Tinejdžeri skloniji zapadnjačkom načinu prehrane imaju 7% slabije rezultate školskih testova u odnosu na vršnjake koji se zdravije hrane

Istraživanje sada pokazuje da tipična američka prehrana djece uključuje hamburgere, tjesteninu, pizza, pileći nuggets, pomfrit, obrađene slatke žitarice, slastice i gazirana pića i to negativno utječe na školski uspjeh i učenje.

Nekoliko studija su sada otkrile da prehrambene navike u ranom djetinjstvu utječu na IQ godina kasnije u životu.

U jednoj studiji, veća konzumacija voća i povrća umjesto nezdrave čvrste hrane je bilo povezano s višim IQ i boljim pamćenjem kod djece od 4 godine starosti.

Isto tako u drugoj studiji, djeca koja su redovito jela kolačiće, čokoladu, ostale slatkiše, pila gazirana pića, i jela čipseve tijekom prve dvije godine života pokazala su smanjen IQ u dobi od 8 u odnosu na djecu koja nisu jela tu hranu.

Prehrana tijekom tog formativnog razdoblja ima smislen dugoročni učinak, i pruža nutrijente za izgradnju rastućeg mozga.

Moderna prehrana nije zdrava, to smo se svi već uspjeli uvjeriti, a sada se pojavilo i istraživanje koje je dalo detaljne brojke o tome kako loša, brza hrana utječe na naš mozak i rezultate koje postižemo.

Da rasčistimo jednu stva na početku – zapadnjačku prehranu karakterizira visoki udio mesa i mesnih prerađevina, pržene hrane bogate zasićenim mastima i gaziranih sokova.

Istraživanje Sveučilišta u Aberdeenu obuhvatilo je tinejdžere do 14 godina koje su pratili godinu dana, a pokazalo se da su oni koji su jeli zapadnjačku hranu postizali lošije rezultate u školi od kolega koji su se hranili zdravo.

Što je najgore, uočena veza zapadnjačke prehrane i slabijih rezultata u školi bila je prisutna bez obzira na indeks tjelesne mase i učestalost tjelesne aktivnosti tinejdžera.

Znanstvenici su zaključili da nezdrava prehrana u tinejdžerskoj dobi može imati izrazito negativan učinak na razvoj hipokampusa, dijela mozga ključnog za učenje i pamćenje.

Kako su prijašnja istraživanja već dokazala da taj način prehrane utječe i na koncentraciju i sposobnost rješavanja složenih problema kod odraslih, vjerojatno vam je jasno da je krajnje vrijeme da se prebacite na zdravu prehranu.
 
(metro-portal.hr/uredio:nsp)

Istraživanja pokazuju kako se u popularnoj brzoj hrani vrlo često mogu pronaći sastojci koji se povezuju s rizikom od ozbiljnih bolesti poput raznih vrsta karcinoma. Iako takvi sastojci nisu zastupljeni u velikim količinama, ipak je dobro znati kakve sve opasnosti vrebaju iz omiljenih vam namirnica

Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno konzumiraju hamburgere, pržene krumpiriće i sokove. Većina njih vjeruje da su svi sastojci takvih namirnica sigurni te da ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje. Ipak, ta većina trebala bi još jednom razmisliti jer u brzoj hrani vrebaju mnogi opasni aditivi.

Butil hidroksi toluen

Ovaj komplicirani naziv zapravo se odnosi na konzervans koji se koristi u hrani za ljude te u hrani za pse, a može ga se pronaći i u kozmetičkim proizvodima. U Americi su ga pronašli u hamburgerima jednog popularnog lanca brze hrane. Iako su dopuštene tek minimalne količine tog konzervansa, neki se ne drže pravila, a nije poželjna čak ni mala količina s obzirom na to da je riječ o sastojku koji je dokazano kancerogen.

Karamel boja

Pronađena je u gaziranim pićima, ali i nekim vrstama prženih krumpirića. Karamel boja je zapravo skupina boja koje su izrađene od različitih kemikalija i hrane. Neki boje su bezopasne, a neke baš i nisu. One koje su dobivene u procesu u kojemu se koristi šećer i amonijak sadržavaju kemijske spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom od raka pluća u miševa. Znanstvenici smatraju da ti spojevi mogu biti opasni i za ljudska pluća. Danas se karamel boja najčešće koristi u gaziranim pićima.

Umjetne boje – žuta 5 i 6

Ove umjetne boje mogu se pronaći u nekim ledenim čajevima, kao i u nekim slasticama.
Inače, umjetna bojila se koriste u proizvodima poput pekarskih proizvoda i pića. Mnoga od njih odobrile su razne zdravstvene organizacije i u načelu u malim količinama ne štete. No neka istraživanja daju naslutiti da čak i male količine umjetne boje, a posebno žute 5 i 6, izazivaju hiperaktivnost kod djece. Dobro je zato pažljivo čitati deklaracije proizvoda ako želite izbjeći probleme.

