Nakon ovogodišnjeg summita G7 jedna je stvar postala jasna – Trumpu svjetske sile okreću leđa, a razlike između politike Europske unije i SAD-a sve su veće

Danima nakon summita G7, ali i povijesnog sastanka Trumpa sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom, te su razlike sve jasnije, a europski političari ih sve glasnije artikuliraju.

“Europa mora pronaći novu ravnotežu u odnosu sa Sjedinjenim Državama u svjetlu izazova koje donosi vlada američkog predsjednika Donalda Trumpa”, rekao je u srijedu njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

To su izazovi poput napuštanja klimatskog sporazuma iz Pariza i nuklearnog dogovora s Iranom, prijetnje sankcijama nad europskim partnerima, kao i protekcionizam.

“Mi Europljani moramo djelovati kao savjestan protuuteg kad SAD prekorači crvenu liniju”, istaknuo je njemački ministar u govoru u Berlinu o budućoj njemačkoj europskoj politici.

U njemu je Maas dao dosad najsnažniji signal da Njemačka svoje 70-godišnje prijateljstvo sa SAD-om više ne vidi kao bezuvjetno.

Rusija, Kina i SAD kao glavni izazovi Europi

Kao izazove za Europu naveo je, uz SAD, i Rusiju i Kinu.

“Trumpova egoistična politika ‘Amerika prva’, ruski napadi na međunarodno pravo i državni suverenitet te ekspanzija gigantske Kine: svjetski poredak na kakav smo bili navikli više ne postoji”, naglasio je.

“Kad američka vlada agresivno propitkuje naše vrijednosti i interese, moramo djelovati čvršće.”

Maas smatra kako Europska unija treba osmisliti i strategiju za sve snažniju ekonomsku i političku ulogu Kine.

Podržao je francuski prijedlog stvaranja europskih snaga za vojne intervencije i ustvrdio kako u njih treba pozvati i Veliku Britaniju, čak i nakon što napusti EU.

Maas smatra kako postoje sve veći znakovi britanske nervoze zbog izolacije u nesigurnom međunarodnom okruženju, no kaže da ne vidi naznake da će London ponovno razmotriti svoju odluku o napuštanju bloka. “Mislim da su Britanci shvatili (…) da se SAD mijenja, nisu više bliski kao prije… A sad više neće biti ni članovi EU-a.”

Nizozemski premijer: Moramo se ujediniti i suprotstaviti Trumpu i Putinu

I nizozemski premijer Mark Rutte pozvao je u srijedu Europsku uniju na jedinstvo pred prijetnjama svjetskom poretku koje dolaze i iz Rusije, i iz Sjedinjenih Država.

“Čak i naš odnos s najvažnijim saveznikom ne ide više kao u prošlosti”, rekao je Rutte u govoru pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.

Podsjetio je da je američki predsjednik Donald Trump odbacio pariški klimatski ugovor i iranski nuklearni sporazum, kao i uveo carine na čelik i aluminij iz Europe.

“Ali naravno, ostajemo prijatelji i saveznici”, dodao je Rutte, pozvan u Europski parlament kako bi govorio o budućnosti Europe.

Naglasio je kako je zbog sigurnosti važno nastaviti dijalog sa Sjedinjenim Državama, “bez obzira na trenutne razmirice”.

Rutte je u svom govoru također pozvao države članice da budu spremne na novi migrantski val, ali je rekao da je optimist pa smatra da će se doći do dogovora o tom pitanju na skorom summitu šefova država i vlada krajem lipnja.

“Činimo što možemo (da se postigne sporazum), ali stvari nisu jednostavne”, rekao je spominjući podjele između sjevera i juga Europe te istoka i zapada.

Sve veće razlike između europskih sila i SAD-a

Podsjetimo, na summitu G7 prije nekoliko dana postalo je jasno koliko su velike pukotine između europskih sila i SAD-a. Angela Merkel nije krila razočaranje pregovorima, a slika koju je objavila na svom Instagramu više od riječi dočarava svu krizu u odnosima dugogodišnjih bliskih saveznika.

“Teško je, deprimirajuće ovaj put, ali to nije kraj skupine G7″, kazala je njemačka kancelarka u rijetkom intervjuu za javnu televiziju ARD prije nekoliko dana.

“Ne želim više zaoštravati naš odnos”, dodala je Merkel, naglasivši da je izraz “deprimirajuće” sam po sebi snažan kada je ona u pitanju, ironično se referirajući na svoje tradicionalno smirene javne nastupe.

Kao jedan od glavnih problema pokazale su se carine, odnosno uvođenje istih.

Komentirajući prijetnju američkog predsjednika uvođenjem carina na uvoz automobila, što bi posebno teško pogodilo njemačku automobilsku industriju, Merkel je odgovorila da “ćemo morati dobro promisliti što nam je činiti”.

