Pro-migrantska vlada Angela Merkel zabranila je njemačkim medijima izvještavanje o barbarskom zločinu koji uključuje muslimanskog migranta koji je navodno odrubio glavu svojoj jednogodišnjoj bebi na platformi željezničke stanice u Hamburgu

Prema svjedocima, 33-godišnji osumnjičenik, Mourtala Madou, odrubio je glavu jednogodišnjoj kćeri pred užasnutim mnoštvom putnika na stanici Jungfernstieg u četvrtak, 12. travnja, a potom je izbo njegovu njemačku djevojku, majku djeteta, piše Bild.de.

Osumnjičeni je navodno ubo dijete odostraga, dok je sjedilo u svojim kolicima i rasparao joj je vrat. Zatim je navodno ubo svoju djevojku u prsa prije nego što je pobjegao s mjesta događaja, odbačujući oružje ubojstva u kantu za smeće na željezničkom kolodvoru. Kasnije je uhićen

Žena, majka četvero djece, kasnije je umrla u bolnici zbog ozljeda.

Video snimka koja prikazuju mjesto nakon zločina, je objavljena na internetu, nakon brutalnog i bezumnog dvostrukog ubojstva koje je opisano kao “vrlo ciljano” od strane policijskog glasnogovornika Timo Zill i “ubojstvo iz časti” od strane svjedoka.

Tijela žrtava mogu se vidjeti u videu, ali ne i njihova lica. Čuje se očevici koji tvrde da je osumnjičenik odsjekao bebi glavu.

Pjevačica glazbenog gospela iz Gane je snimila ove snimke mobilelom na kojem se može čuti: “O, moj Bože. Nevjerojatno. O moj Bože. Nevjerojatno. O Isuse, o Isuse. oh Isuse. Odrezali su glavu djeteta. Odrezali su dječju glavu. O moj Bože. O Isuse.„

UPOZORENJE: Video sadrži uznemirujući sadržaj.
 

 
Vlada je dopustila njemačkim medijima da izvješćuju o ubojstvu majke, ali pro-migrantska vlada Angela Merkel zabranila je njemačkim medijima da izvještavaju o ubojstvu djeteta.

Merkelina vlada posljednjih je mjeseci pod velikim pritiskom u vezi s politikom otvorenih granica koja je odgovorna za dolazak milijuna muslimanskih migranata koji se nalaze u Njemačkoj tijekom posljednje tri godine.

Mnogi Nijemci vjeruju da je vlada izdala zabranu izvještavanja o ovoj priči jer vjeruju da će javno raspoloženje protiv vlade biti poslijednji čavao u Merkelicinom političkom lijesu.

Njemačke vlasti također su naredile spriječavanje nezavisnih blogera da dijele osuđujuće snimke.

Kada je Hamburgov bloger Heinrich Kordewiner objavio videozapis na Facebooku i ns svom kanalu na YouTubeu, u akciju je krenula policija.

Kordewinerov stan je pretražen od strane policije i njegove osobne stvari su oduzete. Kordewiner kaže da su njegovog sustanara probudili u 6:45 sati tužitelj i policijski službenici koji su tražili pristup njegovm stanu. Kada su odbijeni, prisilno su provalili u kuću bušenjem brava.

Pjevačica kršćanskih gospela koja je snimila ovaj video na mobitelu također je doživjela pretres svojeg stana i zaplijenu osobnih stvari. Policija tvrdi da pod zapovijedima moraju oduzimati dokazne materijala radi zaštite prava žrtava.

Ali koga oni zaista štite? Mnogi Nijemci vjeruju da štite imigranta i navodnog ubojicu, Mourtala Madou, kao i njemačku vladu koja je dopustila milijunima migranata da dođu u zemlju protiv želja njemačkog naroda.

Nekolicina članaka mainstream medija, zabrinuta zbog objavljivanja videa, je objavila sve to zbog provedenih policijskih racija, ali nitko od njih ne spominje odrubljenu glavu jednogodišnje djevojčice. Slučaj je potpuno prikrila njemačka vlada.

Međutim, ne mogu zadržati slučaj u tajnosti zauvijek. Činjenica da je jednogodišnje dijete ubijeno odrubljivanjem glave spominje se u objavljenim dosjeima Okružnog suda u Hamburgu. Stefan Frankreports na portalu achgut.com govori o ovome danas.

