217; investicijske kuće i prijatelj odgovornog čovjeka za globalnu ekonomsku krizu Bena Bernankea. Mack je upravo na njegov savjet svoju tvrtku prodao JP Morganu stvorivši najveću američku banku u povijesti. Tada je Chubaisa ubacio Savjetničko vijeće.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Drugi menadžer je Matthias Warnig, bivši STASI-jevac, član kartela &#8216;Silovik&#8217; i najbliži suradnik bivšeg KGB-ovog agenta u Istočnoj Njemačkoj, s kojim je radio na vrbovanju i logistici za suradnike i agente KGB-a u Zapadnoj Njemačkoj. O kojem se agentu radilo? Začarani krug zatvara se na način kojim smo ga i otvorili. Riječ je o Vladimiru Putinu. Mnogi će nakon svega i dalje uzimati u obzir da se Putin možda tek odnedavno oteo iz stiska Rothschildove interesne klike, no s obzirom na svu isprepletenost ključnih osoba i poslovanja &#8211; vrlo je moguće da je i on samo jedna od marioneta ove drevne obitelji &#8211; tzv. &#8216;kontrolirana oporba&#8217;. Ima li u tome istine, vrijeme će pokazati.</span></p>
<h4><span style="color: #000000;">KOMENTAR:</span></h4>
<p><span style="color: #000000;">Ne vjerujem da je Putin kontrolirana oporba, inače ne bi cionisti bili toliko nabrijani protiv njega, Jeljcin je krajem 90-ih osobno odredio Putina za svog nasljednika. Putin je dugo godina bio pouzdani saveznik SAD.-a i Zapada, odnosno korisni hidiot kao i Jeljcin.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ali je onda jednog dana uvidio da SAD i Zapad ne žele dobro Rusiji, već je samo žele opljačkati i iskoristiti. I onda više nije htio biti poslušan globalnoj lihvarskoj eliti i okrenuo se protiv nje. Naivni alkoholičar <strong><a title="Otkriće koje je uzdrmalo Rusiju: Boris Jeljcin i Mihail Gorbačov optuženi za veleizdaju i namerno rušenje SSSR-a sa G.W. Bushem?!" href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/12/23/otkrice-koje-je-uzdrmalo-rusiju-boris-jeljcin-i-mihail-gorbacov-optuzeni-za-veleizdaju-i-namerno-rusenje-sssr-a-sa-g-w-bushem/" target="_blank">Jeljcin je 90-ih godina američkim lihvarima omoguićio neograničenu pljačku Rusije</a></strong>. U Rusiji je dugo vladala naivno uvjerenje, da SAD i tzv. Zapad želI pomoći ekonomskom razvoju Rusije i da će Rusija tako jednog dana postati razvijena i bogata kao i Zapad. </span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Kada je Putin konačno uvidio da to nije tako, zaustavio pljačku i udario oligarhe po prstima, kada je dao uhititi Hodorkovoskoga i druge</strong>, onda su cionisti započeli rat protiv njega, Kampanja protiv Putina u glavnim zapadnim medijima ( pod kontrolom Bilderberga i globalne elite), započela je davno prije rata u Ukrajini, Ta kampanja je započela baš onda, kada je Putin prestao da bude korisni idiot SAD-a i američkih lihvara i kada se okrenuo protiv ruskih oligarha, koji su većinom bili židovi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">To je bio razlog za početak specijalnog rata protiv Putina, koji traje i danas. Soros i njegov cionistički frend, Bernard Henry-Levy, lani su u više navrata u vodećim zapadnim medijima otvoreno pozivali da EU ide u rat protiv Rusije. Nekadašnji djelatnik u Reaganovoj vladi, danas veliki kritičar SAD-a, Paul Craig Roberts, koji inače podržava politiku Putina i Rusije, ipak još uvijek pomalo sumnja u stvarne namjere Putina. Roberts se u svojim analizama uvijek pita, zašto Putin još uvijek, želi biti partner Zapada?</span></p>
<p><span style="color: #000000;">I nakon svega što se desilo, I nakon insceniranog ukrajinskog puča i rata, i nakon sankcija prema Rusiji i nakon podlo insceniranog rušenja malezijskog aviona MH17 za koje se htjelo optužiti Rusiju.. Roberts se pita- hoće li se Rusija i Kina žešće suprostvaiti SAD-u i zapadnoj globalnoj eliti koja želi stvoriti NWO, ili će se na kraju i Rusija i Kina prikloniti toj eliti? Roberts kaže, da i u Rusiji i u Kini, još mnogi ne shvataju, da SAD odnosno takozvani &#8220;neokonzervatvici&#8221; žele uništiti i Rusiju i Kinu.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Roberts je predlagao da Rusija i Kina vode ofenzivniju politiku protiv SAD i da idu u otvorenu konfrotaciju sa SAD-om. Roberts je predlagao da Rusija i Kina preplave američko tržište dionicama, i da tako sruše dolar i tako unište lihvarski centar FED. Roberts je predlagao i da Putin bez dvoumljena sa vojskom zaposjedne pola Ukrajine. Međutim, Putin do sada vodi suzdržanu politiku i ne želi potpouni prekid odmosa sa SAD-om i takozvanim Zapadom, a Kina se drži manje-više poptuno suzdržano i dosada uopće ne želi ići u otvorenu konfrotaciju sa SAD, iako Kina, kao najveći vlasnik američkih dionica drži ključeve i zapravo bi mogla uištoiti američko tržište i glavni izvor zla: FED.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Iako SAD uz pomoć vehabija iz S. Arabije odavno kopka po Kini, i podstiče islamističke fundamentaliste u kineskoj muslimanskoj manjini Ujgura, podstiče ih da destabiliziraju Kinu. Putin je očito realist, to kaže i Aleksandar Dugin, koji isto kao i PC Roberts misli, da je Putin previše mlak. Putin ne želi eskalirati situaciju, strpljivom politikom pokušva pridobiti što više država iz EU i tako polako razbiti EU, koja je zapravo od početka Rockefellerova tvorevina. Putin zna, da u svom susjedstvu ima baltičke države i Poljsku, koju su jako antiruski nastrojene, tako da ih američka elita lako koristi kao predziđe za borbu protiv Rusije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">I da bi ofenzivnija politika Rusije, još više povećala antirusko raspoloženje, ne samo u ove 4 države, već i u ostalim državam bivšeg Varšavskog pakta. Jer<strong> Mađarska, Slovačka, Češka, a odnedavno i Poljska pokzauju sve više nepovjerenja prema Briselu i Washingtonu</strong>, što koristi Putinu Ako bi Putin išao u ofenzivu i otvorerni sukob sa FED-om, oligarsima i maherima NWO, kako predlaže PC Roberts, Putina bi zapadna propagandna mašinerija odmah optužila za antisemitizam.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Putin još uvijek ima taj kredit, on održava onaj sovjetski antifašizam, Rusija, odnosno SSSR je bila pobjednica nad fašizmom, crvena armija je oslobodila Auschwitz itd&#8230;međutim ako bi Putin išao u otvoreni sukob, ništa mu to ne bi više koristilo, optužili bi ga za antisemitizam i fašizam. Pa mnogi zapadni medji, već su ga optuživali da on u Rusiji tolerira desničare i antisemitske skupine.