Burger King je sam sebe potapšao po leđima kada je dodao novi proizvod u meni pod nazivom “Impossible Whopper” u neke od svojih restorana, ali ono što nisu otvoreno priznali je da je nova bezmesna delicija puna GMO-a i napunjena toksinima kao što je MSG

Naravno, to nije meso – i definitivno je loš izgovor za “hranu”.

Novi “mesni proizvod” dolazi iz kalifornijske tvrtke Impossible Foods. Njegov glavni sastojak je “hem” u ovom slučaju stvoren od genetski modificiranog kvasca kako bi izgledao krvavo kao što je i samo meso, te ima okus mesa.

Hem ili hemoprotein ima raznovrsne biološke funkcije među kojima je prijenos plinova u krvi, a nalaze se u hemoglobinu u našoj krvi i prenosi kisik po cijelom tijelu.

Također je odgovoran za davanje crvene nijanse krvi. Pored toga što se nalazi u životinjama, korjeni soje također sadrže hem.

Međutim, budući da sadrže samo malu količinu, tvrtka Impossible Foods je odlučila upotrijebiti genetski inženjering kako bi podesili DNK kvasca na način koji omogućava da okuglice korjena soje imaju dosta hema. Da li vam je slina već došla na usta?

U hamburgerima se nalaze i teksturirani biljni proteini, koji su dio obitelji ekscitotoksina koji uništavaju vaše moždane stanice. MSG ili Mononatrijev glutaminat također može uzrokovati probleme kao što su osip, probleme u želucu i umor te migrenu.

Proizvod “Impossible Burger”, prema časopisu “Food & Wine”, također ima više nego dvostruko više zasićenih masnoća tj. 85 posto u odnosu na hamburger od govedine i sedam puta više natrija.

Sa zdravstvenog stajališta, barem je govedina koja se hrani travom jasan pobjednik nad ovim sintetičkim hamburgerima. Ne treba vam fakultetska diploma iz kemije da bi se shvatili da je prirodna hrana bolja za vas od one visoko procesuirane koja je stvorena u laboratoriju.

Sigurnost Impossible Burger-a dovodi se u pitanje

Štoviše, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) je izjavila da raspoloživi dokazi ne potvrđuju sigurnost hema koji se koristi u ovim hamburgerima za konzumaciju, odbijajući mu dati “status da je siguran” za konzumaciju, iako je još uvijek dopušteno ga prodavati jer nije utvrđeno da je štetan po zdravlje.

Naravno, nema smisla vjerovati da je nešto sigurno samo zato što nije dokazano da je nesigurno. Ljudi nikad nisu napravili hemoglobin od sojinog korjena i dodali ga u svoju prehranu, tako da nitko ne zna što bi se moglo dogoditi s nama ako to redovito jedemo.

Iako male količine prirodnog hema mogu biti korisne, one bi mogle biti opasne u većim količinama ili u različitim oblicima, poput vrste GMO-a koja se koristi u ovim hamburgerima.

Tvrtka Impossible Foods zna da GMO neće dobro sjesti kod mnogo ljudi. Zato ga ne označavaju kao GMO. Njihov glavni direktor za strategiju, Nick Halla, rekao je kada su ga upitali da ljudi mogu pronaći te informacije na web stranici.

Naravno, te je informacije je doista teško pronaći – pogotovo kada stojite u zajednčkom redu u restoranu brze hrane i čekate na narudžbu.

Ipak, ovaj pothvat bi mogao biti vrlo uspješan za Burger King. Oni će podebljati svoj profit na činjenici da većini ljudi ne smeta to što ne istražuju ono što jedu.

Ljudi koji su istinski zdravi i svjesni sastojaka u hrani koju jedu, uopće ni ne ulaze u Burger King.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kompanija McDonalds je potvrdila da zatvara 500 dodatnih lanaca širom svijeta zbog zapanjujućeg pada prodaje ovog fast-food giganta

Glasnogovornica McDonalds-a, Becca Hary je potvrdila zatvaranja samo nekoliko dana nakon što je tvrtka povukla svoje podružnice sa Bliskog istoka i iz tri latinoameričke zemalje.

“Važno je imati na umu da, dok imamo neto smanjenje broja restorana [u SAD-u], utjecaj je minimalan u odnosu na 14.000 restorana diljem SAD-a. Mi dosljedno pregledavamo portfelj i donosimo strateške odluke za bolji položaj našeg poslovanja u budućnosti”, rekla je Becca Hary.