Čak ni njemačko pravosuđe ne uspijeva osigurati da se barbarski zločini muslimanskih migranata skrivaju od njemačke javnosti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ponudila svoje „najdublje suosjećanje” rodbini ubijene žrtve i pohvalila hrabrost javnosti i vlasti

Čovjek koji je ubio jednu osobu, a ozlijedio šest sa nožem u supermarketu u Hamburgu je bio „poznati islamist”, kažu dužnosnici

„On je bio poznat kao islamist ali ne i kao džihadst”, rekao je hamburški ministar unutarnjih poslova Andy Grote, ističući da je osumnjičeni imao „psiholoških” problema.

Ubojica, propali tražitelj azila je rođen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), napao je nedužne građane nasumce u petak.

Policija je rekla da je djelovao sam, i da je savladan od strane prolaznika.

26-godišnji muškarac, identificiran kao Ahmad A je palestinac iz UAE, koji je registriran u islamističkoj bazi podataka, izjavio je u subotu gospodin Grote.

Napadač, koji živi u Njemačkoj od 2015. godine, nije mogao biti deportiran jer nije imao dokumente, također je patio od “mentalnih zdravstvenih problema”, rekli su dužnosnici.

Policija je izvršila pretres skloništa u Hamburgu gdje je čovjek živio, i rekla je kako nema dokaza da je imao pomagača ili je bio dio teroristicku organizaciju.

Još uvijek nije jasno što su bili motivi ubojice.

Napad se dogodio u Barmbek regiji na sjeveru grada u supermarketu Edeka, jednog od najvećeg njemačkog lanca supermarketa.

Policija je priopćila kako je muškarac ušao u supermarket i uzeo sa police kuhinjski nož veličine oko 20 cm.

„On je strgnuo ambalažu i onda odjednom počeo brutalno napadati 50-godišnjeg muškarca koji je kasnije umro”, rekla je glasnogovornica policije Kathrin Hennings.

On je kasnije ranio još dva muškarca u supermarketu prije bijega s mjesta događaja.

Policija je pohvalila hrabrost trojice muškaraca koji su slijedili napadača, što se vidi i na video snimci, koji su pomoću stolica satjerali ubojicu u kut.

Očevici je rekli da su građani vikali na čovjeka na arapskom da ispusti nož.

50-godišnja žena i četvorica muškaraca u dobi između 19 i 64 su izbodena, a 35-godišnji muškarac je ozlijeđen, dok je pomagao savladati ubojicu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ponudila svoje „najdublja suosjećanje” rodbini ubijene žrtve i pohvalila hrabrost javnosti i vlasti.

„Zahvaljujem policiju za njihov trud i svima onima koji su ustali protiv napadača uz pomoć građanske hrabrosti i junaštva”, rekla je gospođa Merkel, dodajući da incident „mora i bit će u potpunosti istražen.”

Njemačka je pretrpjela niz napada u posljednjih nekoliko mjeseci.

Sigurnost je pojačana nakon što je muškarac naletio kamionom na božićni sajam u središtu Berlina, u prosincu 2016.

U srpnju 2016. godine, njemački tinejdžer iranskog porijekla ubio je devet osoba u Münchenu prije nego je počinio samoubojstvo.

Istog mjeseca, afganistanski izbjeglica naoružan sjekirom i nožem ozlijedio je četiri osobe u vlaku u južnom njemačkom gradu Würzburgu prije nego li ga je ubila policija.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jedna je osoba ubijena, a četiri su ranjene u šoping-centru Edeka u hamburškoj četvrti Barmbek, na uglu Hermann-Kauffmann Strasse i Fuhlsbüttler Strasse oko 16.30 sati kada ih je nožem (neki mediji govore o mačeti) napao muškarac, objavio je njemački list Bild pozivajući se na lokalnu policiju

Prema nekim navodima na koje se poziva Bild, muškarac je tijekom napada vikao “Allahu Akbar” (Bog je velik). No, neki mediji, pozivajući se na neslužbene izvore, ne isključuju mogućnost da je riječ o kriminalcu koji se pokušao sakriti ili pobjeći.

Policija navodi da je napadač djelovao sam, premda neki mediji javljaju da su bila dva napadača. Tu je vijest policija na kraju demantirala, čak štoviše uvjerena je da se radi o “vuku samotnjaku”, odnosno napadaču koji je djelovao sam.