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Paul Roberts i William Engdahl kažu &#8211; ključna stvar za Rusiju je da se Ruska nacionalna banka konačno potpuno oslobodi od ovisnosti dolara, ovisnosti FED-a i BIS-a. (Banke za platno izjednačavanje, pod kontrolom FED-a sa sjedištem u Baselu). Ruska nacionalna banka je još uvijek članica BIS-a, kao i hrvatska HNB i srbijanska nacionalna banka i nacionalne banke ostalih država &#8220;regije&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Putin je krajem prošle godine zabranio NED (National Endowment for Democracy) i Soroševu zakladu Otvoreno društvo. Koje su glavni organizatori pobuna, pučeva, i obojenih revolucija širom svijeta i koje su organizirale i mnoge prosvjede protiv Putina u Rusiji. Ali Putin bi isti tako morao zabraniti i Carnegiejevu zakladu, koja ima svoju podružnicu u Moskvi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Carnegie zaklada za međunarodni mir, najstariji think tank lihvarske elite, osnovan 1910. godine. U knjizi &#8220;Mjesečari&#8221; australijskog povjesničara Christophera Clarka, koja opisuje uzroke izbijanja 1. svjetskoga rata i <strong>posvećuje puno pažnje tadašnjoj situaciji na Balkanu</strong>, Spominje se činjenica, da su se Carnegijevi ljudi iz njegove zaklade, motali BITI po BiH i Srbiji, 1913. godine u predvečerje izbijanja 1. sv. rata. Zašto dakle netko putuje 8000 km iz SAD-a u divlju balkansku vukohebinu 1913. godine? , to sigurno nije bilo tek tako i slučajno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Carnegie Endowment for International Peace (Carnegie zaklada za međunarodni mir) je jedan od 4 glavna američka think tanka, koji predstavajaju političko krilo američke i globalne oligarhijske elite iz FED-a i sklupine Bilderberg.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ostala 3 su Rockefellerov <strong>Council on foreign relations (CFR-Vijeće za međunarodne odnose)</strong>, Brookings Institution, i britanski sestrinski think tank CFR-a, Chatham House (koji se do 2007. zvao Royal Institute for International Affairs, kratica RIIA).</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ova 4 think tanka ponajviše vuku konce u organizaciji godišnjih skupova skupine Bilderberg. Andrew Carnegie, rođen u Škotskoj, bio je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, pored Rockefellera, J. P. Morgana i Henryja Forda, jedan od najmoćnijih i najbogatijih ljudi u SAD.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Bio je otvoreni mason kao i Ford. Ove obitelji plus obitelj Rotschild, odnosno njihovi nasljednici i do danas drmaju ne samo sa SAD-om već i sa cijelim takozvanim zapadnim svijetom i EU. Oni kontroliraju vladu SAD-a, EU, NATO, UN, MMF, Svjetsku banku, WHO, itd. A njima su se danas pridružili oni nešto mlađi oligarsi, kao Soros, i Warren Buffet, i oni još mlađi kao Bill Gates.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Ti ljudi sa svojim zakladama i tisućama NGO-ova svugdje po svijetu podupiru i podstiču prosvjede i obojene revolucije protiv onih vlada koje se opiru SAD-u i NWO, oni izazivaju rat i kaos na Bliskom istoku, oni također podstiču i financiraju rodnu ideologiju, gay ideologiju, gay brakove, pobačaj, sterilizaciju i cjepljenje stanovništva u siromašnim državama 3. svijeta, itd.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vidimo najnoviji slučaj u Poljskoj. Nova desno-konzervativna vlada stranke započela je sa samostalnom politikom i ne sluša Brisel i Washington. Kaczinski želi ići stopama Orbana. To je odmah bio razlog za uzbunu kod globalne elite. Koja se očito uplašila da bi Poljska., koja je dosada bila jedan od najpouzdanijih saveznika Brisela i Washingtona mogla skrenuti sa zadanog puta.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Brojne Soroseve udruge u Poljskoj, ljevičari i ostali, te lijevo-liberalne novine &#8220;Gazeta Wybroscza&#8221; (čiji je glavni urednik poljski cionist i teški antiputinovac, Adam Michnik), inscenirali su prosvjede protiv nove vlade u više gradova. Cilj je rušenje nove desno-konzervativne vlade, koja ima absolutnu većinu. Lihvari uz pomoć Soroševih udruga na taj način već 5 godina pokušavaju izazvati prosvjede protiv Orbana u Mađaraskoj i srušiti ga. ali bezuspješno.</span><br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;"> <em>(http://blog.vecernji.hr/uredio:NSP)</em></span></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2016/01/05/komentar-za-i-protiv-vladimir-putin-stvarni-oponent-zapada-ili-kontrolirana-oporba-rothschilda/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Henry Ford: Dobro je što ljudi ne razumiju bankarski sustav, inače bi odmah podigli revoluciju</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/02/01/henry-ford-dobro-je-sto-ljudi-ne-razumiju-bankarski-sustav-inace-bi-odmah-podigli-revoluciju/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/02/01/henry-ford-dobro-je-sto-ljudi-ne-razumiju-bankarski-sustav-inace-bi-odmah-podigli-revoluciju/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 01 Feb 2015 14:46:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[Bankarski sustav]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[dolar]]></category>
		<category><![CDATA[DUG]]></category>
		<category><![CDATA[Đuro Brodarac]]></category>
		<category><![CDATA[elita]]></category>
		<category><![CDATA[fakultet]]></category>
		<category><![CDATA[FED]]></category>
		<category><![CDATA[Federalne Rezerve]]></category>
		<category><![CDATA[Henry Ford]]></category>
		<category><![CDATA[novac]]></category>
		<category><![CDATA[Rob]]></category>
		<category><![CDATA[robovi]]></category>
		<category><![CDATA[Robovlasnički sustav]]></category>
		<category><![CDATA[robovlasništvo]]></category>
		<category><![CDATA[štapmanje]]></category>
		<category><![CDATA[sustav]]></category>
		<category><![CDATA[Washington]]></category>
		<category><![CDATA[Zemlja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19887</guid>
		<description><![CDATA[Od samog početka, elita je uvijek pokušavala porobiti čovječanstvo. Postojala su i vremena kada su oni koju su bili na vlasti ubili veliki broj ljudi, ali uglavnom im je bilo korisnije da profitiraju od rada njima podčinjenih
Ako su ljudi prisiljeni sagraditi piramidu, plate danak trećinom usjeva ili predaju polovicu prihoda za porez, to obogaćuje one na vlasti o trošku porobljenih.
Čovjek postaje &#8220;resurs&#8221; koji se eksploatira kako bi služio interesima drugih.
Danas su neki oblici ropstva zabranjeni, ali onaj od najzlokobnijih se prožima više nego ikad. Taj oblik se zove dug, a svaka veća odluka u životu uključuje sve više dugova.
Primjerice, jedan od prvih trenutaka kada se mladi suočavaju s dugom jeste fakultet. Amerikanci su trenutno nagomilali više od 1,2 trilijuna dolara studentskog duga.
Kada se kupuju kuće ili automobili, dugovi su neizbježni. Nijedno društvo na Zemlji nikada nije nagomilalo toliko duga koliko je nakupila današnja generacija.