U 2015. godini, McDonalds je zatvorio 700 restorana koji su loše radili, prvenstveno u Japanu, SAD-u i Kini – 350 više nego što je planirano – zbog značajnog pada globalne prodaje.

CEO McDonaldsa Steve Easterbrook je obavijestio Wall Street Journalu prošle godine da drastične promjene moraju biti provedene s ciljem poboljšanja financijske borbe McDonaldsa i narušenog ugleda.

“Mislim da postoji glad i zanimanje za naše poslovanje u zagrljaju promjena. McDonaldsov upravljački tim željno je usmjeren na brže djelovanje u današnjim potrošačkim potrebama, očekivanja i na konkurentnom tržištu.”

McDonalds je završio 2015. s 36,525 otovorenih restorana diljem svijeta, što je oko 267 više od 2014.

Ipak, činjenica je da se McDonalds bori da preživi. The Washington Post izvještava:

Svaki put kada je McDonalds objavio koliko novca zarađuje, tvrtka je bila prisiljena podijeliti neugodnu istinu: Amerikanci jedu manje svojih hamburgera, pilećih nuggetsa i pomfrita.

Rutina je postala tako dosljedno depresivna da je McDonalds u potpunosti odlučio prestati dijeliti mjesečne podatke o performansama.

Nakon ovog videa nećete nikada više jesti McDonalds pomfrit:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Svjetski poznati lanac brze hrane McDonalds je počeo gasiti svoje poslovnice po svijetu od početka globalne financijske krize 2008. godine, a njihova hrana je postala sve manje popularna, pročitajte zašto

Na McDonald’sov posljednji operativni dana na Islandu, Hjortur Smarason je kupio obrok kao suvenir koji je vidio kao dio povijesti.

McDonald’sov zadnji obrok (hamburger i pommes frites) prodan je na Islandu 31. listopada 2009. i sada je on zapravo povijesni muzejski primjerak.

Ostavljen da truli u Islandskom Nacionalnom muzeju tijekom godinu dana, “svježi” obrok bez plijesni i nakon toliko vremena je sada izložbeni primjerak u jednom hostelu u Reykjaviku, gdje začuđeni ljudi gledaju njegov izuzetno spori (rekli bi, zaustavljen) raspad.

Možete danas slobodno reći za neku osobu koja se nije promijenila godinama, da se promijenila kao McDonaldsov hamburger.

Pogledajte video i uvjerite se u ovu priču:
 

 
(preveo:NSP)

Možete pretpostaviti da će se neke prilično odvratne stvari desiti dok se vaša hrana probavlja u crijevima

Na iternetu je ovaj video pogledalo oko 15 miliona ljudi, a dočarava kako McDonaldsova hrana izgleda na samom početku probave, u želucu.

Često niti ne znate kako izgleda i što se zapravo dogodilo pogotovo kada jedete namirnice iz lanaca brze hrane.

Ovo zapravo i nije poput dokumentarca “Super Size Me”, gdje su stavili neke hamburgere u posudu i pustitili ih da dobiju pljesan, ovo je samo ilustracija što ukusni cheeseburger prolazi u našem želucu.

Zašto? Jer znanosti. Također, i zbog interneta.

Istraživači sa Sveučilišta u Nottinghamu su napunili spremnik s otopinom klorovodične kiseline, kemikalije pronađene u našim želucima koja pomaže u probavnom procesu i umočili hamburger u nju tijekom 3 i pol sata.

Rezultat je bili odvratan, a burger se pretvorio u crni mulj.

Klorovodična kiselina razgrađuje hranu u ranim fazama probave, to znači da je to jedna od prvih stvari koje McDonaldsov hamburger radi kada dospije u vaš želudac.

Neka netko proba napraviti ovo sa keljom ili salatom i neka nam pošalje video.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(preveo:mag.A.B./uredio:nsp)

Za samo 35 godina naša djeca i unuci morat će se hraniti na sasvim drukčiji način od našega, ne budu li željeli nepovratno uništiti okoliš

Prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas bit će vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na jelovniku. Za sve ostalo, ukoliko požele hamburger, lazanje ili sarmu, koristit će jeftinije sintetičko meso iz epruvete ili životinjski protein insekata

Volite li hamburger? Ako uživate u njemu, a žao vam je što će zbog vaše gurmanske ovisnosti o mesu životom platiti neka nedužna utovljena kravica, strpite se kojih pet godina. Toliko je vremena potrebno da 25 stručnjaka, laboratorijskih tehničara i menadžera u novoj tvrtki Mosa Meat svlada tehnologiju proizvodnje sintetičkog odreska od kosane govedine, in vitro hamburgera ili hamburgera proizvedenog u laboratoriju koji nikada nije vidio živu kravu. Pomoću 3-D tehnologije ispisa tvrtka također planira printanje odrezaka i stejkova.

