Novi Svjetski Poredak » hard disk

Najpoznatijem hakeru na svijetu prijeti smrt jer je otkrio nezamislivu tajnu Iluminata

adminitrix — Fri, 14 Nov 2014 16:41:06 +0000

Živ čovjek je pred nama, on postoji, uhićen je i misli da će biti eliminiran jer je hakiranjem otkrio nezamislivu tajnu Vladara svijeta: Biće bačena nuklearna bomba na jedan grad i to će biti izgovor za obračun sa svim zemljama koje smetaju. Nuklearni rat samo što nije počeo

On je otkrio tajne članova obitelji Bush, Colin L. Powella, ali i drugih istaknutih Amerikanaca, zatim da je nadmudrio FBI i Tajne službe, osujetivši njihove napore da otkriju i njegovu nacionalnost, a kamoli identitet.

Ovaj rumunjski haker je iz mailova razotkrio stvari kao što su pozivnica Colin Powellu za masonski obred u Bohenijskoj šumi, slikarije George W. Busha, i još puno tajnih informacija.

Međutim, ranije ove godine, nedostižni online kriminalac, poznat kao Guccifer, izgubio je svoju staloženost i počeo paničariti.

Razbio je svoj hard disk i mobitel sjekirom u osjećaju da su mu za petama i da samo što nisu došli po njega.

Ova akcija predostrožnog uništenja u njegovom domu u rumunjskoj regiji Transilvaniji, nije mu pomogla mnogo – pogotovo zato što su u blatu ostali komadići kao dokaz o njegovom činu.

Dva tjedna kasnije, 22. siječnja, globalni lov na slavnog i misterioznog hakera, koji je prvo otkrio autoportrete Georgea W. Busha i pokrao silne osobne mailove političara, vojnih osoba i poznatih ličnosti, završio se jutarnjom racijom njegovog doma.

“Očekivao sam ih, ali to je ipak bio ogroman šok za mene”, rekao je haker, koji sada služi kaznu od sedam godina. On je u svom intervjuu rekao: “Teško je biti haker, a još teže obrisati tragove”.

Međutim, njegov dvogodišnji teror kroz mailove bogatih i moćnih Amerikanaca pokazao je kako je lako napraviti kaos na internetu, čak i sa ograničenim vještinama, a da se, bar na kratko, eskivira zakon.

Ispostavilo se da se haker koji se potpisivao kao Guccifer – pseudonim koji je nastao kao kombinacija “stila Gucci i svjetla Lucifera” – zapravo zove Marcel-Lehel Lazar, besposleni četrdesettrogodišnji bivši vozač taksija.

Nije imao skupu opremu, samo staro NEC računalo i Samsung mobilni telefon, sve što je znao naučio je s interneta

Viorel Badea, rumunjski tužitelj koji je vodio slučaj, izrazio je zaprepaštenje zbog činjenice da je Lazar uspio učiniti tako puno sa tako malo opreme. “On zapravo nije bio haker već samo pametan čovjek s puno strpljenja i upornosti”, rekao je tužitelj Badea.

Umjesto da posuđuje email naloge svojih žrtava putem računalnih crva i drugih alata za hakiranje, tužitelj je rekao da je Lazar pecao internetom tražeći informacije o svojim metama, a zatim je prosto pogađao odgovore na sigurnosna pitanja. “On je jedan siroti Rumunj koji je želio postati slavan”, rekao je tužitelj.

Bilo je potrebno šest mjeseci kako bi Lazar pogodio odgovore i ostvario pristup emailovima Korine Kretu, četrdesetsedmogodišnje rumunjske političarke, koja je slala svoje slike u bikiniju i flertujuće poruke Pauelu, bivšem državnom tajniku. Pauel, koji je porekao da je imao aferu s gospođom Kretu, zamolio ju je da obriše sve njihove poruke kada je otkrio da mu je email račun hakiran.

Lazar, koji je polu-Mađar, priznao je da se oslanjao uglavnom na pogađanje. Rekao je da nije prošao nikakav tečaj za kompjutere, mada je radio dva tjedna u tvornici kompjutera.

Kako bi pokrio svoje tragove, većinu svojih racija vršio je preko proxy servera u Rusiji. On je pomislio da će tako prikriti tragove koji vode ka Rumunjskoj, gdje već ima kazneni dosje. On se 2011. uhakirao u email naloge rumunjskih starleta i drugih slavnih ličnosti pod imenom “Mikul Fum” iliti “Mali dim”.

Lazar je bio toliko samouvjeren u svoju sposobnost da izbjegne detekciju da se, krajem prošle godine, počeo hvaliti o svojim podvizima na američkom web sajtu The Smoking Gun, gdje je 6. siječnja objavljen prkosni email napisan lošim engleskim od tada neidentificiranog Guccifera u kojem on inzistira da nije uopće zabrinut.