“Valja se nadati da će Europska unija ponovno nastupiti jedinstveno, kao što je učinila i ovaj put”, dodala je njemačka kancelarka.

EU je poručio da će 1. srpnja najaviti protumjere američkim carinama na uvoz čelika i aluminija.

Trump, s druge strane, smatra da se SAD iskorištava.

“Ako nije recipročna, poštenu trgovinu trebamo zvati trgovinom za budale”, kazao je Trump u nedjelju.

“Žao mi je, ali više ne možemo dopustiti našim prijateljima, ili neprijateljima, da nas iskorištavaju na trgovini. Na prvo mjesto moramo staviti američkog radnika”, poručio je Trump na Twitteru.

“Nije pošteno prema Amerikancima da imamo trgovinski deficit od 800 milijardi dolara. Zašto bih ja, kao predsjednik SAD-a, dozvolio zemljama da stvaraju goleme trgovinske viškove, a to su radile desetljećima, dok naši farmeri, radnici i porezni obveznici moraju plaćati tako visoku i nepoštenu cijenu?” dodao je Trump.
 
(index.hr)

Policija u Kölnu primila je 652 prijave za napade tijekom novogodišnje noći. Optužnice su podignute protiv 13 osoba, prenosi Spiegel.online, a tužiteljstvo je raspisalo nagradu od deset tisuća eura za informaciju koja će dovesti do uhićenja napadača

Europski mediji prenijeli su dijelove zapisnika policije u Kölnu s prijavama nasilja nad ženama u novogodišnjoj noći kad su žene istodobno seksualno zlostavljali i pljačkali. Jutarnji prenosi dio policijskog dokumenta prema prijevodu Daily Maila. Žrtva, obično sama žena, dvije ili tri prijateljice ili, pak, muškarac i žena, odjednom bi se našla okružena grupom muškaraca. Jedni bi napali ženu i počeli je pipkati, a ostali bi krali mobitele i novčanike.

Preslaba policija?

U potrazi za počiniteljima policija mora pregledati više od 355 sati videosnimaka proslave Nove godine na trgu između Glavnog kolodvora i katedrale u Kölnu kad su se iz mase od oko tisuću muškaraca, većinom imigranata, izdvajale skupine koje su zlostavljale i pljačkale žene.

Zbog kritika da je policija bila preslaba da zaštiti građane, vlasti u Kölnu objavile su da će zaposliti novih 500 policajaca. Naglo je porastao broj zahtjeva za legalizaciju pištolja i povećana je prodaja oružja za samoobranu poput papar-spreja.

U Njemačkoj ne jenjava zgroženost događajima u novogodišnjoj noći. Počinitelji su većinom podrijetlom iz Sjeverne Afrike i tražitelji azila. Zbog toga dodatno raste pritisak na kancelarku Angelu Merkel da promijeni politiku i zatvori granice za izbjeglice.

Tečajevi integracije

U raspravi o nasilju u Kölnu zastupnici svih stranaka založili su se za jače kažnjavanje seksualnih prijestupa i bolju zaštitu žena. – Nitko u Njemačkoj nije iznad zakona – poručio je ministar pravosuđa Heiko Maas (SPD) tijekom rasprave u Bundestagu. Ministrica obitelji Manuela Schwesig pozvala je na politički i društveni konsenzus u borbi protiv seksualnog nasilja. Pozvala je i da se u tečajeve u integraciji azilanata uključi dio o poštivanju žena, prenosi Spiegel.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako su se zastupnici svih stranaka trudili izbjeći poistovjećivanje izbjegličke politike s brojnim kaznenim djelima za koja se sumnjiče tražitelji azila. – Tlačenje žena integralni je dio svih kultura, uključujući zapadne – upozorila je kolege Katja Kipping iz Die Linke, prenosi Spiegel.

Ipak, povezivanje je neizbježno. Glavni tajnik CSU, Andreas Scheuer, zauzeo se da se zemlje Sjeverne Afrike, poput Maroka i Alžira, proglase sigurnim zemljama tako da njihovi državljani ne mogu dobiti azil. Za jačanje policijskih snaga založila se i šefica zastupničke grupe Zelenih Katrin Göring-Eckardt. Šefica Zelenih je događaje u Kölnu opisala kao “manifestaciju onoga što smo prije toga vidjeli samo u patrijarhalnim društvima”.
Gubitak kontrole

Kancelarku Angelu Merkel napadaju sa svih strana. FAZ piše kako zastupnici koalicije CDU-CSU skupljaju glasove protiv kancelarke, zahtijevajući zatvaranje granica. Angela Merkel je pod pritiskom: njezini stranački kolege traže da na sljedećem sastanku koalicije 26. siječnja glasaju o kancelarkinoj izbjegličkoj politici. Već je nekoliko desetaka zastupnika potpisalo zahtjev da se na idućoj koalicijskoj klauzuri u Wildbad Kreuthu glasa o izbjegličkoj politici vlade.