Policija je objavila da su četiri osobe ranjene i pomoć im je pružena u obližnjoj bolnici. Napominju kako je još uvijek rano govoriti o tome što je bio motiv napada.

Brzom intervencijom muškarac je onemogućen u daljnjem pohodu te je uhićen. Sve okolne ulice su blokirane, a oko supermarketa su se vidjeli policajci u punoj spremi.
 

 
Mjesto napada nadlijetali su i policijski helikopteri. Prema izjavama očevidaca, muškarac je ušao u supermarket i odmah počeo nožem ubadati ljude, javljaju iz njemačke policije.

Nakon toga je pobjegao, ali nekoliko je ljudi potrčalo za njim.

Uzbunili su policiju koja ga je ubrzo privela. Uskoro su se na društvenim mrežama pojavile fotografije čovjeka s bijelom, ali krvavom, kapuljačom na glavi u policijskom automobilu.
 

Hamburg knife attacker is arrested, police is reportedly looking for a second man. pic.twitter.com/ftYFNNBcrJ

— Björn Stritzel (@bjoernstritzel) 28. srpnja 2017.

 
Svjedoci govore o velikom broju vozila Hitne pomoći oko mjesta napada.

Policija je zamolila građane da ne dolaze u taj dio grada, a stanovnike te četvrti da ne izlaze na ulicu kako ne bi ometali policiju i liječnike u poslu.
 

 
(jutarnji.hr)

Donedavno nepoznata skupina danas broji oko 8.500 članova, a sebe nazivaju “Crni blok”

Takozvani “Crni blok” nije jedinstvena prosvjedna skupina, nego se tako naziva posebno nasilna grupa aktivista, kakva je obilježila prvi dan summita G20 u Hamburgu.

U crni se blok svrstavaju militantni anarhisti koji na prosvjedima nose crnu odjeću, a lice skrivaju maskama kako ih se ne bi moglo prepoznati.

Takva taktika crnom bloku omogućava da izgleda kao jedina ujedinjana masa ljudi iako je sastavljena od različitih ljevičarskih skupina i frakcija.

Po njemačkom zakonu ilegalno je nositi masku na prosvjednim skupovima.

Članovi bloka protive se onome što nazivaju “ružnim licem kapitalizma”, ali i restriktivnim policijskim mjerama. Mete njihovih napada najčešće su banke, izložbeni saloni luksuznih automobila i supermarketi.

Analitičari kažu da se se ljevičarskim skupinama na ovakvim prosvjedima zadnjih godina pridružili i ekstremni desničari.
 

 
Njemačke sigurnosne službe procijenile su prošle godine da u zemlji ima oko 8,500 potencijalnih članova crnog bloka.

Anarhisti su prvi put napali na summitu G8 u Genovi 2001. i ondje dva dana vodili krvave bitke s policijom. Jednog nasilnika policija je ubila.
 

 
(jutarnji.hr)

Na putu prema summitu G 20 kineski se presjednik malo zaustvio u Moskvi. Putin taj posjet smatra velikom prekretnicom u odnosima

Nije tajna da su Kina i Rusija u posljednjih nekoliko godina značajno učvrstile svoje savezništvo i da polako postaju sile koje bi mogle zavladati većim dijelom euroazijske kontinentalne mase.

Već se otvoreno govori o odnosima koji u dosadašnjoj povijesti nisu nikada bili bolji, a u sve više prigoda dvije zemlje na međunarodnom planu izlaze sa zajedničkim stajalištima koja se, naravno, protive američkima.

Dvojica lidera, Vladimir Putin i Xi Jinping međusobno si komplimentiraju dodjelama državnih odlikovanja, a samo tijekom ove godine susreli su se čak tri puta.

Nova obitelj nacija

Sve je otišlo toliko daleko da predsjednici Rusije i Kine govore i o novom svjetskom poretku. Predvodnik cijele te priče je Xi Jinping koji je nedavno izrazio nadu da će se “stvoriti velika obitelj nacija u kojoj će vladati harmonična koegzistencija” te je dodao da su sve zemlje koje se žele pridružiti dobro došle.

Tako kineska trgovinska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” okuplja gotovo 70 zemalja u kojima se ostvaruje 40 posto svjetskog BDP-a.