Skoro svaki čovjek je u ovom trenutku ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/02/banke-fed-federalne-rezerve-dug.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-19888" title="banke-fed-federalne-rezerve-dug" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2015/02/banke-fed-federalne-rezerve-dug.jpg" alt="banke-fed-federalne-rezerve-dug" width="590" height="393" /></a>Od samog početka, elita je uvijek pokušavala porobiti čovječanstvo. Postojala su i vremena kada su oni koju su bili na vlasti ubili veliki broj ljudi, ali uglavnom im je bilo korisnije da profitiraju od rada njima podčinjenih</span></h3>
<p><span style="color: #000000;">Ako su ljudi prisiljeni sagraditi piramidu, plate danak trećinom usjeva ili predaju polovicu prihoda za porez, to obogaćuje one na vlasti o trošku porobljenih.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Čovjek postaje &#8220;resurs&#8221; koji se eksploatira kako bi služio interesima drugih.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Danas su neki oblici ropstva zabranjeni, ali onaj od najzlokobnijih se prožima više nego ikad. Taj oblik se zove dug, a svaka veća odluka u životu uključuje sve više dugova.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Primjerice, jedan od prvih trenutaka kada se mladi suočavaju s dugom jeste fakultet. Amerikanci su trenutno nagomilali više od 1,2 trilijuna dolara studentskog duga.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Kada se kupuju kuće ili automobili, dugovi su neizbježni. Nijedno društvo na Zemlji nikada nije nagomilalo toliko duga koliko je nakupila današnja generacija.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Skoro svaki čovjek je u ovom trenutku zadužen, a otplaćivanjem svojih dugova on obogaćuje elitu koja ga je i prevarila da se uopće i zaduži.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Na vrhu ovog dužničkog robovlasničkog sustava nalaze se Federalne rezerve, institucija koja je dizajnirana da proizvede što je moguće više duga.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Postoje mnogi ljudi koji vjeruju da su Federalne rezerve &#8220;agencija&#8221; federalne vlasti, ali to nije istina. Federalne rezerve su neizabrani, neobjašnjivi kartel središnjeg bankarstva i raspravljeno je na federalnom sudu da to &#8220;nije agencija&#8221; federalne vlasti, te da iz tog razloga ne podliježe aktu slobode informacija.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dvanaest regionalnih banaka Federalnih rezervi je organizirano &#8220;slično privatnim korporacijama&#8221;, a također izdaju i dionice &#8220;članskim bankama&#8221; koje su njeni vlasnici. <strong>Privatne banke predstavljaju 100% dioničara Federalnih rezervi. Vlada SAD posjeduje 0%.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Mnogi ljudi također pretpostavljaju da federalna vlast &#8220;izdaje novac&#8221;, ali ni to nije točno. Pod trenutnim sustavom SAD, federalna vlast zapravo posuđuje novac koji Federalne rezerve iznenada stvaraju (iz ničega).</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Velike banke, ultrabogate države i druge države kupuju dug koji se stvara i Amerikanci postaju dužničke sluge. Kada se to sve dogodi, elita postaje vlasnik dužničkih instrumenata i ljudi postaju kolektivno odgovorni za beskrajno rastuću planinu duga.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Političari uvijek obećavaju da održavaju dug pod kontrolom, ali nikad nema dovoljno novca da se financira vlada, ali i otplati kamata na dug koji se konstantno gomila.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Zato nastaje potreba da se stalno posuđuje još novca. Kada su kreirane 1913. godine, sustav Federalnih rezervi je dizajniran da stvori vječnu dužničku spiralu iz koje ne bi bilo moguće pobjeći i upravo je to i stvoreno.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Prije samo 40 godina, nacionalni dug SAD je iznosio manje od pola trilijuna dolara. On danas iznosi skoro 18 trilijuna dolara.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ipak, nacionalni dug je samo dio priče. Velike banke koje kontroliraju Federalne rezerve također žele pojedinačno dominirati životima Amerikanaca pomoću dugova. Amerika je postala &#8220;kupi sada, plati kasnije&#8221; društvo, a rezultati su katastrofalni. <strong>Prije 40 godina, ukupna količina duga u sustavu je iznosila nešto preko 2 trilijuna dolara, a danas iznosi 57 trilijuna dolara.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Velike banke ne posuđuju novac kako bi pomogle pojedincu da ostvari &#8220;Američki san&#8221;. Elitisti posuđuju novac zato što ih to čini bogatijima. Na primjer, ako korisnik kreditne kartice svakog mjeseca mora platiti minimalan iznos, on će vratiti nekoliko puta više novca nego što je prvobitno posudio. U pitanju je vrlo zlokoban oblik dužničkog robovlasništva koji većina Amerikanaca ne razumije.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U međuvremenu, Federalne rezerve također sistematski uništavaju bogatstvo koje pojedinci već posjeduju. Ako netko pokuša prevariti sustav i uštedjeti novac, kupovna moć tog novca će kontinuirano padati zbog inflacijske politike Federalnih rezervi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Američki dolar je inače izgubio 98% svoje vrijednosti otkad su Federalne rezerve uspostavljene 1913. godine.</strong></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Mnogi ljudi smatraju da bi slanje &#8220;pravih političara&#8221; u Washington DC vratilo ekonomiju na noge.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ono što ljudi ne razumiju je da je čitav sustav u osnovi truo. Amerikanci su zarobljeni u dužničkoj spirali kojoj je suđeno da se završi užasavajućim kolapsom. Postavljanje &#8220;gumbića&#8221; tu i tamo i podešavanje poreza neće ništa popraviti.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Naravno, elita ni ne želi da ljudi razumiju što se događa. Iako su Federalne rezerve jedna od najvažnijih institucija američkog društva i srce njihovog ekonomskog sustava, one se maltene ni ne spominju u školama. Većina Amerikanaca nema pojma odakle novac dolazi.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Elita zna da bi ljudi postali prilično uznemireni ako bi razumjeli što se događa.</strong> Henry Ford, osnivač Ford Motor Company, jednom prilikom je rekao:</span></p>
<p><span style="color: #000000;">&#8220;Dobro je da ljudi ne razumiju naš bankarski i monetarni sustav inače bi već sutra nastala revolucija&#8221;.</span><br />
&nbsp;<br />
<em>*stisnite dolje desno &#8220;Titlovi&#8221; radi prijevoda ili stisnite &#8220;kotačić&#8221; i odaberite &#8220;Prijevod titla&#8221;*</em><br />
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/kxE-oH7iCr0" frameborder="0" width="590" height="443"></iframe><br />
&nbsp;<br />
<em>NoviSvjetskiPoredak.com<em></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2015/02/01/henry-ford-dobro-je-sto-ljudi-ne-razumiju-bankarski-sustav-inace-bi-odmah-podigli-revoluciju/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ovo nećete naći u povijesnim udžbenicima! Pearl Harbor i Ratovi Korporativne Amerike</title>
