Afera “Meso” trese hrvatsku nakon smrti jedne osobe. Meso se na ovaj način uvozi od samostalnosti već 20 godina

Nakon što su četiri dana čekali laboratorijske nalaze i rezultate provedenog inspekcijskog nadzora mesa u deset odobrenih objekata koji opskrbljuju trgovačke lance, Ministarstvo poljoprivrede jučer je objavilo listu rezultata nadzora

Uz salmonelu u distributivnim centrima četiriju lanaca, o čemu je javnost već obaviještena, novost je nalaz katastrofalnih higijenskih uvjeta u kojima se manipuliralo mesom, kao i velika količina zaplijenjenog i uništenog mesa samo na jednoj lokaciji.

Naime, u Petasonu iz Solina, koji proizvode svoje tvrtke distribuira trgovačkim lancima Tommy, Ribola i Studenac te ugostiteljskim objektima, pronađeno je čak 41,8 tona mesa koje nije bilo pravilno deklarirano, bez sljedivosti ili je zamrzavano pa odmrzavano, piše Jutarnji.hr.

- Nema, niti je bilo, ikakvog straha od zaraze tim mesom, niti je ono ikad trebalo dospjeti na stolove potrošača. Mi smo, zahvaljujući našim samokontrolama, imali saznanja o tomu da je mesu istekao rok trajanja, ali ga nismo odmah mogli ukloniti već smo to činili sukcesivno, o čemu imam i dokumentaciju. Naime, meso smo postupno odvozili u “Agroproteinku” na spaljivanje. Riječ je o 0,6 posto količine svježeg mesa koju utržimo – rekao je novinarima vlasnik Petasona Zdravko Plazonić.

Razljutili trgovce

Iako je gotovo cijeli tjedan bilo raznih neslužbenih informacija oko nekih centara za koje se pretpostavljalo da bi mogli biti na vrhu top-liste nepravilnosti, rezultati su pokazali da u najvećim i najproduktivnijim lancima nisu uočene veće nepravilnosti.

Stoga je izvješće koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede o inspekcijskom nadzoru nad svim većim lancima razljutilo njihove uprave. Razgovarajući s odgovornim osobama iz većine kontroliranih lanaca, doznajemo kako smatraju da je nekorektno od resornoga Ministarstva da se izvješće objavilo izvan radnog vremena i bez obavijesti direktno uključenim trgovinama. Bez obzira na to jesu li ili nisu prošli inspekciju, smatraju da su trebali biti informirani o nalazima.

- Činjenica je da smo maksimalno sudjelovali i dali sve od sebe kako bi bili na raspolaganju nadležnim institucijama, stoga smatramo da su se i oni trebali postaviti fer i korektno. Nitko nije rekao da to znači skrivanje od javnosti, ali trebali smo biti obaviješteni – rekli su nam u jednom trgovačkom lancu.

Ciljani centri

Podsjetimo, inspektori su proveli nadzor u deset objekata koji opskrbljuju trgovačke lance: Kaufland, Spar, Metro, Lidl, Billa, MI Braća Pivac, PPK Karlovačka mesna industrija, Konzum, Petason i Plodine. Inspekcija je provedena u objektima koji su odobreni za proizvodnju ili skladištenje hrane životinjskog podrijetla ili u registriranim maloprodajnim objektima koji prodaju neupakirano meso.

“Veterinarska inspekcija obavila je nadzor s ciljem utvrđivanja pridržavaju li se subjekti u poslovanju s hranom pravila. Provjeravala je opremu i infrastrukturu objekata, održavanje higijene u objektima, sustav samokontrola temeljen na načelima HACCP-a te označavanje i sljedivost proizvoda.

Kod slučajeva kada subjekti nisu pristupili smrzavanju mesa peradi bez nepotrebne odgode te nisu osigurali dokaz da je sirovina za smrznuto meso bila svježa, kao i u slučajevima kada je zatečenoj robi u skladištu istekao rok trajanja ili za hranu nije osigurana sljedivost, hrana je neškodljivo uklonjena”, navodi se u priopćenju.

Svi dobili prijave

U svih deset subjekata u poslovanju hranom uočena je neka vrsta nesukladnosti. Ukupno je utvrđeno 42,7 tona mesa s istekom roka trajanja ili bez propisane dokumentacije o sljedivosti ili je, pak, smrznuto pred sam kraj roka trajanja, i to je meso odmah neškodljivo uklonjeno.