Kina time želi kontrirati organizacijama poput G20, a Peking u ostvarenje svoga sna o novom svjetskom poretku ulaže i golem novac.

Uz to, obje zemlje članice su Šangajske organizacije, koja ima pretenzije da postane NATO istoka i stvori novi financijski i bankarski poredak koji bi bio pravedniji i manje grabežljiv i pohlepan od onoga kojemu na čelu stoje Sjedinjene Države i razvijene europske ekonomije.

Alternativa G20

Stoga nije čudno da je Xi Jinping na putu u Hamburg na summit G20 na dva dana zastao u Moskvi kod svoga velikog prijatelja i saveznika Vladimira Putina.

Nakon zajedničke večere bilo je potpuno jasno da lideri Rusije i Kine imaju iste stavove o brojnim globalnim problemima poput Sjeverne Koreje, Sirije ili raspoređivanja američkih raketa u Južnoj Koreji.

Njih dvojica potpisala su i trgovinske ugovore vrijedne desetak milijardi dolara, a Putin je uoči Xijeva dolaska kazao da će to biti povijesni susret za međusobne odnose dviju zemalja u procesu formiranja njihova sveobuhvatnog strateškog partnerstva.

Kada se Kini i Rusiji pribroje zemlje koje se nalaze u Šangajskoj organizaciji, poput Indije, Pakistana i još niza zemalja iz regije, onda se Europska unija doista doima kao poluotok ili samo plaža te velike udružene kontinentale mase, kako ju je i opisao Xi Jinping.
 
(vecernji.hr)

Na marginama summita G20 u Hamburgu jučer je počeo sastanak predsjednika SAD i Rusije Donalda Trumpa i Vladimira Putina, njihov prvi formalni razgovor licem u lice

“Čast mi je biti s Vama, hvala Vam”, rekao je Trump pružajući ruku Putinu.

RT tvrdi da je pri tom Trump izgovorio i “spasiba” (hvala) na ruskom.

“Oduševljen sam što se sastajem sa Vama. Nadam se da će naš sastanak donijeti rezultate”, odgovorio je šef ruske države.

Reuters prenosi da je šef Bijele kuće kazao da su njih dvojica “pričali o mnogim stvarima” i da “misli sa će sve biti vrlo dobro”, kao i da sa “radošću očekuje mnogo pozitivnih stvari koje se trebaju desiti Rusiji i SAD”.

Putin je naveo da “razgovori telefonom nikada nisu dovoljni”.

Reuters prenosi da Trump nije odgovorio na novinarsko pitanje iz masovnih medija o ruskom miješanju u predsjedničke izbore u SAD.

AP navodi da je uz Trumpa, koji je sjedio ispred američke zastave s prstima postavljanim u obliku izvrnutog trokuta, bio državni tajnik SAD Rex Tillerson, dok Putina opisuje kao blago povijenog u stolici, kako je trljao prste dok se Trump obraćao novinarima, a blizu ruskog predsjednika sjedio je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Trump i Putin su se ranije danas prvi put sreli uživo i rukovali, na summitu G20 koji se održava u Hamburgu, priopćio je Kremlj.
 

 
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da “očekuje puno od prvog sastanka”, a Trump je izrazio uvjerenje “da je sastanak pozitivno djelovao na međusobne odnose dviju zemalja”. Njih su se dvojica, otkad je Trump pobijedio na izborima, već četiri puta čuli telefonom, ali sada su se konačno susreli oči u oči, nakon niza prvo oduševljenih, a potom sve suzdržanijih i opreznijih izraza međusobnog ushita.

Nabacili su rukovanje i proučavali ispod oka jesu li im osmjesi prijetvorni ili prijateljski. No, mediji su zabilježili da je pri prvom jutarnjem susretu u holu Trump prijateljski kod rukovanja primio Putina za lakat, a na rastanku mu je stavio ruku na rame, što je protumačeno kao opuštena, simpatična i ohrabrujuća gesta. Oba predsjednika željela su ostaviti što bolji dojam jedan na drugog kako sjena eventualnog “neuspjeha” ne bi pala na nekog od njih.

Sirija i Ukrajina bile su glavne teme prvog susreta koji su, za početak, obje strane proglasile tek ‘ispipavanjem’ terena i traženjem može li se uspostaviti osobni kontakt na kojemu Putin u međunarodnim odnosima jako inzistira, a ni Trump ga ne zanemaruje.