Kalijev acesulfam

Kalijev acesulfam je zapravo umjetno sladilo koje se može pronaći nekim dijetalnim napicima, odnosno u light verzijama popularnih sokova. Stavlja se u napitke da poboljša okus, a neki stručnjaci tvrde da je potencijalno opasan. Naime, u nekim istraživanjima pokazalo se da umjetno sladilo može povećati rizik od karcinoma. Stručnjaci naglašavaju kako su potrebna daljnja istraživanja.

Natrijev nitrit

To je začin i konzervans koji se zna koristiti u suhomesnatim proizvodima, uključujući i slanine, hrenovke i šunke. Natrijev nitrit stručnjaci povezuju s povećanim rizikom od raka, uz napomenu kako ništa konkretno nije dokazano, odnosno da su potrebna daljnja istraživanja. U svakom slučaju, namirnice s tim začinom zasigurno ne ulaze u kategoriju zdrave hrane. Postoje istraživanja koja pokazuju da takve namirnice mogu uzrokovati probleme sa srcem.
 
(tportal.hr, youtube.com/uredio:nsp)

Prema nedavnom istraživanju koje je vođeno od strane znanstvenika sa Sveučilišta Las Palmas de Gran Canaria i na Sveučilištu u Granadi, jedenje komercijalne pečene hrane (kolači, croissants, krafne, itd.) i brze hrane (hamburgeri, Hotdog, pizza) je povezano i vodi do depresije.

Istraživanje objavljeno u časopisu Public Health Nutrition, pokazuje rezultate koji govore  da potrošači brze hrane, u usporedbi s onima koji jedu malo ili ništa, [highlight color="yellow"] imaju 51% veću vjerojatnost za razvoj depresije. [/highlight]

Nadalje, odnos doze i pokazatelja se promatralo. Drugim riječima to znači da: “više brze hrane koju konzumirate, to je veći rizik od depresije”, objašnjava Sánchez-Villegas Almudena, glavni autor studije.

Studija pokazuje da sudionici koji najviše jedu brzu hranu i komercijalnu pečenu hranu, vjerojatno da će biti samci, manje su aktivni i imaju loše prehrambene navike koje uključuju manje jedenja voća, orašastih plodova, ribe, povrća i maslinovog ulja. Pušenje i rad više od 45 sati tjedno, su druga prevladavajuća obilježja ove skupine.

Dugoročna studija

S obzirom na potrošnju komercijalnih pekarskih proizvoda, rezultati su jednako uvjerljivi. “Čak jesti male količine istih, povezano je sa znatno većim šansama za razvoj depresije”, kako ističe sveučilišni istraživač iz Canary Islands-a.

Uzorak koji pripada SUN Projektu (Prehrana Sveučilišta Navarra i Programa za praćenje načinu života) . Sastojao se od 8,964 sudionika kojima nikada nije bio s dijagnosticirana depresija i nikad nisu uzimali antidepresive. Oni su promatrani u prosjeku šest mjeseci. [highlight color="yellow"] Na kraju istraživanja, kod 493 sudionika je dijagnosticirana depresija i počeli su  uzimati antidepresive. [/highlight]

Ovaj novi podatak podupire rezultate SUN projekta u 2011, koji su objavljeni u časopisu PLoS ONE. Projekt je zabilježio 657 novih slučajeva depresije iz 12,059 ljudi analiziranih tijekom više od šest mjeseci. To je povećanje rizika od 42% povezanog s fast food-om, što je niže od onoga što se nalazi u studiji.

Sánchez-Villegas zaključuje da “iako je više studija potrebno, unos te vrste hrane treba kontrolirati zbog  implikacija na  zdravlje (pretilost, kardiovaskularne bolesti) i mentalno blagostanje.”

Utjecaj prehrane na mentalno zdravlje

Depresija pogađa 121 milijuna ljudi širom svijeta. Ova brojka čini se jedan od glavnih uzroka globalne invalidnosti u prilagodbi prema životu. Još dalje, u zemljama s niskim i srednjim prihodima je vodeći uzrok depresije.

Međutim, malo se zna o ulozi prehrane u razvoju depresivnih poremećaja. Dosadašnja istraživanja ukazuju na to da određeni nutrijenti imaju preventivno ulogu. To uključuje vitamine grupe B, omega-3 masne kiseline i maslinovo ulje. Nadalje, [highlight color="orange"] zdrava prehrana koja se uživa u Sredozemlju je povezana s nižim rizikom od razvoja depresije. [/highlight]
 
 
(preveo:mr.Alfred Bošković/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14797"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7978"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]