		<link>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/24/ovo-necete-naci-u-povijesnim-udzbenicima-pearl-harbor-i-ratovi-korporativne-amerike/</link>
		<comments>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/24/ovo-necete-naci-u-povijesnim-udzbenicima-pearl-harbor-i-ratovi-korporativne-amerike/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 24 Nov 2012 21:31:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>adminitrix</dc:creator>
				<category><![CDATA[SVIJET U RATU]]></category>
		<category><![CDATA[afganistan]]></category>
		<category><![CDATA[Amerika]]></category>
		<category><![CDATA[bankari]]></category>
		<category><![CDATA[banke]]></category>
		<category><![CDATA[Berlin]]></category>
		<category><![CDATA[Bijela kuća]]></category>
		<category><![CDATA[Blitzkrieg]]></category>
		<category><![CDATA[bomba]]></category>
		<category><![CDATA[bona fide]]></category>
		<category><![CDATA[čegrtuša]]></category>
		<category><![CDATA[Churchill]]></category>
		<category><![CDATA[drugi svjetski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Eisenhower]]></category>
		<category><![CDATA[elita]]></category>
		<category><![CDATA[embargo]]></category>
		<category><![CDATA[Exxon]]></category>
		<category><![CDATA[FDR]]></category>
		<category><![CDATA[Filipini]]></category>
		<category><![CDATA[Ford]]></category>
		<category><![CDATA[Francuska]]></category>
		<category><![CDATA[Franklin Roosevelt]]></category>
		<category><![CDATA[Führer]]></category>
		<category><![CDATA[Gallup]]></category>
		<category><![CDATA[General Motors]]></category>
		<category><![CDATA[Havana]]></category>
		<category><![CDATA[Hawaii]]></category>
		<category><![CDATA[Henry Ford]]></category>
		<category><![CDATA[Hitler]]></category>
		<category><![CDATA[IBM]]></category>
		<category><![CDATA[intervencionisti]]></category>
		<category><![CDATA[Irak]]></category>
		<category><![CDATA[Iran]]></category>
		<category><![CDATA[ITT]]></category>
		<category><![CDATA[izolacionisti]]></category>
		<category><![CDATA[kina]]></category>
		<category><![CDATA[komunisti]]></category>
		<category><![CDATA[Kongres]]></category>
		<category><![CDATA[korporacija]]></category>
		<category><![CDATA[Kuba]]></category>
		<category><![CDATA[Lend- Lease]]></category>
		<category><![CDATA[libija]]></category>
		<category><![CDATA[Moskva]]></category>
		<category><![CDATA[nafta]]></category>
		<category><![CDATA[naoružanje]]></category>
		<category><![CDATA[Njemačka]]></category>
		<category><![CDATA[Opijumski rat]]></category>
		<category><![CDATA[Pearl Harbor]]></category>
		<category><![CDATA[profit]]></category>
		<category><![CDATA[Puerto Rico]]></category>
		<category><![CDATA[Rat]]></category>
		<category><![CDATA[ratni brod]]></category>
		<category><![CDATA[sabotaža]]></category>
		<category><![CDATA[SAD]]></category>
		<category><![CDATA[Sovjetski Savez]]></category>
		<category><![CDATA[SSSR]]></category>
		<category><![CDATA[Standard Oil]]></category>
		<category><![CDATA[statusa quo]]></category>
		<category><![CDATA[Tokio]]></category>
		<category><![CDATA[Tonkin]]></category>
		<category><![CDATA[trojni pakt]]></category>
		<category><![CDATA[Uncle Sam]]></category>
		<category><![CDATA[Velika depresija]]></category>
		<category><![CDATA[Waldorf Astoria]]></category>
		<category><![CDATA[Washington]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11574</guid>
		<description><![CDATA[Ulazak Amerike u rat sa Japanom u Drugom svjetskom ratu, se nalazi u svakom povijesnom udžbeniku svijeta, samo da li je to istina ili nije?!
Mit: SAD je bio prisiljen proglasiti rat Japanu nakon potpuno neočekivanog japanskog napada na američke pomorske baze na Havajima na 7. prosinca 1941. Na račun japanskog saveza s nacističkom Njemačkom, ta agresija je automatski dovela SAD u rat protiv Njemačke.
Stvarnost: Rooseveltova administracija je bila željna već neko vrijeme započeti rat protiv Japana i tražila da se pokrene takav rat pomoću embarga nafte i drugih provokacija. Nakon što je dešifrirao japanski kodove, Washington je znao da je Japanska flota je na putu do Pearl Harbor-a, ali je pozdravio napad japanske agresije da bi mogao &#8220;prodati&#8221; rat većini antiratne američke javnosti.
Napad Japana, za razliku od američkog napada na Japan, također je trebao izbjeći deklaraciju o ratu od strane japanskih saveznika, Njemačke, koja je bila dužna po ugovoru pomoći ...]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<h3 style="text-align: justify;"><span style="color: #000000;"><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/crveni-amerika-rat.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11621" title="crveni amerika rat" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/crveni-amerika-rat.jpg" alt="crveni amerika rat" width="520" height="391" /></a>Ulazak Amerike u rat sa Japanom u Drugom svjetskom ratu, se nalazi u svakom povijesnom udžbeniku svijeta, samo da li je to istina ili nije?!</span></h3>
<p><span style="color: #000000;"><em><strong>Mit:</strong> SAD je bio prisiljen proglasiti rat Japanu nakon potpuno neočekivanog japanskog napada na američke pomorske baze na Havajima na 7. prosinca 1941.</em> <em>Na račun japanskog saveza s nacističkom Njemačkom, ta agresija je automatski dovela SAD u rat protiv Njemačke.</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><em><strong>Stvarnost:</strong> Rooseveltova administracija je bila željna već neko vrijeme započeti rat protiv Japana i tražila da se pokrene takav rat pomoću </em><em>embarga</em><em> nafte i drugih provokacija.</em> <em>Nakon što je dešifrirao japanski kodove, Washington </em></span><span style="color: #000000;"><em>je </em></span><span style="color: #000000;"><em>znao da je Japanska flota je na putu do Pearl Harbor-a, ali je pozdravio napad japanske agresije da bi mogao &#8220;prodati&#8221; rat većini antiratne američke javnosti.</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Napad Japana, za razliku od američkog napada na Japan, također je trebao izbjeći deklaraciju o ratu od strane japanskih saveznika, Njemačke, koja je bila dužna po ugovoru pomoći samo ako Japan bio napadnut. Međutim, iz razloga koji nemaju veze s Japanom ili SAD-om, zajedno sa neuspjehom njemačkog &#8220;munja rata&#8221; protiv Sovjetskog Saveza, Hitler je sam objavio rat SAD-u nekoliko dana nakon što je Japan napao Pearl Harbor, 11. prosinca 1941.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><strong>Jesen 1941.</strong> SAD-om, onda i sada, je vladala &#8220;Moćna Elita&#8221; industrijalaca, vlasnika kompanija i menadžera zemljinih vodećih korporacija i banaka, koje čine samo mali dio stanovništva. Tada kao i sada, ovi industrijalci i financijeri &#8211; &#8220;Korporativno Amerika&#8221; &#8211; su imali bliske veze s najvišim redovima vojske &#8220;, &#8220;ratoborni vođe&#8221; rekao je sociolog Columbia University-a C. Wright Mills, koji je skovao pojam &#8220;moćne elite&#8221; kako ih je nazvao, a za koje je nekoliko godina kasnije veliki HQ, poznat kao Pentagon, bio podignut na obalama rijeke Potomac.