Dosad je naređen povrat i opoziv za ukupno 9,5 tona mesa. U određenom broju objekata službene su kontrole još u tijeku. Temeljem inspekcijskih nalaza i rezultata laboratorijskih pretraga nadležni inspektori izdat će rješenja i podnijeti optužne prijedloge prema Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima, Zakonu o hrani i Zakonu o veterinarstvu za svih deset objekata.
 
(jutarnji.hr)

Okružnica puna netočnih informacija o Codex Alimentariusu kruži internetom i poziva na paniku zbog navodne globalne zavjere moćnih ljudi protiv naroda. Sustav standardiziranja kvalitete i karakteristika prehrambenih proizvoda netko nedovoljno informiran, u paničnom tonu, proglašava genocidnim, što potkrepljuje podatkom o pojavi pakiranja hrenovki u srbijanskim trgovinama sa znakom piramide, a izgleda trokutom.

Autor i njegovi istomišljenici prestravili bi se da znaju da Hrvatska u Codexu Alimentariusu sudjeluje još od 1994. godine i da su domaći prehrambeni standardi usklađeni sa zahtjevima te komisije pod okriljem Ujedinjenih naroda

Predočili smo dopis mr. sc. Teji Havranek, stručnjakinji za Codex Alimentarius u Hrvatskom zavodu za norme, koja pojašnjava što predstavlja znak na pakiranju hrenovki u Srbiji. ‘Znak za koji se tvrdi da je znak CAC-a zapravo je znak certifikacijske kuće TUV, a znak za koji se tvrdi da je piramida zapravo više sliči na trokut. Taj znak znači da je certifikacijska kuća TUV izdala certifikat firmi Matijević da ona ima uveden HACCP sustav po dokumentu Codexa Alimentariusa.

Skraćenica HACCP je oznaka za sustav analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka. Taj se sustav ne može uvesti bez osnovnih higijenskih mjera’, objasnila je Havranek za tportal.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da je hrvatsko prehrambeno zakonodavstvo već gotovo u svim područjima usklađeno s europskim propisima. Bitno je, a i primarni cilj za prehrambenu industriju prije ulaska u EU, usuglasiti poslovanje s legislativom unije’, kaže Tena Đaković iz HGK.

‘Primjena Codexa Alimentariusa nije obavezna za proizvođače, već predstavlja samo smjernice koje najčešće služe za izradu propisa’, istakla je Đaković.

Konkretno, jedan od brojnih standarda odnosi se na med. U Hrvatskom pčelarskom savezu usporedili su zahtjeve Codexa Alimentariusa s hrvatskim Pravilnikom o medu i vidjeli da su odredbe identične. ‘Zna se točno što je med i od čega se sastoji, a Hrvatska je to propisala Pravilnikom o medu, koji je jednak standardu Codexa Alimentariusa’, kaže Kranjec.

Dr. sc. Ljiljana Primorac, profesorica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, naglašava da Codex Alimentarius nije jedan propis, već ga čine tisuće dokumenata, odnosno normi. Dio ih je općih, koji se mogu primijeniti na sve namirnice pa reguliraju označavanje, higijenske zahtjeve, ostatke pesticida, veterinarske lijekove, aditive, kontaminante i slično. Dio se primjenjuje samo na određene namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica i tako dalje.

‘Danas Komisija Codexa Alimentariusa ima 185 država članica i EU. Codexovi dokumenti su baza sporazuma WTO, referentna točka u međunarodnoj trgovini hranom, obaveza za potpisnice sporazuma. Norme Codexa Alimentariusa primjenjivale su se i u bivšoj državi, koja je od osnutka bila članica Codexa. Vezano za trenutačno stanje, naše je zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom EU-a i komunikacija vezana za usvajanje standarda se odvija preko tijela EU-a’, rekla je profesorica Primorac.

Norme i ostali dokumenti Codexa Alimentariusa, poput zapisnika sa sjednica radnih grupa, javni su. Komisija Codexa Alimentariusa (CAC) ima sjedište u Rimu, a osnovale su je 1961. godine zajednički FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a i WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, s ciljem da se kroz znanstveno bazirane i opće prihvaćene norme olakša međunarodna trgovina hranom uz istovremenu zaštitu zdravlja i interesa potrošača.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr, youtube.com/uredio: nsp)