Do susreta na marginama skupa G20 došlo je samo dan nakon što je u Varšavi, u svom govoru na otvorenom, američki predsjednik Trump optužio Rusiju da je destabilizirajući čimbenik.

Putin je primio na znanje Trumpov govor u Varšavi – kratko su rekli njegovi suradnici u Hamburgu. Time je Trump najavio da Putina i Rusiju drži na distanci, pogotovo jer ga se stalno sumnjiči da je previše sklon Rusima, a tu je i afera oko (navodne) ruske upletenosti u njegovu izbornu pobjedu. Neki su mediji ironično napisali da će se Trump konačno susresti s ‘onim koji mu je omogućio pobjedu na izborima’.

Inače, Trump dosad nije učinio neke poteze koji bi Rusima dali nadu da će normalizirati odnose, čak govore kako su odnosi sada gori nego u vrijeme Baracka Obame kada se činilo da lošiji ne mogu biti. Mnogi su u Moskvi isticali nepredvidivost i neobuzdanost Trumpa kao glavnu prijetnju normalizaciji, čak se govorilo da će Kremlj zažaliti za Obamom.

Trump, kako pišu ruski mediji, odustaje od zahtjeva da sirijski predsjednik Bashar al-Assad mora otići sa svoje pozicije. On je stalno bio kamen spoticanja u odnosima SAD-a i Rusije u Siriji. Osim toga, suglasni su i s ruskim prijedlogom o zonama sigurnosti te su se dogovorili o primirju koje počinje u nedjelju, 9. srpnja, u podne po lokalnom vremenu.

Mnogi to tumače kao početak podjele Sirije na interesne zone, pa čak u budućnosti i na fizičku podjelu Sirije u kojoj građanski rat traje od 2011. godine.

Amerikanci su se, kažu, obvezali da neće napadati dijelove Sirije koje kontroliraju snage odane Bašaru al-Asadu, niti će na ta područja slati svoju vojsku, a neće biti ni suprotno.

Glavna strategija SAD-a u Siriji nije svrgavanje Bashara al-Assada, nego isključivo borba i konačni poraz tzv. Islamske države. Doduše, takva pozicija već izaziva negodovanje u SAD-u, pa i među nekim republikancima, poput senatora iz Arizone Johna McCaina.

Naime, protivnici takvog sporazuma s Rusima misle da on ide na rusku stranu te da će SAD izvisiti ako toliko bude popuštao Rusiji u Siriji. Na red je došla i Ukrajina. Rusija se nadala da će SAD malo pustiti Ukrajinu na miru te da neće previše inzistirati na tom pitanju. Doduše, Vladimir Putin traži da SAD pritisne vlasti u Kijevu da ispune svoj dio Sporazuma iz Minska, pogotovo onaj koji predviđa ustavne promjene i posebni status te posebne političke i gospodarske odnose tih odmetnutih dijelova istočne Ukrajine s Rusijom.

Ukrajina se boji da je to stvaranje svojevrsne “Republike Ruske” kao u BiH, koja Ukrajini neće dati mogućnost da se razvija kao punopravna država. To je po Rusima osnovni zahtjev koji će omogućiti da se riješi ukrajinski problem. Amerikanci, pak, žele “više slobode” u tumačenju Sporazuma, što je Moskvi signal da Kijev odugovlači s davanjem autonomije odbjeglim pokrajinama. Naime, prije ovog sastanka Donald Trump je u Washingtonu razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

No, u svakom slučaju kremaljske nade da će Trump “relaksirati” ukrajinsko pitanje te dovesti u pitanje sankcije protiv Rusije ipak se nisu obistinile. Sporazum iz Minska ne spominje sudbinu Krima. Putin je u razgovoru postavio i pitanje povratka nedavno oduzetih ruskih diplomatskih vila u New Yorku i Marylandu. Ruski je predsjednik na kraju komentirao da bi se mogli i češće susretati.

Domaćica skupa G20, njemačka kancelarka Angela Merkel, izjavila je da nema ambicija biti posrednica u odnosima između Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Na kraju je rekla da su pregovori o trgovini bili teški i naporni.
 