Lazar je bio u šoku kada je, dan kasnije, George Major, šef rumunjske obavještajne agencije objavio da će vlasti uskoro uhvatiti američkog najtraženijeg hakera, što je značilo da znaju da je u Rumunjskoj.

On je u panici iskoristio vrijeme da uništi dokaze o svom hakiranju uništivši računalo i mobilni telefon sjekirom u svom dvorištu u selu Sambateni oko 15 kilometara od Arada, gdje se sada nalazi u zatvoru. “Znao sam da dolaze po mene, osjetio sam to i osjetio sam da gubim kontrolu nad situacijom”, prisjeća se on.

Zapravo, vlasti još uvijek nisu imale pojma tko je Guccifer. Major je rekao da u trenutku kada je davao izjavu nisu čak znali ni da je Guccifer Rumunj.

Ipak, posumnjali su da jest, kada je u rujnu Guccifer hakirao osobni email račun Majora, šefa sigurnosti, šaljući zatim poruke na rumunjskom jeziku Rumunskoj obavještajnoj službi.

Major je odmah naredio pokretanje istrage. “Bilo je jasno da je hakirao moj račun”, rekao je gospodin Major.

“Htio je nešto dokazati, a ja sam to uzeo za ozbiljno”.

Uz pomoć američkih istražitelja, koji su mjesecima lovili Guccifera, Rumunji su ubrzo pronašli Lazara koji je ostavio trapav set tragova.

“Napravio je mnogo pogrešaka”, rekao je tužitelj Badea.

Lazar je rekao da bi bolje zataškao svoje tragove da je imao više novca – recimo, za moćnije računalo.

“Naravno, mogao sam ukrasti novac od njih”, rekao je. “Ali nisam, niti jedan dolar”.

Američka optužnica protiv Lazara u Virginiji u lipnju optužila ga je za pokušaj iznude “novca i vlasništva lažnim prijevarama, pretvaranjima i obećanjima” od američkih žrtava, iako su rumunjski istraživači rekli da ne postoje dokazi o ucjenjivanje.

Rumunjski dužnosnici kažu da SAD nije pitao Rumunjsku za izručenje gospodina Lazara, ali su poslali istraživače kako bi saznali kako je uspio napasti tako bogate Amerikance.

Prije nego što je pristao odgovoriti na pitanja The New York Times-a, pročitao je dugu pisanu izjavu u kojoj je objasnio svrhu svog hakiranja.

U ovoj izjavi, punoj teorija zavjere o napadu 11. rujna, smrti princeze Diane 1997. godine i planovima za nuklearni napad u Chicagu 2015. godine, pisalo je: “Ovaj svijet vodi grupa zavjerenika pod nazivom Savjet Iluminata, koju čine vrlo bogati ljudi, plemićke obitelji, bankari i industrijalisti iz 19. i 20. stoljeća “.

Badea, rumunjski tužitelj, rugao se izmišljotini Lazara o tzv. Iluminatima. Hakerski podvizi koji su doveli do njegove presude 2011. godine nisu uključivali “Iluminate, već samo slavne i lijepe djevojke”, rekao je tužitelj.

Lazar je zanijekao bilo kakav interes za javne ličnosti, tvrdeći da se usredotočio samo na ljude koje je hakirao kao Guccifer, a u koje spadaju glumica Mariel Hemingway, autorica “Seks i grad” Candace Bushnell, urednica Tina Brown, komičar Steve Martin, autorica Kitty Kelley i mnogi drugi.

Bez pristupa kompjuteru u zatvoru, on sada svoje fobije i teorije zavjere zapisuje u bilježnicama s malim urednim rukopisom. “Znam, prekršio sam zakon, ali 7 godina u zatvoru maksimalne sigurnosti? Nisam ubojica niti lopov “, rekao je on. “Ja sam radio ono što je trebalo uraditi”.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

(NoviSvjetskiPoredak.com)

15 načina kako Internet mijenja vaš mozak

adminitrix — Wed, 11 Jan 2012 20:00:57 +0000

Poznati pisac naučne fantastike Isaac Asimov je predvidio da ćemo jednog dana imati kompjuterske utičnice kod kuće, svaka od njih će biti zakačena na enormne biblioteke gdje se nalaze odgovori na svako pitanje, gdje se mogu dobiti povezni materijali, ponešto za svakoga…

….od rane dobi do starosti, koliko se takvo znanje iz utičnice činilo besemislenim”, i uz pomoć te sprave, ćemo moći stvarno uživati učeći, umjesto da se prisiljavamo učiti suhoparne činjenice i brojeve.