To je ovih dana najavio Mark Post s nizozemskog Sveučilišta Maastricht, biolog koji je prije dvije godine prvi dobio laboratorijski kultivirani protein iz matičnih stanica goveda i od njega zamijesio prvi in vitro hambić.

Nakon tog povijesnog laboratorijskog burgera stručnjaci sa Sveučilišta u Tel Avivu predvođeni bioinženjerom Amitom Gefenom najavljuju na jelovniku i prvo pile iz epruvete.

Pripremu in vitro hamburgera financirao je s 250.000 eura suosnivač Googlea Sergey Brin. Suosnivač Yahooa Jerry Yang i najbogatiji Azijat iz Hong Konga, Li Ka-shing, investiraju u istraživanje biljne zamjene za jaja. Tvorac Microsofta Bill Gates i osnivači Twittera, Evan Williams i Biz Stone, financiraju Beyond Meat, kompaniju koja se bavi razvojem tehnologije proizvodnje lažnog mesa iz neživotinjskih izvora i biljaka, dok suosnivač PayPala, Peter Thiel, također podupire Modern Meadow, start-up za proizvodnju supstituta za meso, bez klanja životinja i uz manje iskorištavanje tla, vode, energije i kemikalija…

Čelni ljudi informatičke tehnologije (IT) kao da se natječu u tome tko će biti prvi u revolucionarnim probojima u prehrambenoj industriji koja traži nove načine smanjenja količine mesa kakvo smo jeli do sada. Dečki, očito, misle daleko unaprijed, kao i u vrijeme kada su vizionarski stvarali informatičku tehnologiju koja je nama promijenila život, a njima donijela milijarderske bankovne račune. Ali ne samo zbog humanijeg odnosa prema životinjama, koje glavom plaćaju našu mesoždersku prirodu, nego zbog najave da će nas 2050. biti 9,6 milijardi, a dvije milijarde i kusur gladnih usta više no do sada treba prehraniti na način da to Zemlja može podnijeti. Uostalom, ne treba čekati ni 2050, jer danas 800 milijuna stanovnika gladuje dok je milijarda pretila – Europljani jedu dvostruko više mesa od količine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a s druge strane svako malo u svijetu izbiju pobune zbog hrane, poput one u Somaliji prije nekoliko godina, kada su tisuće ljudi izašle na ulice Mogadiša protestirajući protiv povišenja cijena hrane, što je rezultiralo i s nekoliko mrtvih.

Drugim riječima, za samo 35 godina naša djeca i unuci morat će se hraniti na sasvim drukčiji način od našega ako ne budu željeli bespovratno uništiti okoliš. Proizvodnja hrane morat će se povećati za 70 posto, a već sada smo 40 posto planeta pretvorili u žitna polja, stočne farme, vinograde, maslinike, povrtnjake i voćnjake. Ostale su neprohodne planine, vrele pustinje i Antarktik te za proširenje treba krčiti prašume, a prašume su pluća Zemlje.

Lako je zasititi šačicu Hrvata, kojih je kao Kineza u predgrađu Pekinga, ali što s Kinezima koji napuštaju politiku jednog djeteta, standard im usto raste, kao i standard sve boljestojeće, jednako mnogoljudne, Indije. A što ljudi bolje stoje, na jelovniku traže svega više, naročito meso koje je uvijek bilo luksuz. Njegova će se potražnja zbog toga udvostručiti do 2050. te FAO čak predviđa povećanje za više od dvije trećine u sljedećih 40 godina. Nema li možda Svjetska zdravstvena organizacija i neki drugi razlog kada zaključuje da je meso za vaše zdravlje jednako štetno kao cigareta?

Kinezi već sada uzgajaju polovinu svjetske proizvodnje svinjetine, a za uzgoj tolikih milijuna prasaca treba osigurati krmivo. Budući da je zbog pretjeranog iskorištavanja poljoprivrednih površina njihovo tlo potpuno degradirano, Kinezi ga uvoze iz zemalja poput Brazila. U Brazilu su zbog toga procvjetale farme soje, koje se iz dana u dan šire na račun prašuma, a manje prašuma znači više ugljika u atmosferi, više ugljika ubrzava globalno zatopljenje, a zbog globalnog se zatopljenja smanjuju obradive površine, što su naši Slavonci već osjetili ljetos, pogođeni katastrofalnim sušama.