BREAKING: President Trump and President Putin sit down for closely watched G-20 meeting https://t.co/87h614QsjB pic.twitter.com/oyKCg0EJuu

— NBC News (@NBCNews) 7. srpnja 2017.

 
(jutarnji.hr)

„Doba strateškog strpljenja sa sjevernokorejskim režimom je na kraju”, rekao je Trump

Predsjednik Donald Trump je održao odvojene telefonske razgovore u nedjelju sa čelnicima Japana i Kine.

Najava Bijele kuća nije rekla o čemu je Trump razgovarao s japanskim premijerom Shinzo Abeom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Razgovori su, međutim, vjerojatno bili oko Trumpove rastuće frustracije sa Sjevernom Korejom i nizom nedavnih raketnih testova raketnih.

„Era strateškog strpljenja sa sjevernokorejskim režimom je propala, mnogo godina je otišlo u vjetar”, rekao je nedavno Trump. „Iskreno, to strpljenje je završeno.”

Summit G-20

Telefonski razgovori dolaze uoči ovotjednog sastanka čelnika G-20 u Hamburgu u Njemačkoj, gdje je trebao Trump održati bilateralne sastanke sa Abeom, Xijem, južnokorejskim predsjednikom Moon Jae-inom, i po prvi put se susresti sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Predsjednik SAD se sastao sa korejskim predsjednikom Moonom u petak u Bijeloj kući, piše Infowars.

U nedjelju, najmanje 10.000 ljudi je u Hamburgu mirno prosvjedovalo predstojećem summitu – što je samo jedan od oko 30 prosvjeda planiranih u narednim danima – u znak prosvjeda protiv Trumpove politike, uključujući i njegove najavljene namjere da povuče SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine koji bi ograničio emisije stakleničkih plinova u nadolazećim godinama.

Summiti svjetskih lidera se često održavaju u ekskluzivnim, udaljenim mjestima, na kojima je lakše kontrolirati sigurnost.

No, to nije bi slučaj u Hamburgu, gdje je njemačka kancelarka Angela Merkel odabrala grad kao domaćin summita da bi djelomično pokazala svjetskim čelnicima da prosvjedi igraju prihvaćenu ulogu u živoj demokraciji.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Njemačka vlast je u gradu Hamburgu počela oduzimati stambene apartmane protiv volje vlasnika kako bi se prilagodili ogromnom priljevu migranata koji dolaze u grad

U potezu bez presedana, vlasti u gradu Hamburgu su zaplijenile šest stambenih jedinica, blizu centra grada. Povjerenik kojeg je imenovao grad sada vrši adaptaciju istih objekata nakon čega će ih iznajmiti – i to sve protiv volje vlasnika – za nisku cijenu migrantima koje vlast odabere.

Slične mjere eksproprijacije su predložene i u Berlinu, njemačkom glavnom gradu, ali se odustalo jer se smatralo da je to neustavno, piše Infowars.

Glasnogovornica distrikta Hamburg Sorina Weiland je rekla da će svi „nužni” troškovi sanacije biti naplaćeni vlasniku nekretnine, te je upozorila da sada 400 migranata dolazi u grad svaki dan, a plan izvlaštenja (eksproprijacije) će se provoditi i dalje.

Izvlaštenje (ekspropracija) predstavlja pravni institut pomoću kojega država (javna vlast) autoritativnim zahvatom u imovinska prava određenih subjekata oduzima ili ograničava ta prava u svoju korist ili u korist nekog drugog objekta.

Izvlaštenje je ozakonjeno hamburškim Zakonom o zaštiti nekretnina (Hamburger Wohnraumschutzgesetz), zakonom iz 1982. godine koji je obnovljen od strane gradske socijalističke vlade u svibnju 2013. kako bi se omogućilo da grad iskoristi svaku stambenu jedinicu imovine koja je slobodna tijekom više od četiri mjeseca.

Prisilni najam, prvi takve vrste u Njemačkoj, ima za cilj da stvori pritisak na vlasnike ostalih slobodnih stanova u gradu kako bi došli na raspolaganje za iznajmljivanje.

Od 700.000 jedinica za najam, negdje između 1.000 i 5.000 (manje od jedan posto) smatra se da su prazne, prema procjeni od strane Senata Hamburga.