Njegova pronicljivost se pokazala začuđujuće točnom, kao što danas živimo u svijetu Interneta, gdje gotovo čitavo svjetsko znanje može živjeti ispod naših prstiju ili čak u našim džepovima. Takvo začuđujuće djelo, naravno, nije nastalo bez uplitanja u naše živote, i naučnici su počeli bilježiti da Internet ne samo da služi ispunjenju kuriozitetu naših mozgova, već ih i umrežuje. Što to dakle Internet radi našim mozgovima?

INTERNET JE NAŠ VANJSKI PRIJENOSNI DISK

Ne trebamo više pamtiti telefonske brojeve i adrese. Umjesto toga možemo samo skočiti na naš email ili Google i potražiti. Prema studiji Science Magazina, “Internet je posto primarna forma vanjske ineraktivne memorije, gdje se naše informacije pohranjuju kolektivno izvan našeg mozga”, i naši mozgovi su postali puni povjerenja u dostupnost informacija.

DJECA UČE NA RAZLIČITE NAČINE

Sjećate li se svih lekcija iz povijesti koje su zahtjevale da pamtite datume, imena, ili bezbrojne detalje? Djeca ne rade to koliko bi morala raditi. Uz pomoć online biblioteka, “memoriranje “na pamet” više nije nužni dio edukacije” prema Wired magazinu. Učitelji počinju polako shvaćati da informacija dolazi do nas kroz vatreno crijevo, brže i hitrije nego li mi možemo to probaviti, i memorizirajuće činjenice uzaludno troše korisnu snagu mozga koja se može iskoristiti za puno bitnije informacije koje se ne mogu Googlati.

MI VRLO TEŠKO DA IKADA DAJEMO ZADACIMA PUNU KONCENTRACIJU

Da li ste ikada obnavljali vaš Facebook dok ste slušali glazbu ili dok ste pisali prijatelju? Ako je tako, onda ste iskusili fenomen kontinuirane parcijalne paženje i njezinog utjecaja na vaš mozak. Ostaje nam da vidimo da li parcijalna pažnja vuče u odvlačenje pažnje kao što to većina ljudi misli, ili prilagođavamo naš mozak konstantnom protoku poticaja.

NAS UOPĆE NIJE BRIGA DA LI ĆEMO ZAPAMTITI

U studiji Magazina Science, studenti su zatraženi da napišu komad neke trivijalnosti, i u ovisnosti prema njihovoj grupi rečeno im je da će informacija biti obrisana ili snimljena. Grupa kojoj je rečeno da će podatak biti snimljen nije baš zapamtila podatak. Ova studija indicira da ljudi imaju nisku razinu opozivanja ili pamćenja, kad očekuju da mogu pristupiti toj informaciji bilo kada u budućnosti.

POSTAJEMO SVE BOLJI U TRAŽENJU INFORMACIJA

Iako ne možemo zapamtiti sve, postajemo sve bolji u traženju informacija koje trebamo. Čini se da se snaga mozga koja je prije korištena za pamćenje, sada koristi za pamćenje puta kako doći do njih. Profesorica Betsy Sparrow kaže, “Mi pamtimo manje kroz pamćenje informacija kao takvih, nego kroz traženje tih informacija”. Ona ističe da je ovo nije nužno loša stvar, niti je “stvar čuđenja”, kako se prilagođavamo novoj tehnologiji i postajemo visoko obučeni u pamćenju puta gdje te stvari možemo naći.

TEŠKA PITANJA TJERAJU NAS DA RAZMIŠLJAMO KAO KOMPJUTER

Kad se suočimo sa teškim pitanjem, ljudi rijetko uzimaju u obzir enciklopedije i povijesne knjige, a često misle o kompjuterima. To je potpuno novi impuls koji se nalazi u našim mislima. Za mnoge, ovo znači da ne trebamo putovati u knjižnicu. Nije nikakav više problem naći starog školskog prijatelja ili zapamtiti ime glumca u filmu – samo trebate Googlati.

IQ SE VREMENOM POVEĆAVA

U doba MTV-a i video igara, roditelji i eksperti su zabrinuti da će nova i prividna tehnologija spržiti naše jadne mozgove u ništavilo. Ali desilo se nešto sasvim suprotno: poslije MTV -a, poslije video igara, poslije Twittera, Facebooka i Googla, postajemo sve pametniji. Pametniji smo zato jer koristimo tehnologiju ili usprkos tehnologiji? Nitko nije odgovorio na to pitanje još, ali interesantno je razmišljati o tome.