‘Krave su nevjerojatno neučinkovite jer za proizvodnju 15 grama jestivog životinjskog proteina zahtijevaju 100 grama biljnih bjelančevina’, kaže otac sintetičkog hamburgera Mark Post. Usto, zbog svog metabolizma, krave prdežem ispuštaju više metana od svih prijevoznih sredstava na Zemlji, uključujući zrakoplove, pa se može samo pretpostaviti što bi se događalo kada bi se globalna potražnja za govedinom drastično povećala, a način proizvodnje ostao jednak kao sada.

A sintetički hamburger nudi rješenje. Studija Oxforda i Amsterdamskog sveučilišta dokazuje da će se za njega trošiti 45 posto manje energije nego pri klasičnom uzgoju stoke, proizvodit će 96 posto manje stakleničkih plinova i zahtijeva 99 posto manje iskorištavanja tla.

Ali problem nije samo u proizvodnji mesa i u uzgoju krmiva, nego i u uzgoju žitarica, žita, riže i kukuruza, što svijetu danas osiguravaju 50 posto kalorija. Jeftine su u proizvodnji, ali traže goleme površine, no manje su zasitne od krumpira, naročito od visokovrijednog batata. Stoga vlada Kenije preporučuje zemljoradnicima sadnju slatkog krumpira umjesto kukuruza, kineska vlada traži od građana da na jelovnik stavljaju krumpir dok je UN još 2008, na radost Ličana, krumpir proglasio ‘hranom budućnosti’.

Znate li da je 2015. proglašena ‘godinom tla’? To je prilika da znanstvenici upozore na potpunu eroziju tla zbog ekstenzivne poljoprivrede, pri čemu će se neki hranjivi sastojci, poput fosfora (u SAD-u će potpuno nestati za 20 godina), moći nadoknađivati jedino iz rudnika. Budući da fosfora ima samo u nekim zemljama (Kina, Maroko), za njega bi se mogli voditi ratovi, kao što se danas vode oko nafte.

S farmama sutrašnjice moramo početi danas ako želimo izbjeći masovnu glad i ratove zbog hrane, poručuje Newsweek u svom nedavnom članku o budućnosti poljoprivrede, navodeći neophodnost korištenja informatičkih tehnologija kao što su, između ostaloga, big-data, ekstenzivno korištenje staklenika, korištenje GMO-a ili usavršavanje tzv. vertikalnih farmi (uzgajanje voća i povrća na nizu katova u neboderima), što su Japanci već započeli nakon plimnog vala koji je 2011. uzrokovao havariju u Fukushimi i uništio gotovo sve farme uz obalu najvećeg japanskog otoka Honshu. Četiri godine kasnije izgrađene su stotine staklenika u neboderima, na čijim se katovima rotiraju biljke da budu izložene suncu. Slično se već radi u Singapuru, Kanadi, Kini, Nizozemskoj, Švedskoj, Južnoj Koreji…

Iskoristimo li doista svu tehnologiju budućnosti, mogli bismo u idealnom slučaju osloboditi nevjerojatnih tri milijarde četvornih kilometara današnjih obradivih površina, računa u Newsweeku Dickson Despommier, profesor emeritus javnog zdravlja na Kolumbiji. Doista?

Za naše poljoprivrednike to je daleka budućnost jer nemamo ni investicija ni infrastrukture koja bi im omogućila takvu radikalnu tehnologiju. No to nam, barem kratkoročno, daje nadu da će naša djeca i unuci biti među rijetkima koji će se 2050. bar s vremena na vrijeme domoći prirodno (ili staromodno) uzgojene hrane. Kao što predviđa romanopisac i kritičar restorana u britanskom Observeru, Jay Rayner, u skoroj će budućnosti prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas biti vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na našem stolu. Za sve ostalo, ukoliko budemo željeli hamburger, lazanje ili sarmu, koristit ćemo jeftinije meso iz epruvete ili životinjski protein insekata.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr,youtube/uredio:nsp)

Tvrtka McDonalds u Srbiji prodaje proizvode od piletine koja je hranjena genetski modificiranom sojom, a da o tome nije obavijestila javnost.

McDonalds je potvrdio ova saznanja i to da se od ožujka 2014. na tržištu Srbije u njihovim restoranima mogu naći proizvodi od peradi koja je hranjena genetski modificiranom sojom. U Srbiji i Hrvatskoj je zakonom zabranjen promet genetski modificiranih živih organizama kao i proizvoda od genetski modificiranih organizama.