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Doista, &#8220;vojno-industrijski kompleks&#8221;  je već postojao mnogo desetljeća, kada mu je kraju svoje karijere kao predsjednik, a nakon što ga je služio najviše marljivo, Eisenhower dao to ime. Govoreći o predsjednicima: u 1930-im i 1940-im, onda opet kao i sada, Moćna Elita je ljubazno dopustila američkom narodu svake četiri godine da biraju između dva kandidata od te iste elite &#8211; jedan s oznakom &#8220;republikanac&#8221;, drugi &#8220;demokrat&#8221;, ali malo ljudi zna razliku &#8211; i taj kandidat boravi u Bijeloj kući kako bi se formulirao i administrirao nacionalnu i međunarodnu politiku. Takva politika je uvijek služila &#8211; i još uvijek služi &#8211; moći i interesima elite, drugim riječima, oni dosljedno imaju za cilj promicanje &#8220;posla&#8221; &#8211; kodna riječ za uvećanje profita od strane velikih korporacija i banaka koje su članovi Moćne Elite.</span></p>
<p><span style="color: #000000;"><em>Kao što je predsjednik Calvin Coolidge iskreno sastavio jednom prilikom tijekom 1920-ih: &#8220;posao u Americi [američke vlade] je biznis&#8221;. Godine 1941., je stanar Bijele kuće bio bona fide član Power Elite , potomak bogate, privilegirane, i moćne obitelj: Franklin D. Roosevelt, često nazivan &#8220;FDR&#8221;.</em> <em>(Usput, </em><em>bogatstvo</em><em> </em></span><span style="color: #000000;"><em>obitelji </em></span><span style="color: #000000;"><em>Roosevelt je izgrađeno barem djelomično od trgovine opijumom s Kinom, kao što je Balzac jednom napisao, <strong>&#8220;iza svakog velikog bogatstva je sakriven kriminal.&#8221;</strong>)</em></span></p>
<p><span style="color: #000000;">Roosevelt je, čini se, služio Power Moćnoj Eliti prilično dobro, jer je već uspio biti nominiran (teško!) i izabran (relativno lako!) u 1932., 1936., i ponovo u 1940. godine. To je izvanredan uspjeh, jer su &#8220;prljavi Tridesete&#8221; bile teška vremena, označene od strane &#8220;Velike depresije&#8221;, kao i velikih međunarodnih napetosti, što je dovelo do erupcije rata u Europi u 1939. godine. Rooseveltov posao &#8211; služiti interesima Supermoćne Elite &#8211; nije bilo nimalo lako, jer se u redovima te elite mišljenja razlikuju o tome koje korporativne interese može najbolje služiti predsjednik. S obzirom na ekonomsku krizu, neki industrijalci i bankari su bili prilično bili sretni s predsjednikovim kejnzijanski pristup, poznat kao &#8220;New Deal&#8221; i koji su uključuivali puno državnih intervencija u gospodarstvu, dok su se drugi žestoko protivili tome i glasno zahtijevali povratak na laissez-faire pravovjernost. Moćna Elita je bila podijeljena s obzirom na rukovođenje vanjskim poslovima.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Vlasnici i top menadžeri mnogih američkih korporacija &#8211; uključujući Ford, General Motors, IBM, ITT, i Rockefellerov Standard Oil iz New Jerseya, sada poznat kao Exxon &#8211; puno je volio Hitlera, a jedan od njih &#8211; William Knudsen iz General Motorsa &#8211; je čak proslavio njemačkog Führera kao &#8220;čudo 20. stoljeća&#8221;.  <strong>Razlog:</strong> u pripremi za rat, Führer je naoružavao Njemačku do zuba, <strong>a brojne njemačke tvornice koje su bile ogranak američkih korporacija su profitirale fino od te zemlje u &#8220;bombstičnom naoružanju&#8221; proizvodeći kamione, tenkove i zrakoplove u mjestima kao što su GM-Opel tvornica u Rüsselsheimu i Fordova velika postrojenja u Cologne-u, Ford-Werke.</strong> Exxon i Texaco su stvorili dovoljno novca dobavljajući gorivo hitlerovima Panzers-ima koji su se kotrljali sve do Varšave u 1939., do Pariza 1940, i skoro do Moskve 1941. Nije ni čudo da su menadžeri i vlasnici tih korporacija pomogali slaviti njemačke pobjede protiv Poljske i Francuske na velikoj zabavi u hotelu Waldorf Astoria u New Yorku 26. lipnja 1940!</span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/pearl-harbor.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11622" title="pearl harbor" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/pearl-harbor.jpg" alt="pearl harbor" width="516" height="414" /></a><span style="color: #000000;">Američki &#8220;kapetani industrije&#8221;, kao što je bio Henry Ford su voljeli način na koji je Hitler zatvorio njemačke sindikate, kažnjavjući sve radničke stranke, i bacivši komuniste i mnoge socijaliste u koncentracijske logore. Oni su poželjeli da Roosevelt provede istu vrstu tretmana u Americi prema vlastitim nesnosnim sindikalnim vođama i &#8220;crvenima&#8221;, još tada brojni 1930-ih i ranih 1940-ih. Zadnja stvar koju su ti ljudi htjeli, bilo je da Roosevelt uključi SAD u rat na strani Njemačkih neprijatelja, oni su bili &#8220;izolacionisti&#8221; (ili &#8220;ne-intervencionisti&#8221;) i tako, u ljeto 1940., većina Američke javnosti je kroz Gallup anketu, provedenu u rujnu 1940 pokazalo <strong>da 88 % posto Amerikanaca želi ostati izvan rata</strong> koji je bjesnio u Europi. Ne iznenađuje, dakle, nije bilo naznaka bi htjele da Roosevelt ograničiti trgovinu s Njemačkom, a kamoli se ukrcati u anti-hitlerovski križarski rat. U stvari, tijekom predsjedničke izborne kampanje u jesen 1940, on je svečano obećao: &#8220;[naši] dečki neće biti poslani u bilo koji od stranih ratova&#8221;.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">To da je Hitler je slomio Francusku i druge demokratske zemlje, nije zabrinjavalo američke korporativne tipove koji su poslovali s Hitlerom, u stvari, oni su osjećali da je europska budućnost pripada fašizmu, osobito Njemačkoj razni fašizma, nacizma, prije nego demokraciji. (Obično, predsjednik General Motorsa, Alfreda P. Sloan, izjavio je u tom trenutku da bi to bila dobra stvar da se u Europi demokracija prepusti &#8220;alternativi [tj. fašističkom] sustavu s jakim, inteligentnim i agresivnim vođom koji bi napravio sustav u kojem ljudi rade duže i teže, a koji je imao instinkt gangstera &#8211; sve te dobre osobine&#8221;). </span></p>