Institut Gatestone izvještava: Socijalisti i Zeleni su u Hamburgu nedavno osnovali „vrući telefon”, gdje lokalni stanovnici mogu prijaviti nekretnine prikladne za oduzimanje od strane države. Aktivisti su također izradili web stranice – Leerstandsmelder (detektor zauzetosti) – koji će identificirati nenastanjene nekretnine u Hamburgu i u drugim njemačkim gradovima.

Ostaje nejasno zašto je stanodavac u Hammu ostavio svoje stanove praznima tijekom više od pet godina. Neki su podržali tu ideju ali, s obzirom na položaj nekretnine, troškovi obnove će možda biti previsoki, i vrlo vjerojatno ih neće pokriti troškovi iznajmljivanja.

Gradski dužnosnici su rekli da je mjera bila nužna jer, u to vrijeme, više od 400 novih migranata stže u Hamburg svaki dan, a sva postojeća skloništa za imigrante su puna. (to znači ako se ovim tempom nastavi, u Hamburg će u samo 3 godine useliti 400.000 ilegalnih imigranata)

Gradske vlasti kažu da ako vlasnici neiznajmljenu nekretninu odbiju dati na raspolaganje gradu na dobrovoljnoj osnovi, grad bi trebao dati pravo da se nekretnina oduzme silom.

Mjera je pozdravljena pljeskom od strane onih na lijevoj strani političkog spektra. „Činimo sve što možemo kako bi se osiguralo da imigranti nisu beskućnici tijekom nadolazeće zime”, rekao je senator Do Steffen Zelene stranke.

„Iz tog razloga, moramo koristiti upražnjene komercijalne nekretnine.”

Drugi tvrde da su napori države da oduzme privatno vlasništvo – autokratski i da to smrdi na komunizam.

„Predloženo oduzimanje privatnog zemljišta i zgrada je masivni napad na prava vlasništva građana Hamburgu”, rekao je Andre Trepoll, desnog centra Kršćanske demokratske unije (CDU).

„To je eksproprijacije od strane države.”

On je rekao da predložena mjera „zakonsko zastrašivanje” koje povećava „političku branu sa dalekosežnim implikacijama. Ovaj potez ne opravdava bilo koja sredstva„.

Katja Suding, vođa Slobodnih demokrata (FDP) u Hamburgu, rekla je da je predloženi zakon „neprihvatljiv prelazak crvene linije … Takve mjere će jedino razbuktati mržnju prema imigrantima.”

Slične mjere eksproprijacije predložene su u Berlinu, njemačkom glavnom gradu, ali se odustalo jer se smatralo da je takav potez neustavan.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kulturno “obogaćivanje” Europe se nastavlja

Migranti u Njemačkoj su izboli oca koji je šetao sa svojom bebom, a zatim je bježao od strane dvojce imigranata i da bi se spasio, bio je prisiljen skočiti u zaleđeni ribnjak, nakon čega je oživljavao svoju bebu koja je bila na ruba smrti.

Incident se dogodio u gradu Hamburgu u ponedjeljak navečer. 24-godišnji otac je hodao pored ribnjaka Lohmühle oko 22:30 sati, kada se susreo sa dva tamnokosa muškarca koji su govorili strani jezik.

Napadači su zahtijevali od oca da im preda novac i telefon. (napadači iz Kölna su također masovno krali mobitele i novac) Prosvjedovali jer nije imao ništa, otac je potom zlobno izboden od strane napadača dok je pokušavao pobjeći sa svojom kćerkom.

Otac je bio prisiljen skočiti u ribnjak koje je bilo zaleđen i djelomično pokriven ledom.

Njegovi vapaji za pomoć čuli su lokalni stanovnici koji su pozvali policiju. Spasitelji su izvukli par iz ribnjaka i morali su oživjeti bebu, koja je kasnije odveden u KBC Eppendorf jedinicu intenzivnog liječenja. Otac je dobio hipotermiju i više ubodnih rana.

“Napadači su opisani kao dva muškaraca stara oko 30 godina; jedan od njih je 170 do 175 cm, ima crnu kosu, govorio je “nepoznat jezik” i nosio je tamnu jaknu s kapuljačom s krznenim rubom. Njegov suučesnik je oko 10 cm viša, ima crnu kosu i nije govorio njemački”, izvještava 10NewsDK.