U odgovoru na pitanje da li je i otkad ova tvrtka počela s prodajom proizvoda od piletine koja hranjena modificiranom hranom, McDonalds je naveo “da od ožujka 2014. godine dobavljači peradi neće biti u mogućnosti da sa sigurnošću potvrde da se u ishrani peradi neće pojaviti u tragovima GM soja”.

“Većina mesa peradi koje koristimo u restoranima uzgajana je u Europi. Soja koja se koristi za prehranu peradi porijeklom je iz Brazila. U Brazilu se sve manje uzgaja soja koja nije genetski modificirana”, navodi se u odgovoru McDonald’s-a i dodaje da su rezultati jednog istraživanja pokazali da je 90 % posto soje koja se koristi za ishranu životinja u Europi genetski modificirano.

Na pitanje “iz koje zemlje i od koje firme tvrtka McDonalds uvozi proizvode od piletine poput Chicken McNuggets, Chicken Patty, Chicken Premiere koji se plasiraju na tržištu Srbije” iz ove tvrtke odgovorili su samo da “McDonalds piletinu uvozi iz Mađarske”.

Na pitanje zašto nisu obavijestili javnost o prodaji proizvoda od piletine koja je hranjena genetski modificiranom hranom iz ove tvrtke odgovaraju da “McDonalds ne koristi GM sirovine i sastojke u svojim proizvodima”, kao i da “nema znanstvenih dokaza koji ukazuju na moguć prijenos GM tvari s hrane za životinjsku ishranu na meso”.

Ovaj odgovor McDonald’s-a je vrlo zabrinjavajuć, budući da je jedno od osnovnih pravila u EU koji se tiču ​​mesa životinja koje su hranjene genetski modificiranom hranom, da se takva hrana mora obilježiti, i da potrošačima treba jasno naznačiti.

Istraživanje iz 2004. godine, objavljeno u “Nature Biotechnology” navodi da je utvrđeno da se mutirani geni iz životnjskog mesa zadržavaju u probavnom traktu ljudi nakon konzumacije. Ne ulazeći u ostale tvrdnje različitih znanstvenika koji povezuju GMO s rakom i drugim bolestima, dovoljno je naglasiti da je neobično važno u ovom slučaju govoriti o dvije stvari:

1. GMO je zabranjen u Srbiji i Hrvatskoj
2. Potrošači imaju pravo znati da (li) konzumiraju meso životinja koje su prethodno hranjene GM organizmima.

Da je McDonalds na europskom tržištu počeo prodavati piletinu hranjenu genetički modificiranom hranom nedavno su objavili i njemački mediji. Tjednik Spiegel citirao je izjavu Stefani Teve iz ekološke organizacije Greenpeace da je McDonald’s-u bitan samo novac.

“Sa svakim chicken burgerom promoviraju se otrovi i genetički inženjering u poljoprivredi. A sve unatoč tome što većina potrošača ne želi genetski modificiranu hranu “, rekla je Teve.

Prema računici Greenpeace-a, cijena jednog “chicken burgera” porasla bi za manje od jednog centa (0,01 euro) da ta tvrtka ostane pri dosadašnjoj politici nekorištenja genetski modificiranih organizama. McDonalds je 2001. objavio da više neće koristiti genetski modificiranu hranu za životinje na europskom tržištu. Kao razlog za prekršeno obećanje, McDonalds je sada naveo nestašicu genetski nemodificirane hrane za životinje.

Zakon o genetski modificiranim organizmima koji važi u Srbiji u članu 2. navodi da “nijedan modificiran živi organizam kao ni proizvod od genetski modificiranog organizma ne može staviti u promet, odnosno uzgajati se u komercijalne svrhe na teritoriju Republike Srbije”.

A Hrvatska?

Pod proizvodom od GMO podrazumijeva se, kako se navodi u ovom Zakonu, “svaki proizvod koji se sastoji, odnosno sadrži, odnosno dobiven je od jednog ili više genetički modificiranih organizama bez obzira na stupanj obrade”. Članice Europske unije u četvrtak su postigle dogovor o novom zakonskom okviru kojim se državama članicama dopušta da same odluče da li će uvesti restrikcije ili potpuno zabraniti uzgoj GMO hrane na svojem teritoriju.

Dok čekamo epilog i reagiranje nadležnih službi, pozivamo građane da se suzdrže od kupnje hrane u McDonald’s restoranima. Onima koji će reći “ma briga me”, želimo puno sreće i zdravlja.
 