Među ostalim, 56 zastupnika bavarske Kršćansko-socijalne unije potpisalo je zahtjev da se ulazak u Njemačku dopusti samo onima s valjanim ispravama. Potpise za odvojene peticije skupljaju još zastupnik i potpredsjednik CDU Ingo Wellenreuther te Christian von Stetten. Ipak, Volker Kauder, šef zastupničkog kluba koalicije CDU-CSU, uvjeren je da će većina zastupnika podržati Angelu Merkel, prenosi FAZ.

U parlamentarnoj raspravi o nasilju u novogodišnjoj noći u Kölnu i drugim njemačkim gradovima dopredsjednik CDU Wolfgang Bosbach kritizirao je “gubitak kontrole” nad njemačkim granicama i raskorak između zakona i realnosti.

U znak prosvjeda, bavarski su političari jučer poslali autobus s 51 izbjeglicom iz Sirije ravno pred zgradu Kancelarijata u Berlinu, prenosi dpa. Bavarci su najveći kritičari njemačke kancelarke jer kroz tu južnu saveznu državu prolazi većina izbjeglica i puno ih ostaje.

“Kraj vala izbjeglica se ne vidi, naš kapacitet da osiguramo dostojanstven smještaj brzo će biti dosegnut i ja ne vidim da se grade novi stanovi za migrante”, napisao je u izjavi Peter Dreier koji je izbjeglice ukrcao u autobus u Landshutu i poslao na 550 kilometara dug put do kancelarkina ureda. Još u listopadu Dreier je na kancelarkino “Mi to možemo” u razgovoru s njom rekao: “Ne, mi to ne možemo”.

Novi sustav

S jučerašnje rasprave u Bundestagu njemačka agencija dpa prenosi kako će izbjeglice u Njemačkoj dobiti jedinstvene osobne iskaznice, povezane s centraliziranim informatičkim sustavom. Vlada predlaže novi zakon po kojem će izbjegličke osobne iskaznice sadržavati informacije o zemlji podrijetla, otiske prstiju, brojeve telefona ili adresu i podatke o zdravlju i obrazovanju.

Nove osobne počet će se izdavati u veljači, a novi će sustav biti potpuno u funkciji do ljeta. Time bi se lakše moglo pratiti kretanje migranata i uvesti red u registraciju novopridošlih, koje trenutačno obavlja pet različitih tijela vlade. Zbog decentraliziranog sustava u Njemačkoj događalo se da se izbjeglica po nekoliko puta registrira ili da se prijavljuje s lažnim identitetom. Tako je prošlotjedni napadač na policijsku stanicu u Parizu bio u Njemačkoj prijavljen s četiri različita identiteta.

Detaljna rekonstrukcija novogodišnje noći koja je šokirala Njemačku (mali dio policijskog zapisnika)

22.00 Ženska žrtva: dirali su je po stražnjici i ukrali mobitel

22.15 Žensku žrtvu su pipali na izlazu s kolodvora i istodobno pokušali oteti torbu njezinu mužu

22.30 Ženske žrtve: skupina muškaraca okružila je dvije žrtve na ulazu u Glavni kolodvor i napala ih po genitalijama; dva prsta gurnuta u vaginu

22.40 Muška žrtva: žrtva je bila s dvije prijateljice; ispipali su žene i kad im je krenuo pomoći, oteli su mu mobilni telefon

22.55 Tri ženske žrtve: jedan nepoznati počinitelj dirao ih je po hlačama i stražnjici, a drugi je jednoj izvukao telefon iz torbe

22.55 Tri ženske žrtve: jedan nepoznati počinitelj dirao ih je po hlačama i stražnjici te izvukao mobitel, a drugi se bavio džepovima

22.55 Tri ženske žrtve: jednoj su skinuli hlače i dirali je po stražnjici te joj ukrali mobitel, drugu su udarili, a trećoj oteli torbicu

23.00 Ženske žrtve: dvije su okružili i snažno dodirivali; ukrali su mobilni telefon

23.00 Ženska žrtva: dok je na kolodvoru bila u društvu prijatelja, napali su je i grupno dirali po genitalijama

