U narodu poznata fraza „biti zdrav k’o dren“ sasvim je razumljiva još od davnina ako imamo na umu veliki značaj ove biljke za zdravlje

Dren, drenak ili drenjina (lat. Cornus mas) je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 metara visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Raste posvuda, a ponajviše na suhim, sunčanim stranama svijetlih listopadnih šuma uz drugo grmlje.

U narodu poznata fraza “biti zdrav k’o dren” sasvim je razumljiva još od davnina imamo li na umu velik značaj za zdravlje ove biljke. Naime, dren sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i vrlo mnogo vitamina C. U njemu se nalazi i dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči.

Plodovi se jedu svježi, a mogu se i zamrzavati, sušiti, od njih se može raditi pekmez, čaj, sok ili kompot, a dobar je sastojak i kolača. Posebno valja istaknuti da je svaki dio ove biljke ljekovit – plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene koštice.

Njegova se ljekovita svojstva očituju u liječenju upale grla, slabokrvnosti, bolesti bubrega, dijareje, hemeroida, dijabetesa te za brže zacjeljivanje rana. Ruski su znanstvenici ustanovili da dren, njegova kora i listovi posjeduju antimikrobiološko svojstvo.

Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može se koristi za regeneraciju kože. Ako se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke. U Francuskoj i Italiji od drenka se masovno proizvodi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi poput maslina.

U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i octom, dodaju jelima od tijesta i krumpira. U Rusiji se od njega kuhaju ukusne juhe i koristi se kao začin za specijalitete od mesa i ribe. U Hrvatskoj je njegova uporaba još dosta ograničena, što je šteta jer ova biljka raste na dosta raširenom području.

Ukusan i ljekovit sok od drena

Sastojci:

1,300 kg zrelog crvenog drena
3 kg šećera
50 g limunske kiseline
voda, staklene boce, gaza

Priprema:

Dren operite i stavite kuhati u pet litara vode. Kada se raspukne, dovoljno je kuhan pa ga tada zgnječite kako biste dobile masu poput pirea. Takav dren nastavite kuhati još 15 minuta, nakon čega ga cjedilom izvadite iz lonca.

U lonac dodaje još 1 l vode, 3 kg šećera, 5 dag limunske kiseline pa sve to miješajte i kuhajte još pola sata dok se šećer ne rastopi. Pjenu koja će se nakupljati pri vrhu s vremena na vrijeme maknite, a kada ona posve nestane, sok je gotovo.

Nakon toga zagrijte staklene boce pa u njih preko gaze ulijevajte sok kako se mrvice ne bi također našle u boci. Sok koji dobijete rijedite vodom i uživajte u ovom zdravom piću.
 

 
(vestinet.rs/uredio:nsp)

Suvremeni čovjek u razvijenom svijetu često se hvali kako se hrani bogatije i profinjenije od mnogih siromašnih ljudi danas, i u prošlosti. Međutim, za ovu svoju prednost plaća visoku cijenu – u nepotrebnim bolestima, invalidnosti i preranoj smrti.

U čemu griješimo? Mi danas jedemo previše – previše šećera, previše masnoća, previše nepotrebnog kolesterola i prevelike količine soli. Unosimo prekomjernu količinu kalorija i jedemo prečesto.

Takvo je obilje doprinijelo postavljanju temelja za mnoge bolesti: koronarne bolesti, moždanog udara, visokog krvnog pritisaka, artritisa, šećerne bolesti odraslih – dijabetes, pretilosti i mnogih vrsta raka.

Ove su bolesti krive za tri četvrtine smrtnih slučajeva u razvijenim zemljama. One su povezane sa životnim navikama, a posebno s načinom prehrane.

Prehrana kao uzrok bolesti?

Da li se možda tu misli na pesticide i konzervanse? To možda zvuči nevjerojatno, ali pesticidi i konzervansi se ne nalaze na listi najgorih prijestupnika!

U nastavku izlažemo popis mnogo ozbiljnijih krivaca:

1. ŠEĆER. Nacionalni istraživački savjet SAD-a izvještava da mnogi ljudi uzimaju do 20 posto dnevnog unosa kalorija iz prerađenih šećera i kukuruznih sirupa. Takvi šećeri su prazne, gole kalorije, budući da su lišeni vlakana i hranjivih tvari. Zbog svoje velike kaloričnosti oni su vrlo pogodni za poticanje pretilosti.