 
(potrosac.info,youtube.com/uredio:nsp)

Kada je riječ o hrani koju jedemo, činjenica je da ponekad doista ne znamo što nam je to na tanjuru.

Prehrambena industrija drži potpunu kontrolu nad tim što se doista nalazi u hrani koju jedete, a šest najstrašnijih laži prehrambene industrije bi vas mogle prilično šokirati

Tajni sastojak: drvo

Jeste li se ikada zapitali što se događa sa svom tom silnom celulozom? Stavlja ju se u hranu i skriva pod raznim nazivima. I što je najgore, gotovo svi proizvođači hrane to rade pa se tako celuloza nalazi u sirupu za palačinke, tjestenini, pecivima, siru pa sve do žitarica za doručak.

Navodno celuloza može obrađenoj hrani pružiti teksturu, stoga ju prehrambena industrija koristi kao zamjenu za skuplje sastojke kao što su brašno i ulje. Budući da je 30 posto jeftinija i nije otrovna, američka administracija za hranu i lijekove (FDA) nema interesa u ograničavanju njezine uporabe ili pak određivanju maksimalne količine celuloze koja se smije koristiti.

Celuloza se tako nalazi u gotovo svakom proizvodu, a lišena nije ni organska hrana. Uostalom, ironično gledano, celuloza je prije obrade ionako bila drvo pa se zbog toga može promatrati kao organski sastojak.

No najgora stvar kod celuloze nije činjenica da se nalazi u svemu, već činjenica da to uopće nije hrana. Celuloza je, za razliku od normalnih prehrambenih proizvoda koje mislite da kupujete i plaćate, za ljudska bića posve neprobavljiva, a nema ni hranjivih vrijednosti. Ako određeni proizvod sadrži veliku količinu celuloze, količina hranjivih sastojaka doslovce je jednaka nuli.

Zombi sok od naranče

Iako će mnogi reći kako je sok od naranče najzdraviji napitak koji se može kupiti u trgovini, on je kilometrima daleko od toga, iako na mnogim pakiranjima sokova od naranče stoji natpisi ’100 posto prirodno’, ‘bez koncentrata’, bez dodanih šećera’.

Jeste li se ikada zapitali zašto gotovo svako pakiranje ‘prirodnog, zdravog, stopostotnog soka od naranče a ne onog koncentriranog’ uvijek ima identičan okus, s minimalnim varijacijama od proizvođača do proizvođača, bez obzira što ne sadrži konzervanse i aditive?

Proces proizvodnje doista i počinje cijeđenjem naranče, no to je prvi i zadnji prirodan korak u procesu. Sok se odmah nakon toga stavlja u velike kontejnere kako bi se istisnuo sav zrak. Taj korak omogućuje to da se dobivena tekućina ne pokvari punih godinu dana, a zbog toga sok se može distribuirati punih godinu dana, čak i kada nije sezona naranče.

No gledano s točke proizvođača, u tom koraku postoji samo jedna mana – uklanja se sav okus iz tekućine. No umjesto da se okus dobije prirodnim putem, u sokove se najčešće dodaje konstruirana mješavina kemikalija koja vraća okus, a te kemikalije nerijetko proizvode iste tvrtke koje proizvode parfeme.

Zahvaljujući rupama u procesu, na etiketi proizvoda proizvođači nisu dužni spomenuti navedenu mješavinu kemikalija.

Hamburger s amonijakom

Svaki restoran koji u ponudi ima hamburgere nastojat će vas uvjeriti kako je upravo njihov hamburger potpuno čisto i prirodno meso. Osim u rijetkim slučajevima pronalaska E.coli, to meso i je čisto, čak prečisto, i tu nastaje problem, a način na koji je meso očišćeno je uznemirujući – amonijak.

Znate one jake i snažne kemikalije koje se koriste za čišćenje štednjaka ili pak za gorivo? Upravo te kemikalije vrlo učinkovito ubijaju E.coli. Zbog toga je izmišljen proces u kojemu hamburger prolazi kroz cijev natopljenu amonijakom. Ovaj proces izum je tvrtke Beef Products Inc., koja je na taj način razvila sustav kako iskoristiti najjeftinije dijelove mesa, a prema pisanju cracked.com gotovo 70 posto pljeskavica za hamburgere u SAD-u dolazi iz tog procesa.