Ali desilo se nešto sasvim suprotno: poslije MTV -a, poslije video igara, poslije Twittera, Facebooka i Googla, postajemo sve pametniji…

NAŠA KONCENTRACIJA PATI

U članku za Atlantic Nicholas Carr uspoređuje svoj rast poteškoća u dubokom čitanju. Kao i svi ostali, on nalazi da “Duboko čitanje koje dolazi prirodno, je postalo naprezanje”. Nije teško zaključiti zašto. Čitavo naše vrijeme koristimo skenirajući naslove i postove, te brzo surfajući po linkovima, i nikada ne trošeći toliko vremena na jednu stvar. Zato, naravno kad dođe do čitanja više od 5 minuta, ili nekoliko memenata informaicja, naš um često krene lutati.

“Duboko čitanje koje dolazi prirodno, je postalo naprezanje”

POSTAJEMO SVE BOLJI U UTVRĐIVANJU VAŽNOSTI

Uz toliko inforamcija, prirodno da su neke od njih smeće.Nakon svega, nismo više ograničeni od strane novinarstva i urednika; danas svatko može staviti informaciju i promovirati je. Na čitateljima i potrošačima je da ustanove, da li je ta informacija bitna i pouzdana, i uz toliko prakse, naši mozgovi su sve bolji u ovom skeniranju, iz dana u dan.

POSTAJEMO PSIHOLOŠKI VEZANI ZA TEHNOLOGIJU

I kada se ljudi isključe Internet, puno njih ima želju za stimulacijom koje primaju od strane uređaja. Taj krivac je dopamin, koji se dostavlja kao odaziv na stimulaciju – bez njega se osjećate dosadno. Žena korisnika teške tehnologije primjećuje da je njezin muž “nasrtljiv dok ne dobije svoju drogu”. Nakon vremena provedenog online, vaš mozak želi još, čineći koncentriranju na ostale zadaće jako teškom.

ŠTO VIŠE KORISTITE INTERNET, TO ĆETE VIŠE PROSVJETLITI MOZAK

U 2007., profesor na UCLA Gary Small je napravio eksperiment testirajući surfere i nove internetske korisnike, pitajući ih da Googlaju nekoliko vrsta odabranih tema. U ovom eksperimentu, on je pratio moždanu akstivnost, i pronašao da iskusni surferi imaju veću moždanu aktivnost nego početnici, posebno u regijama koje su tipične za odluke i riješavanje problema. On je doveo sve njih šest dana poslije, ovaj puta su novaci potrošili jedan sat na internetu tražeći online, svaki dan. U drugom testu, početnici su se pokazali kao malo više iskusniji korisnici. “5 sati na internetu, i mozgovi naivnih korisnika postaju prosvjetljeni”, kaže Small, da tijekom vremena, Internet se koristi i mijenja vaše neuronske puteve.

NAŠI MOZGOVI KONSTANTNO TRAŽE DOLAZEĆE INFORMACIJE

Testovi na Stanfordu, pokazali su da multi-taskeri, kao što su iskusni Internet korisnici, teže za propuštanjem starijih, vrijednijih informacija, umjesto toga izabiru novije inforamcije. Clifford Nass na Stanfordu opazio je: “imamo veliku i rastuću grupu ljudi koja misli da najmanja aluzija na nešto interesantno, je kao magnet, i ne mogu je ignorirati.” Umjesto fokusiranja na važne poslove, ili stavljajući informacije u korisnu upotrebu, mi smo ometeni dolazećim mailom.

POSTAJEMO MOĆNI SURFERI

Online surfanje je stvorilo novu formu “čitanja”, u kojoj korisnici ustvari ne čitaju online, nego radije “moćno” surfaju kroz web stranice. Umjesto čitanja slijeva nadesno, odozgora prema dolje, čini se da skeniramo samo naslove, natuknice, i i informacije koje se ističu. Razumijevanje i pozornost je tu sigurno izložena riziku.

ONLINE RAZMIŠLJANJE SE POKUŠAVA ODUPRIJETI ČAK I OFFLINE RAZMIŠLJANJU

Kada ste online, vi ste ferkventno napadani od eksplozije informacije, koje su visoko stimulativne i čak neodoljive. Previše, i vi postajete ekstremno ometni i nefokusirani. Čak i nakon što se odlogirate (ako i to), vaš mozak ostaje logiran. Manjak fokusa i fragmentiranog razmišljanja može se oduprijeti, omesti rad, obitelj i offline slobodno vrijeme.

KREATIVNO RAZMIŠLJANJE MOŽE SNOSITI POSLJEDICE

Neki stručnjaci vjeruju da je memorizacija kritična za kreativnost. William Klemm, profesor neuroznanosti na Univerzitetu Texas, upozorava da “Kreativnost dolazi od strane uma koji zna, i pamti jako puno.” Ipak, kreativnost raste na upotrebi tehnologije, koja se stvara na nove i različite načine. I Klemmova tvrdnja je sigurno točna što se tiče kreativnog razmišljanja i brainstorminga koje je proizašlo iz memoriranog znanja, koje se sada nalazi online, a ne u našim glavama.

[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=6856"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]