2. RAFINIRANE NAMIRNICE. Nekad se smatralo da su rafinirane namirnice dobre jer su iz njih uklonjeni nepotrebni grubi sastojci. Danas znamo kako su vlakna i te kako dragocjena i potrebna jer nas čuvaju od nekih vrsta raka, stabiliziraju šećer i kolesterol u krvi, pomažu nam pri održavanju normalne tjelesne težine i smanjuju pojavu smetnji u probavnom sustavu poput žučnih kamenaca, hemoroida, divertikulitisa i zatvora

3. SOL. Većina stanovnika zapadnih zemalja uzima 10 do 20 grama (dvije do četiri čajne žličice) soli dnevno. To je mnogo više od stvarne potrebe tijela i ta količina soli uvelike opterećuje organizam doprinoseći razvoju visokog krvnog tlaka, raznih srčanih problema kao i nekih bubrežnih bolesti.

4. MASNOĆE. Većina ljudi nije svjesna da svakodnevno preko masnoća unosi prosječno 37 posto kalorija. To je mnogo više nego što organizam može rutinski preraditi. Zbog toga dolazi do štetnih posljedica kao što su začepljenje krvnih žila, impotencije, oštećenje srca i mozga. Prehrana zasićena masnoćama također doprinosi prekomjernoj tjelesnoj težini, pojavi dijebetesa tipa II i određenih vrsta raka.

5. BJELANČEVINE. Jelovnik bogat mesom i drugim proizvodima životinjskog podrijetla nudi više bjelančevina, masnoća i kolesterola nego što ih organizam može iskoristiti. Ljudi u zapadnim zemljama uzimaju dva do tri puta veću količinu bjelančevina od preporučenih vrijednosti. Znanstvenici danas znaju da je to štetno i da bi smanjenje unosa bjelančevina kao i masnoća bitno poboljšalo zdravlje i potaknulo dugovječnost.

6. NAPITCI. Djeca i odrasli ljudi rijetko piju vodu. Umjesto toga, svakog se dana popiju nebrojene litre gaziranih pića, piva, vina, crne kave, crnih čajeva i sokova. Budući da većina ovih pića obiluje kalorijama (iz šećera i alkohola), ona mogu nepovoljno djelovati na razinu šećera u krvi i obezvrijediti napore uložene u kontroli tjelesne težine. Kofein, fosfati i druge kemikalije iz različitih napitaka dodatna su opasnost po zdravlje.

7. GRICKALICE. Prava, prirodna i zdrava hrana zamijenjena je namirnicama umjetnih okusa koje nadražuju i zadovoljavaju izopačeni okus. Osobe svih uzrasta teže za nezdravim grickalicama koje se nude učenicima, studentima, radnicima, a ponekad čak i bolesnicima. Tijekom radnog vremena, pauza za kavu, bombona ili čokoladica uobičajena je navika, ai kod kuće se stalno nešto gricka. Dobro i kvalitetno pripremljeni obiteljski obroci danas su pravi izuzetak. Takvo jedenje između obroka remeti probavu, preopterećuje želudac i česti je uzrok oteknutosti i loše probave.

Postoji li uopće nešto sigurno za jelo? Naravno! Sjetite se voća; stotine različitih plodova zadivljujućih boja, raznovrsnog sastava i obilja okusa. Poslužite se povrćem, salatama, krumpirom. Uključite u svoj jelovnik mahunarke – sve vrste mahunarki, leća, bob, soju – mnoštvo oblika, boja i okusa. Ne zaboravite na žitarice – osnovnu namirnicu pravilne prehrane i zlatni rudnik ukusne i zdrave hrane.

Prehrana s raznolikim biljnim namirnicama pružiće organizmu svu potrebnu masnoću, bjelančevine, biljna vlakna, ugljikohidrate i druge potrebne hranjive sastojke. Ona je, ekološki gledajući, prikladna i najprihvatljivija, a ukoliko se dobro isplanira, može smanjiti materijalne troškove i izdatke za hranu ponekad i za polovicu.

Ali ono što je najbolje jeste njeno svojstvo da usporava i često sprječava pojavu većine smrtonosnih bolesti suvremenog svijeta. Upotrebom namirnica biljnog podrijetla bogatih vlaknima možete jesti veće količine hrane bez bojazni od taloženja nepotrebnih kilograma i uživati ​​u dobrom zdravlju i vitalnosti.
 
(preveo: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)