<p><span style="color: #000000;">A, budući da oni sigurno ne žele da europska budućnosti pripadati socijalizmu u svojoj evoluciji, a kamoli revolucionarnim (tj. komunističkim) sortama, američki industrijalci su bili posebno sretni kad je oko godinu dana kasnije, Hitler konačno učinio ono što su se već dugo nadali da će učiniti, naime, napad na Sovjetski Savez u cilju uništenja domovine komunizma i izvora nadahnuća i podrška &#8220;crvenima&#8221; diljem svijeta, također i u SAD-u.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Dok su mnoge velike korporacije sudjelovale u profitabilnom poslu s nacističkom Njemačkom, u isto vrijeme drugi su zarađivali puno novca poslujući s Velikom Britanijom. Ta zemlja &#8211; osim Kanade i drugih zemalja članica Britanskog Carstva, Njemačkoj je bila jedini preostali neprijatelj od jeseni 1940 do lipnja 1941, kada je Hitlerov napad na SSSR uzrokovao da Britanija i Sovjetski Savez postanu saveznici. Britaniji je bila očajnički potrebna sva vrsta opreme da nastavi svoju borbu protiv nacističke Njemačke, željeli su kupiti mnogo toga u SAD-u, ali nije bio mogućnosti napraviti gotovinske isplate koje je zahtijevalo američko postojeće &#8220;Cash-and-Carry&#8221; zakonodavstvo. Međutim, Roosevelt je napravio to moguće za američke korporacije, da iskoristi ovu ogromnu &#8220;priliku mogućnosti&#8221;, kada je, 11. ožujka 1941, on je uveo njegov poznati Lend-Lease (posuditi-unajmiti) program, pružajući Britaniju gotovo neograničeni kredit za kupnju kamiona, zrakoplova i druge vojne opreme u SAD-u. Lend-Lease izvoz u Velikoj Britaniji je generirao neočekivani profit, ne samo na račun velikog obujma poslovanja koji su bili uključeni, već i zato što je taj izvoz sadržavao napuhane cijene i pronevjere poput dvostrukog obračuna.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Segment korporativne Amerike se tako počeo simpatizirati s Velikom Britanijom, pto je u ono vrijeme bila manje &#8220;prirodna&#8221; pojava nego što bi sada imali tendenciju vjerovati. (Doista, nakon američke neovisnosti ex-domovina je dugo ostala tiranin Uncle Sam-a, i 1930-ih američka vojska je još uvijek imao planove za rat protiv Britanije i invazije na kanadskim Dominijem, a potonji plan je uključivao bombardiranje gradova i uporaba otrovnog plina). Neki glasnici korporativne klijentele, su počeli davati naklonost ulaska SAD-a u rat na strani Britanije; oni su postali poznati kao &#8220;intervencionisti&#8221;. Naravno, mnogi, ako ne i većina velikih američkih korporacija su zarađivale kroz poslovanje s obje, nacističke Njemačke i Velike Britanije, a sada se Roosevelt-ova administracija sama pripremala za mogući rat, množeći vojne izdatke i naručivajući sve vrste opreme, oni su također počeli izdvajati više i više novca za opskrbu američkih oružanih snaga sa svim vrstama vojnih materijala. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Ako postoji jedna stvar u kojoj su se svi čelnici korporativne Amerike mogli složiti, bez obzira na njihove individualne simpatije prema bilo Hitleru ili Churchillu, to je bio ovaj: rat u Europi u 1939 je bio dobar, čak i divan, za business. Također su se složili da ako bi duže ovaj rat trajao, bolje bi bilo za sve njih. S izuzetkom najvatrenijih pro-britanskih intervencionista, oni su se dalje složili da nije bilo potrebe za pritiskom SAD-a da se aktivno uključi u ovaj rat, a pogotovo da ne ulazi u rat protiv Njemačke. Većina prednosti za korporativnu Ameriku je scenarij kojim bi rat u Europi trajao što je duže moguće, tako da su velike korporacije mogle nastaviti profitirati od isporuci opreme za Nijemce, Britance, i njihove saveznike, te Americi samoj. Henry Ford je na taj način &#8220;izrazio nadu da ni saveznici ni sile osovine ne bi osvojile [rat]&#8221; i sugerirao da bi Sjedinjene Države trebale dostaviti objema stranama &#8220;materijala i opreme kako bi se obje strane borile do kolapsa&#8221;. Ford je prakticirao ono što je propovijedao, i organizirao svoje tvornice u SAD-u, u Velikoj Britaniji, u Njemačkoj, te u okupiranoj Francuskoj da dobavlja opremu za sve zaraćene strane. Rat je možda bio pakao za većinu ljudi, ali za američke &#8220;kapetane industrije&#8221; kao što su Ford, to je bio raj.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Roosevelt sam je općenito vjerovao da je intervencionist, ali u Kongresu su izolacionisti sigurno prevladali, i to nije izgledalo kao da će SAD uskoro, ili ikada, ući u rat. Međutim, na račun Lend-Lease izvoza u Velikoj Britaniji, odnosi između Washingtona i Berlina definitivno su se pogoršavali, i na jesen 1941 serije incidenata između njemačkih podmornica i američkih mornaričkih razarača koji su pratli teretne konvoje vezane za Britaniju, dovode do krize koja je postala poznata kao &#8220;neopredijeljeni pomorski rat&#8221;. No, čak i ova epizoda nije dovelo do aktivnog američkog sudjelovanja u ratu u Europi. Korporativna Amerika je lijepo profitirala od statusa quo, i nije ju jednostavno zanimao križarski rat protiv nacističke Njemačke. Isto tako, nacistička Njemačka je bila duboko umiješana u velikom životnom projektu Hitlera, njegova misija uništiti Sovjetski Savez. U tom ratu, stvari nisu išle prema planu. Blitzkrieg prema Istoku, pokrenut u lipnju 1941, trebao je &#8220;slomiti Sovjetski Savez kao jaje&#8221; u roku od 4 do 6 tjedana, ili su barem tako vjerovali vojni stručnjaci ne samo u Berlinu, već također u Washingtonu. Međutim, početkom prosinca Hitler je još uvijek čekao Sovjete mahajući bijelom zastavom. Upravo suprotno, 5. prosinca, Crvena armija je iznenada pokrenula kontra-ofenzivu ispred Moskve, i odjednom Nijemci su se našli duboko u nevolji. Zadnja stvar koja je trebala Hitleru u ovom trenutku je bio rat protiv SAD-a.</span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/pearl-harbor-novine.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11623" title="pearl harbor-novine" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/pearl-harbor-novine.jpg" alt="pearl harbor-novine" width="589" height="387" /></a><span style="color: #000000;">U 1930.godini, američka vojska nije imala nikakvih planova, i nije pripremila planove, boriti se u ratu protiv nacističke Njemačke. S druge strane, oni imali planove ratovati protiv Velike Britanije, Kanade, Meksika &#8211; i Japana. Zašto protiv Japana? U 1930, SAD je bio jedan od vodećih svjetskih industrijskih sila i, poput svih industrijskih sila, stalno je bio u potrazi za izvorima jeftinih sirovina kao što su gume i ulje, kao i za tržištima za svoje gotove proizvode. Već krajem devetnaestog stoljeća, Amerika je dosljedno provodila svoje interese u tom pogledu koji se proteže preko gospodarskog, a ponekad čak izravnog političkog utjecaja preko oceana i kontinenata. Ovaj agresivnu, &#8220;imperijalističku&#8221; politiku &#8211; su nemilosrdno nastavili predsjednici poput Theodorea Roosevelta, bratića FDR-a &#8211; dovela je do američke kontrole nad bivšim španjolskim kolonijama, kao što su Puerto Rico, Kuba i Filipini, a također i nad dotad neovisnom otoku naroda Hawaii. Amerika je time također razvila veliku moć u Tihom oceanu, pa čak i na Dalekom istoku.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Suprota obala Tihog oceana igrala je sve važniju ulogu tržišta za američke izvozne proizvode, i kao izvora jeftinih sirovina. No, u Depresiji 1930., kada su se natječaji za tržišta i resurse zagrijavali, SAD bio je suočen sa konkurencijom od agresivnog suparnika industrijske snage, još jedan koji je imao još veću potrebu za naftom i sličnim sirovinama, a također i za tržište njegovih gotovih proizvoda. Taj natjecatelj je bio Japan, zemlja izlazećeg sunca. Japan je tražio da ostvari svoje imperijalističke ambicije u Kini i resursima bogatoj jugoistočnoj Aziji i, poput SAD-a, nije oklijevao upotrijebiti silu u procesu, u primjeru vođenja nemilosrdnog rata prema Kini. Što je smetalo Sjedinjene Države nije bilo to što Japan tretira svoje kineske i korejske susjede kao Untermenschen, nego to što su okrenuli taj dio svijeta u ono što oni nazivaju Velika Istočna Azija Co-Prosperitetna Sfera, tj. ekonomska struka njihovog vlastitog, &#8220;zatvorenog gospodarstva&#8221;, gdje nije bilo mjesta za američku konkurenciju. Pri tome, Japanski je zapravo slijedio primjer SAD-a, koji je ranije transformirao Latinsku Ameriku i većine Kariba u Uncle Sam-ovo ekskluzivno gospodarsko igralište.