Incident služi kao još jedan podsjetnik da je Njemačka pozvala neodređeni broj migranata u zemlju, a koji su skloni kriminalnim ponašanjem, te se nalaze u milijun plus “izbjeglica” koje su stigle u posljednjih godinu dana.

Međutim, ljevičari u zemlji i dalje su ustrajni da zabrinutost migranatima koji se bave kaznenim djelima, unatoč masovnim zlostavljanju žena u Kölnu i drugih njemačkih gradova na Silvestrovo, nazivaju fanatizmom.
 

 
(preveo:NSP)

U Njemačkoj je brutalno porasla potražnja za ne-smrtonosnim oružjem za samoobranu. Vlada Angele Merkel je posegnula za Facebookom, Twitterom i Googleom. Ona želi blokirati ljude koji kritiziraju muslimane

Jan Segers, urednik magazina Het Laatste Nieuws, nizozemskih novina sa sjedištem u Bruxellesu, je suprotstavljen trendu u Europi. Obrušio se na učestala muslimanska silovanja koja su uzela maha po Europi, priše Infowars.

Nedavno je Segers pisao o silovanju više od stotinu žena u Kölnu na Silvestrovo. Sličan incident dogodio se također u Hamburgu.

“Radi se o muslimanima”, piše on, muškarci koji su demonstrirali su “nespremni ili nesposobni poštovati temeljna načela našeg društva. Takvi ljudi nisu ovdje kao kod svoje kuće.”

Segers je onda citirao Rotterdamskog gradonačelnika Ahmed Aboutaleba koji je rekao muslimanskim muškarcima nedvosmisleno: “Ponašajte se ili odjebite!”

Problem je u “iluziji njemačkog društva u kojem različite kulture dijele jednake suživote”, Segers objašnjava.

Ova iluzija je ubijena i slomljena od strane nedavnog događaja silovanja u Kölnu. “Povjerenje Nijemaca je uzdrmano, pogotovo u svoju policiju, svoje političare i svoje medije.”

Njemačka država se bori ptotiv svake kritike

U međuvremenu, njemačka vlada je pokušavala cenzurirati rastuće neprijateljstvo prema bilegalnim migranata.

The New York Times i drugi korporativni mediji pripisuju bijes desničarima.

“Krajnja desnica i anti-useljeničke skupine i drugi Nijemci koji se protive prilivu imigranata, su kazali da je opasnost povezana s prihvaćanjem ogromnog broja migranata”, izvijestio je list u utorak.

Opasnost je vrlo stvarna i potkrijepljena je povjerljivim policijskim izvješćima koji su procurili otkrivajući da su rekordnih 38.000 tražitelja azila optuženi za zločine u Njemačkoj zemlji u 2014. godini.

Analitičari smatraju da ova brojka, prema Gatestone Institutu, iznosi više od 100 zločina dnevno i to je samo dio cjelokupne slike s obzirom na činjenici da mnogi zločini nisu uopće prijavljeni.

U srijedu je The Washington Post izvijestio da njemački tužitelji pokreću istragu zbog “raspirujućih komentara” prema imigrantima, a suci pripremaju novčane kazne, čak i kazne zatvora za “najgore prijestupnike.”

Vlada Angele Merkel je posegnula za Facebookom, Twitterom i Googlom. Ona želi blokirati ljude koji kritiziraju muslimane. Washington Post izvještava da su se društvene mreže složile da provode njemački zakon na kritike koje se odnose prema imigrantima.

Nakon masovnih silovanja u Kölnu mnogi “Nijemci su pitanju da li njihovi online komentari mogu biti skinuti, ili bi mogli biti optuženi za poticanje mrznje, za javno razmišljajući o tome da li su izbjeglice bile među azilantima.”

Prosječni Nijemci se naoružavaju sve više

Trud vlade da slomi i suzbije kritike, te da podrži multikulturalnu politiku zasjenjuje činjenica da se prosječni Nijemci sada se naoružavaju sve više.

“Diljem Njemačke, zemlje s nekim od najstrožih zakona o kontroli oruzja u Europi, potražnja je porasla za ne-smrtonosnim oružjem za samoobranu, uključujući i papar sprejeve, plinske pištolje, signalno oruzje, elektrošokere.

Nijemci prijaveljuju dozvole za nošenje oružja u rekordnom broju.
 
(infowars.com/uredio:NSP)