Lažno bobičasto voće

Istraživanja proizvoda koji navodno sadrže borovnice ukazuju na to da mnoge od njih nisu nastale prirodnim putem. Svi oni sočni komadići borovnica u velikom broju slučajeva potpuno su umjetni, nastali različitim kombinacijama kukuruznog sirupa, bojama za hranu te cijelim nizom drugih kemikalija.

Umjetne borovnice prilično su vjerno napravljene i odlično zavaravaju te u velikom broju slučajeva ih je teško raspoznati. Također ih i sami proizvođači znaju odlično zakamuflirati iza popisa sastojaka navodeći ih kao ‘pahuljice borovnica’.

Ne treba ni spominjati kako postoji cijeli niz razlika između prirodnih i umjetnih borovnica; lažne borovnice imaju dulji rok trajanja te su jeftinije. Međutim, umjetno napravljene borovnice ne sadrže apsolutne nikakve zdravstvene beneficije, kao ni hranjive tvari.

Pilići iz slobodnog uzgoja

Kupnja jaja iz slobodnog uzgoja jedan je od najlakših način da se kao potrošači osjećamo dobro, za razliku od kupnje onih nastalih masovnom proizvodnjom prilikom koje su životinje zatvorene u male kaveze. Prema zakonu, ‘slobodan uzgoj’ odnosi se na to da pilići imaju mogućnost izlaska iz kaveza te mogućnost slobodnog kretanja.

Međutim, riječima se može itekako manipulirati pa stoga nerijetko pilići iz slobodnog uzgoja znače uzgoj u kojima životinje nisu u kavezima, već u jednoj velikoj zajedničkoj prostoriji. Umjesto ideje o uzgoju na farmi te slobodnog kretanja životinja po vanjskom prostoru, slobodan uzgoj u većini slučajeva ostaje ništa drugo već običan mit.

Neistine o zdravoj hrani

Orašasti plodovi koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, jogurti koji poboljšavaju probavu i štite od bolesti, dječja hrana koja djecu štiti od atopijskog dermatitisa – takvi i slični proizvodi sve češće pune police u trgovinama, a vrlo im je teško oduprijeti se. Naime, ionako jedemo jogurt, zašto onda ne kupiti onaj koji je ‘zdrav’.

Teško je ne zapitati odakle su se odjednom stvorile sve te ‘čarobne’ namirnice. Velik dio hrane koja se reklamira na taj način zapravo su obične neistine. Blagotvorni učinci po zdravlje određenih proizvoda obično su samo dobar marketing, no zašto se tako lako damo povesti za time?

Sve je počelo 2002., kada su do tada obične namirnice dobile neviđene ‘supermoći’. Agencija FDA tada je uvela novu kategoriju unaprijed odobrenih tvrdnji za proizvode. Nazvane ‘kvalificirane zdravstvene tvrdnje’ zapravo su još jedan oblik dobrog marketinga. Naravno, na policama u trgovinama postoje namirnice sa zdravim svojstvima, no zbog marketinških trikova prilično ih je teško pronaći među ostalim proizvodima.
 
(tportal.hr/uredio:nsp)

Populacija na našem planetu se povaćava ubrzano. Mnogi znanstvenici kažu da će uskoro ljudi imati velikih problema sa svježom vodom i hranom. U isto vrijeme, ljudi se debljaju i debljaju svake godine.

SAD se više ne spominje kao najpretiliji narod na svijetu. Rusija i Europa su dobile na težini vrlo brzo.

Švicarska vlada nedavno je odlučila zatvoriti sve McDonalds restorane u zemlji. Fast food je lanac poznat po svom doprinosu pretilosti u cijelom svijetu. Alpski je narod pokrenuo neviđenu odluku nakon što je Dachian Cholosh, europski komesar za poljoprivredu, dobio više od 120 aplikacija iz Bugarske, Španjolske, Njemačke i drugih zemalja Europe sa zahtjevom da se zakonski zabrani bilo koju vrsta brze hrane.

Doista, pretilost je postala ozbiljan problem za mnoge razvijene zemlje svijeta. Općenito se vjerovalo prije sedam ili osam godina da je pretilost uglavnom problem u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, epidemija je sada pogodila Europu i Rusiju. Oko 60 posto ruskog stanovništva pati od pretilosti.

Nedavno istraživanje provedeno od strane stručnjaka Europske komisije pokazala su da britanske žene i malteški muškarci pate od pretilosti najviše u Europi . Ispada da gotovo četvrtina britanskih žena (23,9%) imaju problema s prekomjernom težinom. Građani Malte i Latvije zauzimaju drugo i treće mjesto na popisu.