23.15 Dvije ženske žrtve: ispipala ih je masa od 30 do 50 ljudi

23.15 Dvije ženske žrtve: masa ih je okružila i ispipala; iz torbe su ukradeni mobitel, novac i nakit

23.20 ženska žrtva: na izlazu s kolodvora ispipala ju je velika grupa muškaraca

23.30 Dvije ženske i dvije muške žrtve: okružila ih je grupa ‘stranaca’, žene su prepipali; ukraden je mobitel

23.30: Ženska žrtva: oteta ručna torba; u blizini je viđena grupa Arapa

23.30 Dvije ženske žrtve: višekratno su agresivno dirane i seksualno napadnute; ukraden mobitel

23.40: Ženska žrtva: napala su je dva muškarca pokušavajući je zagrliti

23.40 Ženu s obitelji ispipala je grupa muškaraca u dobi od 18 do 40 godina sjevernoafričkog izgleda; iz džepa jakne ukraden mobitel

23.40 Ženska žrtva: zlostavljala ju je i opljačkala gomila imigrantskog podrijetla

00.00-00.30 Žrtvu i njenu majku grupno su dirali po genitalijama, jedna osoba ju je pokušala poljubiti dok je drugi krao novčanik iz torbice

00.05 Žrtva tvrdi da su je muškarci stranog izgleda uhvatili za stražnjicu i ukrali mobitele

00.15 Ženska žrtva: osoba ju je pokušala odvući sa sobom. Otjeran. Mobitel ukraden

00.20 Ženska žrtva: dirali su je po cijelom tijelu

00.20 Ženska žrtva i prijateljica su isprepipane

00.30 Mladu ženu okružilo je 20 muškaraca i zavuklo joj ruke u hlače; ukradena joj je torba

00.30 Ženske i muške žrtve: masa ih je okružila i otela im torbe. Izgledali su kao južnjaci, možda Turci

00.30 Ženske žrtve: petorica su ih napala dirajući ih po preponama i stražnjici te su uzeli mobitel iz džepa jakne

00.30 Ženska žrtva i njena sestra žale se na višestruke nepristojne dodire

00.30 Ženska žrtva: okružila ju je grupa od najmanje pet sumnjivaca koji su je pokušali zgrabiti ispod suknje; oteli su joj torbicu iz ruku

00.30 Ženske i muške žrtve: gomila ih je okružila, južnjaci su im oteli torbice

00.45 Žene su pipali po stražnjici i međunožju, nepoznati počinitelj oteo je mobitel, ali ga je žrtva uzela natrag

00.45: Ženska žrtva: novčanik ukraden iz ruksaka

00.45. Muška žrtva: prijetili su mu na ulazu u Glavni kolodvor

00.45 Ženska žrtva: isprepipana

00.55 Ženska žrtva: velika grupa ju je napala dodirujući je po vagini, stražnjici i grudima; kratko nakon toga primijetila je da joj nema telefona

00.57 Pet ženskih i muška žrtva: na Glavnom kolodvoru žene su prepipane, a muškarcu je ukraden mobitel

1.00 Oko 20 muškaraca mediteranskog izgleda okružilo je žensku žrtvu, pipalo je i pokušalo opljačkati. Grupa muškaraca sjevernoafričkog izgleda okružila je tri ženske žrtve, gurali su im ruke u hlače i dirali ih po grudima. Ukraden mobitel. Pokušaj krađe novčanika

1.00 Ženska žrtva: ukraden mobilni telefon

1.00 Četiri ženske žrtve pipalo je nekoliko ljudi, ukraden novčanik iz ručne torbe

1.00 Ženska žrtva napadnuta po stražnjici i vagini uz pokušaj da joj se opljačka torbica

1.00 Ženska žrtva: osoba ju je dirala po stražnjici i vagini dok joj je pokušavala oteti torbicu

1.00 Četiri ženske žrtve: potpuno isprepipane, predmeti ukradeni

1.00 Tri ženske žrtve okružila je skupina iz Sjeverne Afrike. Stavili su im ruke na grudi i u hlače. Ukradeni mobitel, pokušaj krađe novčanika

1.00 Ženska žrtva: oko 15 muškaraca ju je okružilo, nepoznata osoba ju je uhvatila za prepone, mobitel joj je ukraden iz džepa kaputa

1.30 Žena je prijavila da su joj ugurali ruke u hlače i dirali je po stražnjici. Cijela je prepipana. Oteta joj je torba

1.30 Žena je prijavila da je bila s prijateljem kad ju je okružilo 50 muškaraca koji su je dirali po stražnjici. Ništa nije ukradeno

1.30 Ženska žrtva: odvojena je od dečka i sva isprepipana; ukraden joj je novčanik

2.15 Dvije ženske žrtve: pipale su ih različite grupe

2.30 Tri ženske žrtve: na peronu 10/11 okružili su ih i ispipali

3.15 Ženska žrtva i prijateljica su prepipane; mobitel ukraden

3.40 Grupa od 20 muškaraca sjevernoafričkog izgleda zadržala je žrtve i napala ih po intimnim dijelovima tijela; ukraden novčanik

4.15 Ženu su više puta uštipnuli za prepone
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(jutarnji.hr,youtube.com/uredio:NSP)