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Korporativna Amerika je bila iznimno frustrirana da je istisnuta od unosnog posla na tržištu Dalekog istoka od strane Japanaca, &#8220;žute rase&#8221; koju su Amerikanci u cjelini već počeli prezirali tijekom 19. stoljeća. Japan je gledan kao arogantan, ali u suštini slaba laktaška zemlja, koja bi moćna Amerika lako mogla &#8220;izbrisati sa zemljovida u tri mjeseca&#8221;, kao što je tajnik mornarice Frank Knox izjavio jednom prilikom. I tako se dogodilo da, tijekom 1930-ih i ranih 1940-ih, je američka Moćna Elita , koja se najviše protivila ratu protiv Njemačke, bio gotovo jednoglasno u korist rata protiv Japana &#8211; osim, naravno, Japan je bio spreman napraviti velike ustupke, kao što je &#8220;dijeljenje&#8221; Kine sa SAD-om. Predsjednik Roosevelt &#8211; poput Woodrowa Wilsona, uopće nije bio pacifist kako su ga označili povjesničari &#8211; bio je oduševljen pružiti takav &#8220;Sjajan malo rat&#8221;. (Ovaj izraz je skovao američki državni tajnik John Hay u pozivanju na španjolsko-američki rat 1898. godine, to je bio &#8220;sjajan&#8221; u smislu da je to omogućilo SAD-u da dobije Filipine, Puerto Rico, itd.). U ljeto 1941, nakon što je Tokio dodatno povećao svoju zonu utjecaja na Dalekom Istoku, npr. zauzimaju gumom-bogate francuske kolonije Indokine, a očajni prije svega za naftu, očito je počeo žuditi za naftom bogate nizozemske kolonije Indonezije, FDR se čini da je odlučio da je zrelo vrijeme za rat protiv Japana, ali on je suočen dva problema. Prvo, javno mnijenje je bilo snažno protiv američkog angažmana u bilo kojoj stranoj rata. Drugo, izolacionistička većina u Kongresu nije mogla pristati na takav rat, bojeći se da bi automatski moglo dovesti SAD u rat protiv Njemačke.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Roosevelt-ovo rješenje ovog dvostrukog problema, prema autoru detaljang i vrlo dobro dokumentiranog nedavng istraživanja, Robert B. Stinnett, bio je &#8220;izazivanje Japana u eksplicitan čin rata protiv Sjedinjenih Američkih Država&#8221;. Doista, u slučaju japanskog napada, američka javnost neće imati izbora nego da se sakrije iza zastave. (Javnost je slično napravila sakrivajući se iza zvjezdica i traka i prije, naime, na početku španjolski-američkog rata, kada je u posjetu bojni brod Maine tajanstveno potonuo u luci Havana, akt za koji se odmah optužil Španjolsku. Nakon Drugog svjetskog rata, Amerikanci su opet biti uvjetovani odobravati ratove, kako želi i planirao njihova vlada, putem neprirodne provokacije poput incidenta u  zaljevu Tonkin 1964. godine). Nadalje, pod uvjetima Trojnog pakta sklopljenog od strane Japana, Njemačke i Italije u Berlinu 27. rujna 1940, te tri zemlje su poduzele kako bi se pomogle međusobno kada jednu od tri ugovorne strane budu napadnute od strane druge države, ali ne i kada je jedan od njih napao drugu zemlju. Prema tome, u slučaju japanskog napada na SAD, izolacionisti, koji su ne-intervencionalisti s obzirom na Njemačku, ali ne s obzirom na Japan, ne moraju se bojati da bi sukob s Japanom također značio rat protiv Njemačke.</span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/pearl-harbor-amerika-japan.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11626" title="pearl harbor amerika japan" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/pearl-harbor-amerika-japan.jpg" alt="pearl harbor amerika japan" width="410" height="401" /></a><span style="color: #000000;">I tako je predsjednik Roosevelt, nakon što je odlučio da &#8220;Japan mora napraviti prvi potez&#8221; napravio &#8220;izazivanje Japana u eksplicitnom činu provokacije politike koja vođena prema Japanu tijekom 1941&#8243;, kao što je Stinnett napisao. U taktiziranjima su koristili uključeno raspoređivanje ratnih brodova blizu, pa čak i na, japanskim teritorijalnim vodama, očito u nadi da će to izazvati incident nalik stilu zaljeva Tonkin koji bi se mogao protumačiti kao casus belli (opravdanje od ratnih djela). Više učinkovit, međutim, bio je nemilosrdan ekonomski pritisak koji je nametnt Japanu, zemlji kojoj je očajnički potrebna sirovina kao što su nafta i gume i stoga je vjerojatno uzela u obzir takve metode da se pojedinačno provocira. U ljeto 1941, Rooseveltova administracija je zamrznula svu japansku imovinu u SAD-u i krenula na &#8220;strategiju frustrirajućeg japanskog stjecanje naftnih derivata&#8221;. U suradnji s Britancima i Nizozemcima,koji su bili anti-japanski zbog vlastitih razloga, SAD je nametnuo teške ekonomske sankcije Japanu, uključujući i embargo na vitalnim naftnim derivatima. Situacija se pogoršala u jesen 1941. Dana 7. studenog, Tokio u nadi da će izbjeći rat s moćnim SAD-om, ponudio je Kini  načelo nediskriminacije trgovinskih odnosa pod uvjetom da Amerikanci učine isto u svojoj sferi utjecaja u Latinskoj Americi. Međutim, Washington je želio reciprocitet samo u sferi utjecaja drugih imperijalističkih sila, a ne u vlastitom dvorištu, i Japanska ponuda je odbijena.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nastavka američke provokacije Japana su namjeravae izazvati da Japan uđe u rat, i doista je bilo sve izglednije da će to učiniti. &#8220;Ova nastavlja ubadanjem igli u čegrtušu&#8221; FDR je izjavio prijateljima kasnije, &#8220;napokon je dobio ovu zemlju malo&#8221;. Na 26. studenoga, kada je Washington zahtijevao japansko povlačenje iz Kine, &#8220;Čegrtuše&#8221; u Tokiju su odlučile da je dosta i pripremali su se &#8220;zagristi&#8221;. Japanskoj floti je naređeno da otplovi za Havaje kako bi napad na ratne brodove SAD-a koje je FDR odlučio stacionirati tamo, više  provokativno. Nakon dešifriranja japanskih kodova, američka vlada i vojni vrh je točno znao što će japanska armada napraviit, ali nije upozorio zapovjednike na Havajima, čime se omogućio &#8220;napad iznenađenja&#8221; na Pearl Harbor u nedjelju, 7. prosinca 1941.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Sljedeći dan FDR-u je bilo lako uvjeriti Kongres da proglasi rat Japanu, a američki narod, šokirani naizgled kukavičkim napadom, nisu mogli znati da su Japanci bili izazivani. SAD je spreman za rat protiv Japana, a izgledi za relativno lakom pobjedom su umanjeni zbog gubitaka koje su pretrpjeli na Pearl Harbour-u koji, navodno težak, je bio daleko od katastrofalne. Brodovi koji su potopljene su bili stariji, &#8220;uglavnom 27-godišnje relikvije I. svjetskog rata&#8221; i daleko od neophodnih za ratovanja protiv Japana. Moderni ratni brodovi, s druge strane, uključujući nosače zrakoplova, čija je uloga u ratu bila presudna presudno, su bili neoštećeni &#8211; kao slučajno su poslani na drugo mjesto po narudžbi iz Washingtona te su bili sigurni na moru tijekom napada. Međutim, stvari se nisu sasvim odvijale kao što se očekivalo, jer je nekoliko dana kasnije, 11. prosinca, nacistička Njemačka je neočekivano objavila rat, čime je prisilila SAD da se suoči s dva neprijatelja i bori se sa mnogo većim neprijteljem nego se očekivalo, rat na dva fronta, svjetski rat.