[notification type="alert"] Oko 60 posto ruskog stanovništva pati od pretilosti. [/notification]

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 25-70% posto odraslog stanovništva EU Europe pati od prekomjerne težine i pretilosti. Više od trećine Europljana vode sjedilački način života. Kao što smo spomenuli gore, Britanija je najdeblja zemlja u Europi. Popis se nastavlja preko Irske i Malte. Problem pretilosti i dotiče Rumunjsku (7,9%), Švicarsku (8,1%) i Italiju (9,9%).

Više od 1,3 milijardi ljudi koji žive na Zemlji pati od prekomjerne težine i / ili pretilosti, rekli su stručnjaci UN-a. Čini se da je dosta paradoksalno jer je svaki sedmi čovjek na svijetu pati od pothranjenosti. Bolesti uzrokovane pretilosti ubijaju gotovo 3 milijuna ljudi svake godine, koje su usporedive sa smrtnošću uzrokovane pothranjenošću.

Vlade mnogih europskih zemalja shvatile su da bi bilo mnogo lakše da se jednostavno napravi da ljudi jedu zdravu hranu. Danski zastupnici su predložili porez za količinu masti u maslacu i biljnom ulju. Porez se obračunava iz mase masti u proizvodima i čini 16 danskih kruna (2,9 dolara) po jednom kilogramu zasićenih masnoća.

“Porez na masnoće” će podići cijene na hamburgera za 15 posto, dok će maslac će postati 40 centi skuplji.

Igor Orlov, medicinski stručnjak iz Akupunkturnog centra, izjavio je na intervjuu za Pravda.Ru da mjere poput onih koje su vlasti poduzele u Danskoj bi bilo dobro i za Rusiju. “Moramo shvatiti da masna hrana povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i uzrokuje čitav buket drugih problema. Ako jedemo manje masne hrane, živjet ćemo dulje. Ograničavanje potrošnje masti može učiniti samo dobro za zdravlje nacije. To može biti nevjerojatno korisno”, objašnjavaju stručnjaci.

Francuskih vlasti oporezuju gazirana pića od kraja 2011. godine.  Porez na osvježavajućih voćnih napitaka je porastao za 25 posto. Porez na gazirana pića povećan je za 35 posto.

Mnoge novinske agencije javile su da je u listopadu 2011., da je dodavanje kečapa u jela servirana u školskim kafeterijama zabranjeno u Francuskoj. Mjera poduzeta radi propagande zdrave hrane. Ketchup i pomfrit danas se mogu poslužiti samo jednom tjedno. U dokumentu se također predviđa povećanje količina povrća na jelovnicima.

Zanimljivo je da visoka razina gospodarskog razvoja zemlje ne čine jelovnike ljudi zdravijima. Naprotiv, zbog hrane postaju sve deblji. U prošlosti, prekomjerne težine su se smatrale znakom financijske sigurnosti ljudi. Danas, zdrava hrana i fitness centri su skupi i nisu pristupačne svima. Većina ljudi voli jednostavnu hranu – hamburgere, mikrovalna jela i tjestenine, u kojoj su dodali sve što mogu naći u hladnjaku.
UN-ovi stručnjaci vjeruju da će visoki porezi spasiti čovječanstvo od masti. Prema njima, uvodeći devet posto poreza na štetnu hranu može smanjiti njihovu potrošnju 5-9 posto. Međutim, što će obični ljudi moći jesti kad brza hrana postane skupa?
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7802"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Njegovo stanje su pratili: liječnici, fizijatri, psiholozi (naravno, uz pomoć naučne metodologije – testovi krvi hemoskeniranje, fiziometrički i psihološki testovi, itd.).
Nakon 7 dana, Aleksejevo stanje se značajno pogoršalo. Na početku eksperimenta Aleksej je bio težak 82kg. Tjedan dana kasnije, težina mu se povećala tri kilograma, otežano je disao, u jutarnjim satima imao mučninu, puls mu se ubrzao, čak i pri malim opterećenjem, glavobolja je postala konstantna. Tlak je također prestao biti ” normalan.” Sada je 140/100.

Drugog tjedna eksperimenta Aleksej je odlučio ne jesti hamburgere i hotdog, nego sasvim normalnu na prvi pogled, hranu. Konzerviranu hranu, mlječne proizvode, kobasice i au. No, ispostavilo se, da nisu svi ti proizvodi korisni za zdravlje…

UPOZORENjE – HRANA! (1- dio)
 

 
UPOZORENjE – HRANA! (2- dio)
 

 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7718"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]