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U Bijeloj kući, vijest o japanskom napadu na Pearl Harbor nije stigao kao iznenađenje, dok je njemačka objava rata eksplodirala kao bombe. Njemačka nije imala nikakve veze s napadom na Havajima, a nije ni bila svjesna japanskih planova, pa FDR nije uzeti u obzir da zatraži od Kongresa da proglasi rat nacističkoj Njemačkoj u isto vrijeme kao i Japanu. Doduše, američki odnosi s Njemačkom su se pogoršali za neko vrijeme, jer američka aktivna podrška za Veliku Britaniju je eskalirala od Neobjavljenoig pomorskog rata 1941.godine. Međutim, kao što smo već vidjeli, Moćna Elita SAD.a nije osjetila potrebu da intervenira u ratu u Europi. Hitler je bio taj koji je objavio rat SAD-u 11. prosinca 1941, na iznenađenje Roosevelta. Zašto? Samo nekoliko dana ranije, 5. prosinca 1941, Crvena armija je pokrenula kontraofanzivu ispred Moskve, a to povlači za sobom i neuspjeh Blitzkriega u Sovjetskom Savezu. Na taj isti dan, Hitler i njegovi generali su shvatili da više nije moguće pobijediti u ratu. No, kada je, samo nekoliko dana kasnije, špekuliralo se da je njemački diktator naučio od japanskog napada na Pearl Harbor, što se tiče njemačkog proglašenja ratnog stanja američkima neprijateljima svojih japanskih prijatelja, iako to nije potrebno pod uvjetima tripartitnog ugovora.</span></p>
<p><a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/rat-je-business-FB.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11629" title="rat je business biznis" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/rat-je-business-FB.jpg" alt="rat je business biznis" width="499" height="468" /></a><span style="color: #000000;">Uz najveći dio japanske vojske koja je bila stacionirana u sjevernoj Kini i stoga u mogućnosti da odmah napadne Sovjetski Savez u području Vladivostoka, sukob s Japanom bi prisilio Sovjete u iznimno opasne teškoće koje su imali u dva prijašnja rata, otvara mogućnost da Njemačka još uvijek može osvojiti svoj anti-sovjetski &#8220;križarski rat&#8221;. Hitler, je smatrao da je mogao otjerati sablast prošlosti porazom od pozivanja neke vrste japanskog deus ex mašine u Sovjetskom Savezu koja je tada imala ranjive sibirske granice. No, Japan nije zagrizao Hitlerov mamac. Tokio je, također, prezren sovjetske države, ali, već u ratu protiv SAD-a, ne može priuštiti luksuz od dva prijašnja rata i radije je stavio sav svoj novac na &#8220;južnu&#8221; strategiju, u nadi da će osvojiti veliki nagradu &#8211; resursima bogatu jugoistočnu Aziji, nego ukrcati se u pothvat prema negostoljubivom Sibiru. Tek na samom kraju rata, nakon kapitulacije nacističke Njemačke, doći će do sukoba između SSSR-a i Japana. U svakom slučaju, zbog Hitlerove nepotrebne objave rata, Sjedinjene Države su također aktivno sudjelovale u ratu u Europom, s Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezoom kao saveznikom.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">U posljednjih nekoliko godina, Uncle Sam je ratovao prilično često, ali smo uvijek tražili da vjerujemo da je to učinjeno iz čisto humanitarnih razloga, odnosno kako bi se spriječio holokaust, zaustavljanje terorista od počinjenja svih vrsta zla, oslobađanje od gadnih diktatora, i to sve s ciljem promicanja demokracije, itd. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Nikada, čini se, da su ekonomski interesi SAD-a, točnije američkih velikih korporacija, koji su uključene u rat. Vrlo često, ovi ratovi su u odnosu na američke arhetipske &#8220;dobre ratove&#8221;, Drugi svjetski rat, u kojem je Uncle Sam navodno otišao u rat ni zbog čega drugog nego da brani slobodu i demokraciju i da se bori protiv diktature i nepravde. (U pokušaju da opravdaju svoj &#8220;rat protiv terorizma&#8221;, &#8220;prodati&#8221; ga na američkoj javnosti, George W. Bush je brzo usporedio 9/11 sa napadom na Pearl Harbor.) Ovaj kratki pregled okolnosti ulaska SAD-a u rat u prosincu 1941, međutim, otkriva sasvim drukčiju sliku. Američka Moćna Elita je htjela rat protiv Japana, planove za takav rat je bio spreman već neko vrijeme, a u 1941. Roosevelt susretljivo organizira takav rat, a ne zbog Tokijske neprovocirane agresije i užasnih ratnih zločina u Kini, već zbog američkih korporacija koje su htjele udio preslatkog velikog &#8220;kolača&#8221; dalekoistočnih resursa i tržišta. S druge strane, jer su velike američke korporacije radile prekrasan posao i sa nacističkom Njemačkom, profitirali lijepo iz rata kojeg je Hitlera pokrenuo i, usput rečeno, pružajući mu s opremom i gorivo potrebno za njegov Blitzkrieg, rat protiv nacističke Njemačke bila je definitivno neželjen od strane američke Moćne Elite, iako je bilo dosta uvjerljivih humanitarnih razloga za križarski rat protiv istinskog zla &#8220;Trećeg Reicha&#8221;. </span></p>
<p><span style="color: #000000;">Humanitarna razmatranja nisu igrala nikakvu ulogu koja je dovela do sudjelovanja Amerike u Drugom svjetskom ratu. I nema razloga vjerovati da su to učinili u novije vrijeme, gdje amerikanci dovde do rata u nesretnim zemljama poput Iraka, Afganistana i Libije &#8211; ili će to učiniti u naziranju rata protiv Irana.</span></p>
<p><span style="color: #000000;">Rat protiv Irana se jako želi od strane korporativne Amerike, jer drži obećanje velikom tržištu i obiljem sirovina, posebice nafte. Kao i u slučaju rata protiv Japana, planovi za takav rat su spremni, a prisutni stanar u Bijeloj kući čini jednako željno kao što je i FDR to želio. <strong>Nadalje, opet kao u slučaju rata protiv Japana, provokacije su se orkestrirane, ovaj put u obliku sabotaže i zahvata od strane dronova, kao i staromodno raspoređivanje ratnih brodova samo izvan iranskih teritorijalnih voda.</strong> Washington opet &#8220;stavljanje igla u Čegrtušu&#8221;, očito u nadi da će ga iranska &#8220;zmija&#8221; ugristi, čime će opravdati &#8220;Sjajni mali rat.&#8221; Međutim, kao i u slučaju Pearl Harbor-a, rezultirajući rat će opet ispasti puno veći, duži, i opakiji nego što se očekivalo.</span><br />
<a href="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/FDR-Roosevelt.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11627" title="FDR Roosevelt" src="http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2012/11/FDR-Roosevelt.jpg" alt="FDR Roosevelt" width="589" height="601" /></a><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
<span style="color: #000000;">(globalresearch.ca / uredio i preveo: nsp)</span><br />
&nbsp;<br />
&nbsp;<br />
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11576"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]<br />
[facebook]</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/11/24/ovo-necete-naci-u-povijesnim-udzbenicima-pearl-harbor-i-ratovi-korporativne-amerike/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
